Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePoreski obveznik je bio u reprogramu, ali mu je usled neplaćanja dugovanog poreza, odlaganje plaćanja obaveza obustavljeno i doneto mu je resenje o ukidanju. Poreskom obvezniku nije uručena opomena za dospele, a neizmirene obaveze. Da li je nakon donošenja rešenja o ukidanju reprograma, potrebno prvo doneti rešenje o prinudnoj naplati (reprogram je bio bez sredstava obezbedjenja) ili poreskom obvezniku uručiti opomenu?
U skladu sa članom 74. stav 7. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, u sporazumu, odnosno rešenju o odlaganju plaćanja dugovanog poreza obavezno se unosi upozorenje poreskom dužniku da će, ako se ne pridržava rokova iz sporazuma , odnosno rešenja, ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, osim u slučaju ako je podneo zahtev za odlaganje plaćanja te tekuće obaveze, nadležni poreski organ po službenoj dužnosti poništiti sporazum, odnosno ukinuti, a dospeli, neplaćeni poreski dug, vodeći računa o efikasnosti naplate, naplatiti iz sredstava obezbeđenja ili u postupku prinudne naplate poreskog duga.
Ako se dospeli, a neplaćeni poreski dug naplaćuje iz sredstva obezbeđenja naplate, ne donosi se rešenje o prinudnoj naplati, već se samo obaveštava poreski obveznik da će se pristupiti prinudnoj naplati dospelog, a neplaćenog poreskog duga iz datih sredstava obezbeđenja naplate u skladu sa zakonom.
Za poreske dužnike kojima je odobreno odlaganje plaćanja dugovanog poreza za koje prema Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji ne treba zahtevati sredstvo obezbeđenja niti ispunjenje uslova iz Uredbe o bližim uslovima za odlaganje plaćanja poreskog duga (član 74. stav 6. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji), u rešenju o odlaganju plaćanja dugovanog poreza obavezno se unosi upozorenje poreskom dužniku da će, ako odloženi dug ne plaća u rokovima iz rešenja, ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, osim u slučaju ako je podneo zahtev za odlaganje plaćanja te tekuće obaveze, nadležni poreski organ po službenoj dužnosti ukinuti rešenje i dospeli a neplaćeni poreski dug naplatiti u postupku prinudne naplate nad obveznikom, a saglasno odredbama člana 74. stav 9. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Prinudna naplata se sprovodi iz predmeta prinudne naplate propisanih članom 84. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Shodno navedenom, nakon donošenja rešenja o ukidanju sporazuma/rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza donosi se obaveštenje, kao poreski akt kojim se poreski obveznik obaveštava o daljem toku postupka naplate. Bez obzira da li je doneto rešenje o odlaganju plaćanja dugovanog poreza na rate sa sredstvom obezbeđenja ili bez sredstva obezbeđenja, nakon donošenja rešenja o ukidanju rešenja o odlaganju plaćanja, ne donosi se opomena kao poreski akt, poreski organ samo obaveštava poreskog obveznika da će pristupiti naplati dospelog, a neplaćenog duga u skladu sa zakonom.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li su lokalna udruženja u obavezi da plaćaju eko naknadu, s obzirom na to da su njihovi jedini prihodi samo oni koje ostvaruju od dobijenih sredstava po osnovu konkursa u JLS?
U skladu sa Uredbom o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu prema stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu koji nastaje obavljanjem aktivnosti i iznosima naknada propisani kriterijumi za plaćanje naknade, neophodno je da pravno lice ili preduzetnik ispunjava sledeće uslove:
Naime, u Prilogu Uredbe, kao delatnosti koje imaju mali negativan uticaj na životnu sredinu pobrojane su između ostalog i uslužne delatnosti u koje spada i delatnost udruženja, a u redovnom godišnjem finansijskom izveštaju ovih pravnih lica, u bilansu uspeha u poslovne prihode, između ostalog, spadaju i prihodi od članarina i donacija i dr.
Shodno navedenom, smatramo da su sva udruženja obveznici naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine, a obzirom da nijednom odredbom nisu izuzeti. Udruženja su u zakonskoj obavezi da podnesu prijavu, pri čemu naknadu plaćaju udruženja koja obavljanjem delatnosti ostvaruju poslovni prihod, a što predstavlja podatak iskazan u finansijskom izveštaju u bilansu uspeha u delu Poslovni prihodi, dok se onima čiji poslovni prihod iznosi 0 (nula) dinara, donosi rešenje kojim se utvrđuje naknada u iznosu 0 (nula) dinara.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Koju godinu uzeti u obzir kada je u pitanju adaptacija ili dogradnja objekta, imajući u vidu da su rekonstrukcija, dogradnja i adaptacija različiti pojmovi, kao i da je kod obračuna poreza na imovinu važna godina u kojoj je izvršena izgradnja ili dogradnja objekta?
U skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, rekonstrukcija jeste izvođenje radova na postojećem objektu u postojećem gabaritu i volumenu objekta kojima se poboljšava stanje objekta (utiče na stabilnost i sigurnost objekta, menjaju konstruktivni elementi, povećava broj funkcionalnih jedinica u samom objektu, menja spoljni izgled objekta). U tom slučaju kao godina za obračun amortizacije uzima se godina u kojoj je izvršena rekonstrukcija.
Adaptacija objekta predstavlja radove manjeg obima koji ne utiču na izmenu godine za amortizaciju (promena organizacije prostora u objektu, zamena uređaja, postrojenja, opreme, kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled). Dogradnja je izvođenje radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta i sa njim čini jedinstvenu građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu.
Ukoliko novoizgrađeni prostor, formiran dogradnjom ili nadziđivanjem postojećeg objekta, čini zasebnu građevinsku i ekonomsku celinu koja može biti samostalni predmet prometa, osnovica poreza na imovinu se umanjuje za amortizaciju počev od isteka svake kalendarske godine u odnosu na godinu u kojoj je izvršena izgradnja ili rekonstrukcija tog posebnog dela. U tom slučaju nema osnova da se na postojećem delu menja amortizacija, postojeća prijava se ne menja, a obveznik podnosi posebnu prijavu za dograđeni objekat sa pripadajućom godinom izgradnje.
U slučaju kada je izvršena dogradnja ili nadziđivanje postojećeg objekta, a izvedenim radovima je formirana jedinstvena građevinska, funkcionalna ili tehnička celina, koja samo kao jedinstvena može biti predmet pravnog prometa i koja se kao jedinstvena oporezuje porezom na imovinu, vrednost objekta koja čini osnovicu poreza na imovinu umanjuje se za amortizaciju, koja se obračunava za broj godina od isteka godine u kojoj je izvršena izgradnja (poslednja rekonstrukcija) postojećeg objekta, a koji je umanjen srazmerno učešću korisne površine postojećeg objekta u odnosu na ukupnu korisnu površinu tog objekta nakon dogradnje.
Pogledaj/preuzmi:
- Mišljenje Ministarstva finansija_Bilten 9/2015 na temu obračuna amortizacije.pdf.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Na osnovu odredbe člana 11.stav 2. Zakona o ozakonjenju objekata („Službeni glasnik RS“, br. 96/2015, 83/2017, 83/2018 i 81/2020) po zahtevu investitora, LPA evidentira poreske prijave (PPI -2) i o tome obaveštava Odeljenje za urbanizam, radi sprovođenja postupka ozakonjenja objekata. S tim u vezi, ukoliko se kao podnosilac zahteva za ozakonjenje kuća za stanovanje pojavljuje Srpska Pravoslavna Crkva, koja ima PIB , da li u ovakvim slučajevima i SPC treba da podnese elektronsku prijavu (PPI – 1 ), kao i sva druga pravna lica?
U skladu sa Zakonom o ozakonjenju objekata, poreske prijave dužni su da podnose kako fizička tako i pravna lica. Crkve i verske zajednice koje su registrovane u skladu sa Zakonom o crkvama i verskim zajednicama imaju svojstvo pravnog lica. Ukoliko vode poslovne knjige porez na imovinu utvrđuju samooporezivanjem, i u obavezi su da podnose poresku prijavu PPI-1, a ako ne vode poslovne knjige podnose poresku prijavu PPI-2 u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji i Zakonom o porezima na imovinu.
Kada se za Srpsku Pravoslavnu Crkvu sprovodi postupak ozakonjenja po podnetom zahtevu, potrebno je priložiti odgovarajuću poresku prijavu. U tom smislu, potrebno je utvrditi činjenično stanje za predmetni objekat koji se ozakonjuje i u skladu sa tim zahtevati podnošenje odgovarajuće poreske prijave.
Članom 4. Zakona o računovodstvu, propisano je da se odredbe ovog zakona ne odnose na crkve i verske zajednice, osim u delu obavljanja privredne ili druge delatnosti, u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih delatnosti.
U nastvaku su dva mišljenja iz Biltena Ministarstva finansija koja daju objašnjenje u vezi plaćanja poreza na imovinu od strane crkvi i verskih zajednica:
- Bilten 5/14_misljenje br. 11b (pogledaj/preuzmi) .pdf
- Bilten 9/2015_mišljenje br. 1 (pogledaj/preuzmi).pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li postoji zakonska mogućnost preuzimanja zaposlenih (na neodređeno vreme) između dve ustanove ili dva preduzeća u istoj opštini?
Na radnopravni status zaposlenih u javnim preduzećima i ustanovama koje osniva lokalna samouprava primenjuje se Zakon o radu koji ne poznaju mogućnost sporazumnog preuzimanja zaposlenih, sem u slučaju statusne promene, odnosno promene poslodavca, kada poslodavac sledbenik preuzima od poslodavca prethodnika opšti akt i sve ugovore o radu koji važe na dan promene poslodavca (čl. 147 – 151. Zakona o radu).
Takođe, Zakonom o radu predviđen je institut upućivanja na rad kod drugog poslodavca. O tome govore odredbe člana 174. u kojima se kaže da zaposleni može da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca na odgovarajući posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom, dat u zakup poslovni prostor ili zaključen ugovor o poslovnoj saradnji, dok traju razlozi za njegovo upućivanje, a najduže godinu dana. Zaposleni može, uz svoju saglasnost, u navedenim slučajevima, i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu, da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca i duže od godinu dana, dok traju razlozi za njegovo upućivanje. Zaposleni sa poslodavcem kod koga je upućen na rad zaključuje ugovor o radu na određeno vreme. Po isteku roka na koji je upućen na rad kod drugog poslodavca zaposleni ima pravo da se vrati na rad kod poslodavca koji ga je uputio.