Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeJedno lice je istovremeno rukovodilac Odeljenja i inspektor zaštite životne sredine, a obavlja i poslove procene uticaja na životnu sredinu. Da li to lice ima pravo da bude član ili predsednik Tehničke komisije?
Članom 22. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“, br. 135/2004 i 36/2009) propisano je ko sve može biti imenovan za člana Tehničke komisije, a ko ne može.
Shodno tome, stavom 1. navedenog člana propisano je da nadležni organ najkasnije u roku od deset dana od dana prijema zahteva za saglasnost obrazuje tehničku komisiju za ocenu studije o proceni uticaja.
Predsednik tehničke komisije imenuje se iz reda zaposlenih ili postavljenih lica u nadležnom organu, dok se za članove tehničke komisije mogu imenovati lica sa visokom stručnom spremom odgovarajuće struke, odnosno smera i odgovarajućim stručnim rezultatima, iz reda:
1) zaposlenih ili postavljenih lica u nadležnom organu;
2) zaposlenih ili postavljenih lica u zainteresovanim organima i organizacijama;
3) nezavisnih stručnjaka.
Stavom 2. navedenog člana propisano je da članovi tehničke komisije ne mogu biti lica koja su:
1) učestvovala u izradi studije o proceni uticaja koja je predmet ocene;
2) osnivači pravnog lica ili preduzetnik koji je izradio studiju o proceni uticaja ili zaposleni kod tih lica;
3) osnivači ili zaposleni kod nosioca projekta;
4) bračni drugovi, krvni srodnici do četvrtog stepena srodstva i srodnici po tazbini do drugog stepena srodstva lica navedenih u tač. 1) do 3);
4a) zaposlena kao inspektori, odnosno lica koja vrše inspekcijski nadzor nad projektom za koji je izrađena studija o proceni uticaja.
Dakle, imajući u vidu odredbe člana 22. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, lice koje je zaposleno kao inspektor zaštite životne sredine, ne može biti imenovano za člana Tehničke komisije.
Da li može da se ovlasti lice van Opštinske uprave za pripremu predloga Godišnjeg plana javnih nabavki koji usvaja Opštinsko veće, kao i za sprovođenje postupaka javnih nabavkim, iako LS ima služebunika za javne nabavke?
Član 92. Zakona o javnim nabavkama propisuje da postupak javne nabavke sprovodi komisija za javnu nabavku koju imenuje naručilac.
Ako procenjena vrednost javne nabavke ne prelazi iznos od 3.000.000 dinara, naručilac nije dužan da imenuje komisiju za javnu nabavku, u kom slučaju postupak javne nabavke sprovodi lice koje naručilac imenuje.
U komisiji za javnu nabavku jedan član mora da bude lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz pravne naučne oblasti na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno visoko obrazovanje koje je zakonom izjednačeno sa akademskim nazivom master na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili službenik za javne nabavke sa visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno visoko obrazovanje koje je zakonom izjednačeno sa akademskim nazivom master na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili lice koje je steklo sertifikat za službenika za javne nabavke do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Za člana komisije imenuje se lice koje ima odgovarajuća stručna znanja iz oblasti koja je predmet javne nabavke, kada je to potrebno.
Članovi komisije za javnu nabavku, odnosno lice iz stava 2. ovog člana mogu da budu lica koja nisu zaposlena kod naručioca, ako naručilac nema zaposlena lica koja imaju odgovarajuća stručna znanja.
Komisija za javnu nabavku, odnosno lice iz stava 2. ovog člana, preduzima sve radnje u postupku, a naročito priprema oglase o javnoj nabavci, konkursnu dokumentaciju, vrši stručnu ocenu ponuda i prijava, priprema izveštaje o postupku javne nabavke, obavlja potrebnu komunikaciju u postupku javne nabavke u skladu sa odredbama ovog zakona i preduzima potrebne radnje u slučaju podnošenja zahteva za zaštitu prava.
Komisija za javnu nabavku, odnosno lice iz stava 2. ovog člana, stara se o zakonitosti sprovođenja postupka.
Dakle, jasno je da sa stanovišta svih nadležnosti i poslova komisije za javnu nabavku može se angažovati bilo koje lice, i koje nije zaposleno u Opštinskoj upravi, a koje ispunjava uslove za člana komisije. Sprovođenje postupaka javnih nabavki je svakako osnovni posao komisije, pa za te poslove svakako možete angažovati službenika za javne nabavke u javnoj ustanovi.
Što se tiče poslova sačinjavanja Plana javnih nabavki, ne postoji smetnja da se angažuje po osnovu nekog od osnova iz Zakona o radu određeno lice da radi na tim poslovima – dakle, pošto je u konkretnom slučaju reč o sistematizaciji i mogućnosti da se neko angažuje za taj posao, ako ne postoji dovoljno kadrova koji se bave ovim delom procedura javnih nabavki, to se postiže planiranjem.
Generalno, poslovi planiranja takođe spadaju u delokrug odeljenja za javne nabavke, ali pre svega su u nadležnosti finansijske i pravne službe, jer je prethodno potrebno da naručilac opredeli svoja finansijska sredstva (ne mora i da ima raspoloživa sredstva za sačinjavanje Plana i pokretanje postupaka na osnovu Plana), istraži tržište i sačini Plan javnih nabavki, pa nije ista situacija kao kod angažovanja člana komisije za javnu nabavku za sprovođenje postupaka javnih nabavki, za šta ne mora da postoji neki konkretan ugovor, već prosto imenovanje člana komisije ili lica koje sprovodi postupak Odlukom o sprovođenju postupka.
Poreski obveznik je preminuo 2015. godine, a porezom je zaduživan do 2022. godine. Ostavinsko rešenje doneto je 2022. godine. Postoje velika dugovanja na preminulo lice. Naslednik smatra da treba da plati dugovanja samo za poslednjih 5 godina jer opomene nisu uručivane njemu. Kako najispravnije postupiti u konkretnom slučaju?
Prema članu 10. Zakona o porezima na imovinu, za svrhu oporezivanja porezom na imovinu, danom sticanja prava smatra se i kad je osnov sticanja pravosnažni akt kojim su oglašeni naslednici zaostavštine - dan smrti ostavioca.
Odredbama člana 114. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji uređena je zastarelost prava poreskog organa na utvrđivanje poreza i propisano je da pravo poreskog organa na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela da teče. Zastarelost prava na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je trebalo utvrditi porez, odnosno sporedno poresko davanje.
U konkretnom slučaju, poreskom obvezniku koji je preminuo, danom smrti prestale su sve obaveze, što znači da je tom licu porez mogao biti utvrđen samo do tog datuma, a da su sve obaveze utvrđene nakon dana smrti neosnovano utvrđene. S obzirom da je zakonski naslednik poreskog obveznika njegov sin, pretpostavka je da u konkretnom slučaju nije sprovedena ostavina sa oca na sina.
Prema Zakonu o nasleđivanju, u slučaju da neko ostaviočevo dete ne nasledi (nije u životu, nedostojan je nasleđivanja, isključen je iz nasledstva i dr.) ostavioca nasleđuju potomci deteta dobijajući onaj deo nasledstva koji bi ostaviočevo dete dobilo da je nasledilo. Navedeno bi značilo da je unuk naslednik i da je njemu obaveza prema članu 10. Zakona o porezima na imovinu nastala danom smrti ostavioca.
Međutim, imajući u vidu odredbe ZPPPA o zastarelosti prava poreskog organa na utvrđivanje poreza, isti se može utvrditi pet godina unazad. Ako su u 2022. godini preduzete neke radnje poreskog organa u vezi utvrđivanja (poslat poziv i sl.), tada se može utvrditi obaveza od 1.1.2017. godine (jer je 2022. godine prekinuta zastarelost u skladu sa članom 114d ZPPPA), a ako nisu preduzete nikakve radnje poreskog organa u cilju utvrđivanja poreza, onda se u 2023. godini može utvrditi obaveza počev od 1.1.2018. godine.
Članom 22. ZPPPA propisano je da poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u momentu prihvatanja nasledstva. Ukoliko je nakon otpisa neosnovanih zaduženja i kamate na ime preminulog lica ostao dug (koji se odnosi na period do dana smrti), taj dug se prenosi na ime naslednika koji prema navedenim odredbama ispunjava poresku obavezu preminulog lica.
Da li je rad opštinskog prosvetnog inspektora, terenski rad ili nije (u odnosu na druge inspekcije)?
Članom 3. stav. 1. tačka 2) Zakona o inspekcijskom nadzoru određeno je da je inspektor je službeno lice sa posebnim ovlašćenjima, obavezama i odgovornostima propisanim zakonom, koje ispunjava uslove za obavljanje inspekcijskog nadzora, vrši inspekcijski nadzor i uživa krivičnopravnu zaštitu propisanu zakonom.
Članom 7. istog zakona propisano je da prema obliku, inspekcijski nadzor može biti terenski ili kancelarijski. Terenski inspekcijski nadzor vrši se izvan službenih prostorija inspekcije, na licu mesta i sastoji se od neposrednog uvida u zemljište, objekte, postrojenja, uređaje, prostorije, vozila i druga namenska prevozna sredstva, predmete, robu i druge predmete, akte i dokumentaciju nadziranog subjekta. Kancelarijski inspekcijski nadzor vrši se u službenim prostorijama inspekcije, uvidom u akte, podatke i dokumentaciju nadziranog subjekta.
Poslovi prosvetne inspekcije, propisani čl. 7-9. i čl. 13. i 14. Zakona o prosvetnoj inspekciji, kao poverene, obavlja opštinska odnosno gradska uprava. S tim u vezi, a u skladu sa odredbama Zakona o prosvetnoj inspekciji, prosvetni inspektor vrši inspekcijski nadzor nad radom ustanova predškolskog vaspitanja i obrazovanja i osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja; vrši inspekcijski nadzor nad radom ustanova za obrazovanje odraslih i javno priznatih organizatora aktivnosti; vrši inspekcijski nadzor nad radom centara za stručno usavršavanje; vrši inspekcijski nadzor nad neregistrovanim subjektima.
Imajući u vidu, da se na vršenje inspekcijskog nadzora od strane prosvetnog inspektora primenjuju odredbe zakona kojima se uređuje inspekcijski nadzor, a posebno imajuću u vidu ovlašćenja i poslove koje ima i obavlja prosvetni inspektor na lokalnom nivou, mišljenja smo da je rad prosvetnih inspektora terenski.
Da li u sistematizaciji radnih mesta u JLS u odeljenjima za finansije, budžet i trezor na radnim mestima: glavni kontista glavne knjige trezora, poslovi budžetskog računovodstva, poslovi pripreme i praćenja izvršenja budžeta, poslovi finansijskog knjigovođe, kao uslov može da se stavi: ''stečeno visoko obrazovanje iz naučne odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno-naučnog polja društveno-humanističkih nauka-ekonomske nauke ili tehničko-tehnoloških nauka (organizacione nauke smer menadžment) na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, odnosno specijalističkim strukovnim studijama, po propisu koji uređuje visoko obrazovanje počev od 10. septembra 2005. godine; na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine''? Takođe, da li postoji zakon koji navodi da na radnim mestima u finansijama mogu da rade osobe isključivo iz oblasti ekonomskih nauka ili da je suprotno zakonu ukoliko se stave i organizacione nauke?
U članu 47. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 114/2021) kaže se sledeće:
“Radna mesta službenika se dele na položaje i izvršilačka radna mesta, u zavisnosti od složenosti poslova, ovlašćenja i odgovornosti.
Vlada će uredbom bliže urediti kriterijume za razvrstavanje radnih mesta i merila za opis radnih mesta službenika, pri čemu će voditi računa o poznavanju jezika i pisama nacionalnih manjina, kao posebnog uslova za obavljanje poslova na onim radnim mestima koja su od značaja za ostvarivanje prava građana na službenu upotrebu jezika i pisama nacionalnih manjina.
Prilikom uređivanja kriterijuma za razvrstavanje radnih mesta i merila za opis radnih mesta službenika, Vlada će posebno voditi računa o nacionalnom sastavu stanovništva i odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina radi postizanja pune ravnopravnosti između pripadnika nacionalne manjine i građana koji pripadaju većini.
Tom uredbom propisuje se i ograničenje broja izvršilaca u zvanju višeg savetnika u organima autonomne pokrajine i grada Beograda i samostalnog savetnika u organima, službama i organizacijama iz člana 1. ovog zakona.
Radna mesta službenika, uslovi za rad na njima, potrebne kompetencije i broj službenika određuju se Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta.
Kao službenik na izvršilačkom radnom mestu može da se zaposli i lice koje nema položen državni stručni ispit, ali je dužan da ga položi u roku utvrđenom ovim zakonom.
Da bi se popunilo slobodno radno mesto službenika potrebno je da je ono predviđeno Pravilnikom i da je njegovo popunjavanje predviđeno Kadrovskim planom.”
U skladu sa navedenim članom zakona Vlada RS donela je Uredbu o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 88/2016, 12/2022, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon). U članu 5. navedene uredbe kaže se:
“Položaji i izvršilačka radna mesta uređuju se u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u autonomnoj pokrajini, jedinici lokalne samouprave i gradskoj opštini.
Pravilnikom se utvrđuju radna mesta i njihovi opisi, zvanja u kojima su radna mesta razvrstana, potreban broj izvršilaca za svako radno mesto, vrsta i nivo obrazovanja, državni stručni ispit, odnosno poseban stručni ispit i potrebno radno iskustvo u struci, kao i potrebne kompetencije za obavljanje poslova radnog mesta.
Potrebne kompetencije za obavljanje poslova radnog mesta utvrđuju se u obrascu kompetencija koji je sastavni deo Pravilnika.
Na osnovu opisa poslova radnog mesta, utvrđuje se zvanje koje odgovara pretežnim poslovima koji se obavljaju na tom radnom mestu.”
Dalje se u članu 25. iste uredbe kaže:
“Osnovni podaci o radnom mestu sadrže: naziv unutrašnje organizacione jedinice u kojoj se nalazi radno mesto, naziv radnog mesta, potreban broj službenika, naziv radnog mesta koje je neposredno nadređeno radnom mestu, nazive radnih mesta koja su neposredno podređena radnom mestu, zvanja u koja su ona razvrstana i broj službenika koji rade na tim radnim mestima.
Svrha radnog mesta sadrži objašnjenje zbog čega je, sa stanovišta izvršenja poslova unutrašnje organizacione jedinice ili organa, radno mesto potrebno.
Opis svih poslova radnog mesta sadrži opis svih poslova koji se obavljaju na radnom mestu i procenat vremena koji se provede u vršenju svakog posla pojedinačno.
Kvalifikacije neophodne za rad na radnom mestu sadrže: vrstu i nivo obrazovanja, državni stručni ispit, odnosno poseban stručni ispit i potrebno radno iskustvo u struci koji su neophodni za delotvoran rad na radnom mestu.
Predlog zvanja u koje bi se radno mesto razvrstalo određuje se pošto se sačine svi ostali elementi prethodnog opisa radnog mesta i predstavlja polaznu osnovu za razvrstavanje.”
Što se ovog konkretnog slučaja tiče, s obzirom da nijedan sektorski propis iz oblasti budžetskog sistema, javnih finansija i računovodstva ne predviđa da je za obavljanje poslove trezora, budžetskog računovodstva, finansijskog knjigovodstva i slično potrebna školska sprema u oblasti ekonomskih nauka, smatramo da je jedinica lokalne samouprave slobodna da za navedena radna mesta propiše uslove po pitanju obrazovanje u skladu sa svojim potrebama.