Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li raniji korisnik eksproprisane nepokretnosti, odnosno njegov naslednik može da traži poništaj pravosnažnog rešenja o administrativnom prenosu iz napred navedenog razloga (čl. 36. st. 3. Zakona o eksproprijaciji), obzirom da je odredbom člana 71a. istog zakona propisano da "ako ovim zakonom nije drugačije određeno, odredbe koje se odnose na eksproprijaciju nepokretnosti shodno se primenjuju i na administrativni prenos nepokretnosti?
Prilikom poništaja pravosnažnog rešenja o eksproprijaciji nepokretnost se vraća u stanje, svojinski režim koji je bio u momentu eksproprijacije. Svaki učesnik postupka eksproprijacije (korisnik eksproprijacije i raniji sopstvenik eksproprisane nepokretnosti) su u obavezi da vrate dato, odnosno raniji sopstvenik je u obavezi da vrati naknadu koju je primio po osnovu eksproprijacije, a korisnik je u obavezi da vrati nepokretnost oslobođenu svih tereta.
Odredbe člana 71a Zakona o eksproprijaciji odnose se na shodnu primenu ovog Zakona i na postupke administrativnog prenosa, tako da sve što važi za eksproprijaciju, primenjuje se i u slučaju administrativnog prenosa nepokretnosti.
Napominjemo da je administrativni prenos nepokretnosti u nekom ranijem periodu išao i bez naknade, tako da tu treba obratiti pažnju da li je ranijem sopstveniku administrativno prenete nepokretnosti isplaćena naknada za nepokretnost ili nije. Ukoliko postoji dokaz (sporazum o naknadi, presuda suda i sl.) u tom slučaju su naslednici ranijeg sopstvenika u obavezi da vrate naknadu u celosti.
Koji organ Opštinske uprave, građevinski inspektor ili Odeljenje za građevinarstvo je nadležan za donošenje rešenja o uklanjanju objekta kada je u pitanju dotrajalost objekta, a zahtev je podnela stranka?
Članom 167. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da će organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove građevinarstva odobriti rešenjem, po službenoj dužnosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, za koji utvrdi da je usled dotrajalosti ili većih oštećenja ugrožena njegova stabilnost i da predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraćaja. Pritom, u stavu 2. istog člana propisano je da se rešenje može izdati ako je nadležni građevinski inspektor prethodno doneo rešenje o zabrani korišćenja, odnosno upotrebe objekta, dok je u stavu 3. propisano da se rešenje može izvršiti ako su prethodno rešena pitanja smeštaja korisnika objekta (osim u slučaju kada se uklanjanje objekta odobrava na zahtev vlasnika koji taj objekat koristi).
Članom 169. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave utvrdi da se neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraćaja može otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno njegovog dela, o tome obaveštava vlasnika objekta, radi preduzimanja potrebnih mera u skladu sa zakonom. Rešenjem kojim se odobrava rekonstrukcija objekta u smislu stava 1. ovog člana utvrđuje se rok u kome se radovi na rekonstrukciji moraju završiti. Ako se rekonstrukcija objekta ne završi u utvrđenom roku nadležni organ će naložiti, odnosno odobriće rešenjem, po službenoj dužnosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela.
Što se tiče izvršenja rešenja građevinskih inspektora, podsećamo da je Zakonom o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016 i 95/2018 - autentično tumačenje – član 193. stav 1.) propisano da izvršenje rešenja sprovodi organ koji je doneo prvostepeno rešenje i to po izdatom rešenju o izvršenju. Troškove izvršenja snosi izvršenik, o čemu se po završetku izvršenja donosi dopunsko rešenje, kako je to propisano članom 196. stav 5. ovog zakona.
Kada su u pitanju rešenja građevinskih inspektora, ona se prinudno sprovode preko drugih lica, jer se izvršenikova obaveza sastoji od radnje koju može preduzeti i drugo lice, što je u skladu sa odredbom člana 197. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku. Članom 197. stav 2. ZUP-a je propisano da organ koji sprovodi izvršenje rešenjem može naložiti izvršeniku da položi iznos koji je potreban za podmirenje troškova izvršenja, a da se obračun naknadno sačini.
Zakonom o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon i 9/2020) je članom 171, koji se odnosi na sva rešenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, doneta na osnovu ovog zakona, takođe, propisano da troškovi izvršenja inspekcijskog rešenja padaju na teret izvršenika. Ovim članom propisano je i to da će se, ako izvršenik sam ne sprovede izvršenje rešenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, rešenje izvršiti preko privrednog društva, odnosno drugog pravnog lica ili preduzetnika, u skladu sa ovim zakonom, a na teret izvršenika. Troškovi izvršenja inspekcijskog rešenja padaju na teret budžeta nadležnog organa, do naplate od izvršenika.
Zakon o planiranju i izgradnji je dao mogućnost i zainteresovanim licima da, ukoliko nadležni organ nema potrebna sredstva za izvršenje inspekcijskog rešenja, mogu obezbediti troškove izvršenja do naplate od strane izvršnog dužnika.
Radi se bo licu koje je 7 godina radilo u vojsci kao građansko lice, a sada radi u lokalnoj samoupravi. Radni staž iz vojsk se obračunava u minuli rad. Da li godine iz vojske ulaze u obračun za isplatu jubilarne nagrade?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom.“
Što se minulog rada tiče, članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.
Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene.
Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
Pravo na minuli rad u skladu sa ovim članom, ostvaruju zaposleni počev od 22. marta 2019. godine.”
Dakle, ovde se radi o dva odvojena prava zaposlenih i kao takvi se posebno utvrđuju, te se cene okolnosti svakog konkretnog slučaja prilikom priznavanja prava na jubilarnu nagradu i prava na minuli rad.
U ovom konkretnom slučaju prilikom odlučivanja o zahtevu za ostvarivanje prava na jubilarnu novčanu nagradu treba imati u vidu odredbe zakona kojim je bila uređena Jugoslovenska narodna armija, status, položaj i prava i obaveze zaposlenih u JNA za šta bi trebalo da se obratite nadležnom organu ili ustanovi za mišljenje, pri čemu ukazujemo da se pravo na jubilarnu novčanu nagradu, u smislu odredaba Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave vezuje za godine rada koje je zaposleni proveo u radnom odnosu u organu AP i JLS i državnom organu. U tom smislu ni u Zakonu o državnim službenicima ni u Zakonu o zaposlenima u AP i JLS se pripadnici vojske se ne spominju kao državni službenici niti kao zaposleni u organima AP i JLS.
Da li se Informator o radu organa izrađuje za svaki organ opštine i pravobranilaštvo posebno?
Članom 39. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja („Sl. glasnik RS“, br. 120/2004, 54/2007, 104/2009, 36/2010 i 105/2021) propisana je obaveza objavljivanja informatora o radu za organe vlasti iz člana 3. tač. 1) do 7) ovog zakona. S obzirom na to, da je u smislu ovog zakona definisano da se, između ostalog, pod organom vlasti podrazumeva organ opštine, grada, gradske opštine i grada Beograda, kao i da je članom 27. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, broj 129/2007, 83/2014 – dr. zakon, 101/2016 – dr- zakon, 47/2018 i 111/2021 – dr. zakon) propisano da su organi opštine: skupština opštine, predsednik opštine, opštinsko veće i opštinska uprava, te shodno tome, informator o radu se izrađuje i objavljuje za svaki organ posebno, uključujući tu i pravobranilaštvo ako je osnovano kao organ.
Takođe, dalje članom 39. stav 1. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja određeno je šta sve od podataka treba da sadrži informator o radu koji izrađuje svaki organ opštine posebno. Informator se izrađuje u elektronskom i mašinski čitljivom obliku, a objavljuje se putem jedinstvenog informacionog sistema informatora o radu, koji vodi i održava Poverenik, u skladu sa uputstvom Poverenika. Organ vlasti redovno vrši proveru tačnosti i potpunosti podataka objavljenih u informatoru i, najkasnije 30 dana od nastanka promene, ažurira informator vršenjem odgovarajućih promena.
Jedinstvenom informacionom sistemu informatora o radu možete pristupiti preko linka https://informator.poverenik.rs/pristup
Rok za objavljivanje informatora o radu organa vlasti na novoj platformi tj. preko jedinstvenog informacionog sistema je 17. novembar 2022. godine.
Posebno napominjemo da u slučaju da organ vlasti propusti da izradi i ažurira informator o svom radu, u skladu sa odredbama ovog zakona, Poverenik je ovlašćen da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaj iz člana 46. stav 1. tačka 6) ovog zakona za koji odgovara rukovodilac organa.
Da li funkcioner, koji je u trenutku reizbora, imao mirovanje radnog odnosa u javnom preduzeću, u obavezi da i posle reizbora a koji se desio istog dana kada i istek prethodnog mandata, da podnese zahtev za mirovanje radnog odnosa, s obzirom da nije postojao prekid statusa funkcionera?
Članom 12. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je predviđeno da danom izbora, imenovanja, odnosno postavljenja, funkcioneru miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada kod poslodavca kod koga je bio u radnom odnosu do izbora, imenovanja, odnosno postavljenja na funkciju. Funkcioner kome miruju prava i obaveze iz stava 1. ovog člana, ima pravo da se u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, vrati na rad kod poslodavca. Ukoliko je funkcioneru pre izbora, imenovanja, odnosno postavljenja, poslodavac bila autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, prava i obaveze iz stava 1. ovog člana, miruju u organu, službi ili organizaciji u kojoj je bio raspoređen na izvršilačkom radnom mestu, do izbora, imenovanja, odnosno postavljenja na funkciju. Ukoliko funkcioner nije u mogućnosti da se vrati na rad kod poslodavca zbog ukidanja organa, službe ili organizacije, funkcioner iz stava 3. ovog člana, ima pravo da se vrati na rad kod poslodavca u organ, službu, odnosno organizaciju koja je preuzela poslove ukinutog organa, službe, odnosno organizacije.
Poslodavac lica koje je izabrano, imenovano ili postavljeno za funkcionera doneće rešenje kojim se konstatuje mirovanje radnog odnosa za vreme dok obavlja funkciju kao i da ima pravo da se u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije vrati na rad kod poslodavca, te je zbog toga potrebno obavestiti poslodavca o svakom novom izboru, imenovanju ili postavljenju na funkciju, bez obzira da li se radi o novom mandatu na istoj funkciji.