Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeSrednja škola se obratila jedinici lokalne samopurave dopisom u kome izveštava da učenik prvog razreda srednje škole, ne pohađa redovnu nastavu i ima veliki broj neregulisanih izostanaka iz škole. Roditelji se ne odazivaju pozivima škole. U ovakvim situacijama, koja je nadležnost jedinice lokalne samouprave?
U članu 84. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koja reguliše odgovornost roditelja u vezi sa redovnim pohađanjem nastave propisano je da roditelj:
U skladu sa članom 22. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koji reguliše odgovornost za upis i redovno pohađanje nastave, Škola je dužna da obavesti roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika o učeniku koji neredovno pohađa ili je prestao da pohađa nastavu, najkasnije dva dana od dana prestanka pohađanja nastave.
Ako roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik po prijemu obaveštenja ne obezbedi da u roku od tri dana učenik nastavi redovno da pohađa nastavu ili ne obavesti školu o razlozima izostajanja učenika, škola odmah obaveštava jedinicu lokalne samouprave i nadležnu ustanovu socijalne zaštite.
U skladu sa članom 194. istog zakona novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik za povredu obaveze iz člana 84. tj. kada roditelj u propisanom roku ne opravda izostajanje učenika.
Škola je postupila u skladu sa Zakonom i obavestila jedinicu lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave treba da obavesti ustanovu socijalne zaštite koja u skladu sa svojim nadležnostima sprovodi dalje mere.
U opštinskoj upravi aprila 2021. godine primljen je jedan izvršilac na neodređeno vreme uz pribavljenu saglasnost Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava. U toku iste 2021. godine (avgusta i oktobra) dvojici službenika je prestao radni odnos u opštinskoj upravi po sili zakona zbog navršenih 65 godina života. Da li opštinska uprava u ovom slučaju, ima pravo na prijem jednog izvršioca na neodređeno vreme, bez prethodno pribavljene saglasnosti Komisije u skladu sa članom 27k Zakona o budžetskom sistemu?
Članom 27k Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019 i 149/2020) uređen je postupak za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava i kaže da u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
U ovom konkretnom slučaju, kada se od broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme u prethodnoj kalendarskoj godini izračuna 70% i od tog broja se oduzme broj novozaposlenih na neodređeno vreme i pripravnika u prethodnoj kalendarskoj godini, dobija se 0,4, što znači da u 2022. godini korisnik javnih sredstava nema pravo da primi novo lice u radni odnos na neodređeno vreme ili pripravnika bez saglasnosti Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstav.
Ukoliko JLS vrši investiciono ulaganje u zgradu škole koja je u svojini Republike Srbije, na koji način se vrši evidentiranje ulaganja u knjigu osnovnih sredstava JLS?
Članom 186. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl.glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakon, 10/2019, 27/2018-dr.zakon, 6/2020 i 129/2021), propisano je da se sredstva za finansiranje delatnosti ustanova obezbeđuju u budžetu Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Dalje, članom 189. stav 1. tačka 7. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl.glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakon, 10/2019, 27/2018-dr.zakon, 6/2020 i 129/2021) definisano je da se u budžetu jedinice lokalne samouprave obezbeđuju sredstva za kapitalne izdatke ustanova obrazovanja i vaspitanja čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave.
Sredstva za kapitalne izdatke škola koje su u svojini Republike Srbije, u budžetima lokalne samouprave planiraju se u okviru finansijskog plana direktnog korisnika budžetskih sredstava-Organa uprave, u programu 9-Osnovno obrazovanje ili 10-Srednje obrazovanje, u okviru grupe konta 463000-Transferi ostalim nivoima vlasti (463200-Kapitalni transferi ostalim nivoima vlasti). Obzirom da jedinica lokalne samouprave prenosi školama transferna sredstva za kapitalne izdatke, one moraju voditi svoju pomoćnu knjigu objekata koje koriste i povećati vrednost ovih objekata u vanbilansnoj evidenciji za vrednost ulaganja u tekućoj godini.
U praksi lokalnih samouprava se javlja i slučaj kada su sredstva planirana u finansijskom planu direktnog korisnika budžetskih sredstava-Organa uprave u okviru klase 500000-Izdaci za nefinansijsku imovinu. U tom slučaju direktni korisnik budžetskih sredstava vrši direktno plaćanje izvođaču radova - plaćanje se evidentira kao izdatak na teret odgovarajućeg konta u okviru klase 500000-Izdaci za nefinansijsku imovinu, a istovremeno se vrši evidentiranje-zaduženje odgovarajućih konta na klasi 000000 – Nefinansijska imovina i odobravanje odgovarajućim kontima klase 300000-Kapital, utvrđivanje rezultata poslovanja i vanbilansna evidencija.
Po završetku ulaganja, JLS dostavlja školi finansijsku karticu sa celim iznosom investicije na kontima 000000 i 300000 uz zahtev da škola izvrši evidentiranje u svojim poslovnim knjigama i da o tome obavesti JLS. Kad JLS dobije povratnu informaciju od škole da je izvršila evidentiranje, JLS stornira evidenciju na kontima 000000 i 300000 u svojim poslovnim knjigama.
Koji od objavljenih podataka jedinica lokalne samouprave treba da koristi prilikom obračuna visine doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta? Kada su u pitanju presečni datumi objavljivanja podataka od strane Republičkog zavoda za statistiku, koji momenat će biti određujući faktor da se primeni nova ili stara prosečna cena stanova novogradnje? Da li to može biti momenat podnošenja zahteva investitora za izdavanje građevinske/upotrebne dozvole ili je to neki drugi momenat?
Član 97. Zakona o planiranju i izgradnji utvrđuje detaljno način utvrđivanja visine doprinosa i istovremeno određuje da jedinica lokalne samouprave sva pitanja u vezi doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta (utvrđivanje zone i vrste namena objekta, koeficijenata namene, kriterijuma, iznosa i postupak umanjivanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuću infrastrukturu, kao i uslove i način obračuna predviđenih umanjenja i druge pogodnosti za investitore, metod valorizacije u slučaju plaćanja u ratama kao i druga pitanja od značaja za obračun i naplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta), uređuje posebnim opštim aktom.
Zakonodavac je u stavu 2. člana 97. Zakona koristio odrednicu „ prema poslednjim objavljenim podacima organa nadležnog za poslove statistike“ i time, po našem mišljenju, nije ograničio mogućnost JLS da svojim opštim aktom utvrdi da li će kao jedan od elemenata za obračun visine doprinosa koristiti godišnju ili polugodišnju prosečnu cenu novogradnje.
Iz tog razloga smatramo da svojim opštim aktom JLS treba, u zavisnosti od opredeljenja, da utvrdi da li će se koristiti podaci o godišnjoj ili polugodišnjoj ceni novogradnje za ove potrebe.
Ukoliko se JLS opredeli da kao jedan od elemenata za obračun doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta koristi podatke o polugodišnjoj prosečnoj ceni novogradnje, u tom slučaju kao kriterijum koja će se prosečna cena novogradnje koristiti, treba da bude trenutak podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole, odnosno trenutak podnošenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole zbog potrebe vršenja konačnog obračuna visine doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta.
Da li JLS može da ugovara, obračunava i naplaćuje zakonsku zateznu kamatu u slučaju kašnjenja u plaćanju zakupnine zakupaca poslovnog/stambenog prostora koji je u svojini JLS a koji JLS izdaje u zakup? Nedoumica se javlja u situacijama sudske prakse koja se poziva na član 279. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima te zakupninu tretira kao povremeno novčano davanje kod koga zatezna kamata teče od dana podnošenja zahteva sudu za naplatu, a imajući u vidu da JLS naplaćuje javne prihode i njihovo neugovaranje može dovesti do oštećenja budžeta JLS.
Zakon o obligacionim odnosima u članu 279. stav 1. reguliše da na dospelu, a neisplaćenu ugovornu ili zateznu kamatu, ne teče zatezna kamata, izuzev ako je to propisano zakonom.
U stavu 2. istog člana Zakona na neisplaćenu kamatu može se zahtevati zatezna kamata samo od dana kada je sudu podnesen zahtev za njenu isplatu.
Isto se odnosi i na povremena novčana davanja gde se takođe pravo na naplatu zatezne kamate stiče od momenta podnošenja tužbe sudu (stav 3.)
Dakle, imajući u vidu da se zakupnina smatra povremenim novčanim davanjima, mišljenja smo da se zakonska zatezna kamata prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima može zahtevati i naplatiti samo nakon podnošenja tužbe sudu.
Činjenica je, a to se vidi i iz prakse nekoliko lokalnih samouprava koje smo anketirali na ovu temu, da se zatezna kamata traži u postupcima naplate dugovanog iznosa potraživanja opštine prema zakupcima u slučaju da se ne plaća renta uopšte, i to u postupcima koje opština pokreće pred sudovima.
Praksa suda je do sada bila da se zahtev opština za naplatu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja tužbe sudu prihvata, dok se zahtev za plaćanje zatezne kamate od momenta nastanka obaveze plaćanja ne prihvata, što i jeste u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima.