Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKolika je jubilarna nagrada za 10 godina rada u JLS?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom.“
Navedene odredbe kao obračunsku jedinicu uzimaju prosečnu mesečnu zaradu bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje što je u ovom trenutku prosečna neto zarada u Republici Srbiji za decembar 2021. godine.
Da li Sekretar skupštine opštine može da bude i sekretar Opštinske izborne komisije? Da li je to sukob interesa?
Članom 22. stav 3. Zakona o lokalnim izborima propisano je da „za sekretara i zamenika sekretara izborne komisije mogu da budu imenovani sekretar skupštine, zamenik sekretara skupštine, načelnik opštinske, odnosno gradske uprave, zamenik načelnika opštinske, odnosno gradske uprave ili lice iz reda zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi koje ima visoko obrazovanje u oblasti pravnih nauka“.
S obzirom na citiranu zakonsku odredbu, ne postavlja se pitanje postojanja sukoba interesa između funkcije sekretara skupštine opštine jedinice lokalne samouprave i sekretara izborne komisije te jedinice lokalne samouprave.
Da li dom učenika i studenski dom treba da budu evidentirani kao nekategorisan objekat JLS i da li treba da unose korisnike usluge smeštaja preko CIS-a?
Domove učenika i studenata, kao ustanove, treba posmatrati dvojako:
Kao ustanova, bez obzira da li obavljaju neku privrednu delatnost oni se registruju u Privrednom sudu.
U pitanju je nabavka radova za izgradnju jednog objekta. Nabavka je prošla kako treba, zaključen je ugovor i radovi su spremni za prijem. Međutim, izvođač radova signalizira da se ne slaže predmet i predračun za elektro radove po ugovoru i po projektu. Kako postupiti u nastaloj situaciji?
Ukoliko postoje pozicije u delu predmera koji se odnosi na elektro radove koji odgovaraju pozicijama iz projektne dokumentacije za ove radove, moguće je kroz ugovaranje eventualnih viškova i manjkova radova putem izmene ugovora o javnoj nabavci korigovati količine iz predmera radova, kako bi se uskladile sa projektnom dokumentacijom (u zavisnosti i od sadržine zaključenog ugovora o javnoj nabavci).
Ipak, pozicije za koje je trebalo ugovoriti jedinične cene u skladu sa projektnom dokumentacijom, a koje se ne nalaze se u predmeru radova, mišljenje je da nije moguće izmeniti ugovor o javnoj nabavci primenom čl. 157. i 158. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon), s obzirom da se ne radi o radovima koji su postali neophodni (što je uslov za primenu člana 157. Zakona), odnosno o okolnostima koje savesni naručilac nije mogao da predvidi (što je uslov za primenu člana 158. Zakona), već se radi o posledici grešaka u sprovođenju postupka javne nabavke, odnosno u realizaciji ugovora, koje su načinjene od strane kako naručioca, tako i izvođača radova.
Dodatni problem bi mogao postojati ukoliko je izvođač radova već izveo sporne elektro radove, jer bi u takvoj situaciji postojao problem i u delu eventualne izmene ugovora, imajući u vidu da su radovi već izvedeni.
Dakle, nije moguće potvrditi da kontrolni organi u slučaju izmene ugovora o javnoj nabavci u navedenoj situaciji, ne bi našli kao nepravilnost eventualne izmene u skladu sa čl. 157. i 158. Zakona, na način da se predmet u delu elektro radova izmenom ugovora o javnoj nabavci uskladi sa projektnom dokumentacijom u ovom delu, kako bi se stvorio osnov za plaćanje spornih radova.
S druge strane, ukoliko se izvođaču radova ne izvrši isplata izvedenih radova u spornom delu sa pozivanjem da je propustio da ospori konkursnu dokumentaciju, a zatim i da naručiocu u ugovorenom roku ukaže na utvrđene nesaglasnosti, postoji rizik pokretanja postupka pred sudom od strane izvođača radova, u cilju utvrđivanja svih okolnosti i odgovornosti za nastalu situaciju.
Da li je u skladu sa članom 44. PKU zaposlenoj moguće priznati naknadu troškova prevoza, tako što bi se: - za deo stvarnih troškova priznavala naknada u novcu u visini cene mesečne pretplatne karte (na ime korišćenja sopstvenog automobila) i po novom zahtevu naknadno priznao i deo stvarnih troškova za relaciju gradskog prevoza u visini cene karte javnog gradskog prevoza u dva pravca?
U pogledu prava zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave na naknadu troškova prevoza odredbama člana 44. stav 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019) uređeno je da zaposleni ima pravo na mesečnu pretplatnu kartu za dolazak i odlazak sa rada za relacije gde javni prevoznik omogućava kupovinu istih, a stavom 2. propisano je da izuzetno od stava 1. ovog člana, na zahtev zaposlenog, poslodavac može doneti odluku da isplatu vrši u novcu u visini cene mesečne pretplatne karte.
Prema tome, zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave naknada troškova prevoza za dolazak na rad i za odlazak sa rada može se vršiti kupovinom mesečne pretplatne karte za relacije gde javni prevoznik omogućava kupovinu istih ili u novcu, na zahtev zaposlenog, odlukom poslodavca, a u zavisnosti od visine stvarnih troškova. S tim u vezi, ukoliko zaposleni podnese zahtev, poslodavac može da odluči da zaposlenom isplati troškove prevoza za dolazak i odlazak s rada u novcu u visini cene mesečne pretplatne karte.
St. 4. i 5. istog člana propisan je način utvrđivanja stvarnih troškova za dolazak na rad i povratak sa rada za relacije za koje ne postoji mesečna pretplatna karta.
Pored navedenog, ukazujemo da kod svake naknade troškova zaposlenom treba voditi računa da je trošak stvarno i nastao i da se naknade troškova u novcu, naročito za relacije za koje javni prevoznik ne omogućava kupovinu mesečne pretplatne karte vrši u visini stvarnih troškova.
Napominjemo da shodno odredbi člana 80. stav 2. Zakona o državnoj upravi („Sl. glasnik RS", br. 79/2005, 101/2007, 95/2010, 99/2014, 47/2018 i 30/2018 - dr. zakon) mišljenja organa državne uprave nisu obavezujuća.