Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se priznaje staž proveden u školi za isplatu jubilarne nagrade od strane sadašnjeg poslodavca Opštinske uprave?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.
Kako škola nije državni organ, niti organ autonomne pokrajini ni jedinice lokalne samouprave, to radno iskustvo se neće računati u staž za jubilarnu nagradu.
Zaključen je ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa nezaposlenim licem i izvršena je prijava tog lica u sistemu CROSO. Nakon nekoliko dana, angažovano lice zahteva raskid ugovora o privremenih i povremenih poslovima. S obzirom da u vremenskom rasponu od nekoliko dana koliko je predmetni ugovor bio na snazi nezaposleno lice nije obavljalo poslove za koje je angažovano, te nema pravo na isplatu ugovorene neto naknade, da li postoji obaveza poslodavca da istom uplati doprinose na minimalnu osnovicu doprinosa?
Kada poslodavac neposredno angažuje lica po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ima obavezu da ga prijavi na penzijsko i zdravstveno osiguranje i da za sve vreme angažovanja uplaćuje doprinose i porez na dohodak. Pod vremenom angažovanja smatra se efektivno vreme u kome je to lice obavljalo ugovorene poslove. To praktično znači da bi u svakom slučaju prekida obavljanja poslova trebalo izvršiti odjavu sa penzijskog i invalidskog osiguranja tog lica i ponovo ga prijaviti kada nastavi sa vršenjem ugovorenih poslove.
S obzirom da ovom konkretnom slučaju ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslove praktično nije proizvodio dejstvo u odnosu na ugovorne strane – naručioca i izvršioca posla – taj ugovor bi trebalo staviti van snage. U ovim slučajevima jedinstvena prijava u CROSO se jedino može stornirati da bi se izbeglo plaćanje doprinosa za dane za koje je tekla prijava, za šta je predviđen rok do kraja dana (do 24h) u kom je prijava podneta. Kako je rok za storniranje istekao potrebno je obratiti se jednoj od organizacija obaveznog socijalnog osiguranja za prevazilaženje ove situacije.
Da li u skladu sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti lica koja se bave poslovima rodne ravnopravnosti moraju biti šefovi Sektora za ljudske resurse? Da li u nekoj lokalnoj samoupravi postoji Odeljenje, Odsek, Kancelarija koja se bavi rodnom ravnopravnošću, gde na tim poslovima radi tim ljudi (da su im sistematizovana radna mesta) ili Odsek koji se bavi poslovima koja se tiču sprečavanjem diskriminacije u njihovoj lokalnoj samoupravi, poslovima rodne ravnopravnosti, poboljšanje položaja LGBT populacije?
Zakon o rodnoj ravnopravnosti („Sl. glasnik RS, br. 52/21) u čl. 64. propisuje obavezu organa javne vlasti na svim nivoima da odrede lice zaduženo za rodnu ravnopravnost. Saglasno članu 6. st. 1. tačka 8. Zakona, ova zakonska obaveza odnosi se i na organe javne vlasti obrazovane na nivou JLS, kao i onih koji se u potpunosti ili delimično finansiraju iz budžeta JLS (javna preduzeća, javne ustanove, zavodi, komunalna milicija, sportske organizacije i udruženja i dr.). Ovi organi javne vlasti imaju zakonsku obavezu određivanja lica zaduženog za rodnu ravnopravnost pod uslovom da imaju više od 50 zaposlenih i radno angažovanih lica. U ukupan broj od 50 zaposlenih i radno angažovanih lica ubrajaju se lica koja su zasnovala radni odnos na određeno ili neodređeno vreme, lica koja obavljaju rad van radnog odnosa, po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o delu, ugovora o stručnom osposobljavanju i usavršavanju ili ugovora o dopunskom radu.
Rukovodilac organa javne vlasti JLS dužan je da za lice zaduženo za rodnu ravnopravnost odredi rukovodioca/rukovoditeljku one organizacione jedinice u čijoj nadležnosti su poslovi koji se odnose na vođenje evidencije u oblasti rada (član 64. stav 2. ZRR). Koja je to konkretna organizaciona jedinica, zavisi od unutrašnje organizacije i sistematizacije radnih mesta i konkretnom organu javne vlasti, odnosno, od toga u okviru koje organizacione jedinice se obavljaju poslovi vođenja evidencija u oblasti rada. Tako će, na primer, u nekoj opštinskoj upravi to biti rukovodilac/rukovoditeljka odeljenja za ljudske resurse, u nekoj JLS rukovodilac/rukovoditeljka odeljenja za opštu upravu, zajedničke poslove, poslove organa opštine, društvene delatnosti i sl.
Poislovi koje obavlja lice zaduženo za rodnu ravnopravnost regulisani su članom 64. Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Aktom o sistematizaciji radnih mesta u oragnima uprave JLS treba opisati poslove koje obavljaju lica zadužena za rodnu ravnopravnost. Ti poslovi su načelno regulisani u čl. 64 st. 3. ZRR i treba ih bliže opisati i precizirati.
Treba imati u vidu da je o određivanju lica zaduženog za rodnu ravnopravnost i o svakoj promeni ovog lica, organ uprave JLS dužan da obavesti Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Lica zadužena za rodnu ravnopravnost moraju biti obučena za obavljanje poslova iz ovog svog delokruga, s tim što će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u saradnji sa Nacionalnom akademijom za javnu upravu bliže urediti program i način obuke ovih lica.
Nema zakonskih smetnji da se u JLS, pored instituicionalnih mehanizama čije je osnivanje po zakonu obavezno, osnuje Kancelarija za rodnu ravnopravnost, čiji delokrug rada može obuhvatiti i delovanje na planu unapređenja ravnopravnosti pojedinih ranjivih grupa, kao što je npr. Kancelarija za rodnu ravnopravnost i unapređenje LGBT osoba u Novom Sadu.
Na izborima za članove Saveta mesnih zajednica da li kandidat za člana može svoj potpis dati drugom kandidatu za člana Saveta mesnih zajednica? Da li kandidat za člana Saveta mesnih zajednica može sam potpisati svoju kandidaturu, u smislu birača koji podržavaju kandidata za člana Saveta MZ?
Prvo, moramo da ogradimo i napomenemo da se Zakon o lokalnim izborima ne primenjuje na izbore za savete mesnih zajednica. Naime, članom 1. ovog zakona propisano je da se njime uređuje izbor i prestanak mandata odbornika skupština jedinica lokalne samouprave.
Dalje, članom 74. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da se postupak izbora saveta i drugih organa mesne zajednice (kao oblika mesne samouprave), utvrđuju aktom o osnivanju mesne zajednice, a u skladu sa statutom opštine, odnosno grada.
Ukazujemo, takođe, da je članom 74. stav 4. propisano da se izbori za savet mesne zajednice sprovode po pravilima neposrednog i tajnog glasanja na osnovu opšteg i jednakog izbornog prava, u skladu sa aktom o osnivanju.
Shodno navedenom, odgovor koji možemo da pružimo ne zasniva se na odgovarajućoj odluci skupštine vaše jedinice lokalne samouprave, već proističe iz odredbi Zakona o lokalnim izborima, zbog čega ovo mišljenje treba uzeti u obzir uslovno.
Naime, Zakon o lokalnim izborima ne propisuje zabranu za kandidata za odbornika da potpiše izjavu o podršci bilo izbornoj listi na kojoj je kandidat, bilo nekoj drugoj izbornoj listi. Međutim, činjenica je da se, prema Zakonu o lokalnim izborima, podrška potpisom ne daje konkretnom kandidatu za odbornika, već samoj izbornoj listi, dok samo broj potrebnih izjava zavisi od broja kandidata na izbornoj listi. Imajući navedeno u vidu, odgovor na drugo pitanje ne može se pronaći u Zakonu o lokalnim izborima.
Što se prvog pitanja tiče, moglo bi se izvesti tumačenje da jedan kandidat može da podrži kandidaturu drugog kandidata, s obzirom na to da iz odredbi Zakona o lokalnim izborima ne proističe zabrana kandidata za odbornike da podrže podnošenje neke druge izborne liste.
Da li se Savet za rodnu ravnopravnost formira kao posebno stalno radno telo Skupštine, ili kao povremeno radno telo? Da li Savet može da se formira u organima uprave i kako? Da li Savet za rodnu ravnopravnost treba da ima svoj pravilnik o radu?
Prema Zakonu o rodnoj ravnopravnosti („Sl. glasnik RS“, br. 52/21), savet za rodnu ravnopravnost je poseban institucionalni mehanizam za rodnu ravnopravnost na nivou JLS. U svakoj JLS obrazuje se jedan savet za rodnu ravnopravnost. Savet za rodnu ravnopravnost u JLS treba strogo razlikovati od Komisije za rodnu ravnopravnost, koje je stalno radno telo skupštine JLS i koja ima svoje posebne zakonom utvrđene nadležnosti.
Zakon predviđa da savet za rodnu ravnopravnost čine imenovana ili postavljena lica, predstavnici ustanova, organa i organizacija u oblastima značajnim za rodnu ravnopravnost i sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja, o čemu treba voditi računa prilikom imenovanja članova/članica saveta. Osim toga, treba imati u vidu da, prema ZRR, u radu saveta za rodnu ravnopravnost obavezno učestvuju i lica zadužena za rodnu ravnopravnost u organima JLS (član 63. stav 1. tačka 2. ZRR).
U JLS u kojoj nije formiran savet za rodnu ravnopravnost potrebno je aktima JLS regulisati način izbora, broj članova/članica, nadležnost, kao i način rada i odlučivanja saveta. Na primer, odluku o formiranju saveta za rodnu ravnopravnost u JLS može doneti skupština opštine, na predlog predsednika/predsednice opštine, a da sastav, nadležnost, način rada i odlučivanja budu bliže regulisani Poslovnikom o radu saveta. Prilikom izbora članova/članica saveta, treba obezbediti uravnoteženu zastupljenost polova, koja podrazumeva da je zastupljenost jednog od polova između 40-50% u odnosu na drugi pol (član 6. st. 1. tačka 9. ZRR).
Prilikom regulisanja nadležnosti saveta, treba imati u vidu odredbe člana 63. stav 1. tačka 2. ZRR kojima se načelno regulišu osnovne nadležnosti saveta za rodnu ravnopravnost, a koje obuhvataju: praćenje stanja u oblasti rodne ravnopravnosti i iniciranje i predlaganje mera za unapređenje rodne ravnopravnosti. U krug nadležnosti saveta trebalo bi uvrstiti prava i obaveze ovog tela da priprema Akcioni plan za rodnu ravnopravnost na nivou JLS, da učestvuje u postupku pripreme budžeta i da, u skladu sa rodno odgovornim budžetiranjem koje je regulisano Zakonom o budžetskom sistemu, predlaže integrisanje rodne komponente u budžet, da učestvuje u aktivnostima vezanim za primenu, praćenje i izveštavanje o primeni Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i Akcionog plana za njeno sprovođenje, sarađuje sa mehanizmima rodne ravnopravnosti u drugim JLS, kao i sa mehanizmima rodne ravnopravnosti koji se obrazuju na nacionalnom nivou i na nivou autonomne pokrajine.
Saglasno članu 64. st. 2. ZZR za lice zaduženo za rodnu ravnopravnost uvek se određuje rukovodilac/rukovoditeljka one organizacione jedinice u čijoj su nadležnosti poslovi koji se odnose na vođenje evidencija u oblasti rada. Koja je to jedinica, zavisi od unutrašnje organizacije i sistematizacije radnih mesta u konkretnom organu, odnosno, od toga u okviru koje organizacione jedinice se obavljaju poslovi vođenja evidencija u oblasti rada. Unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mesta u organima uprave veoma je različita, pa će zato u nekom organu to, na primer, biti rukovodilac/rukovoditeljka odeljenja za opštu upravu, ljudske resurse i zajedničke poslove, u nekom rukovoditelj/rukovoditeljka odeljenja za pravne, skupštinske i komunalne poslove i sl.
Potrebno je aktom o sistematizaciji radnih mesta opisati poslove koje obavlja lice zaduženo za rodnu ravnopravnost u konkretnom organu JLS. Ti poslovi su načelno regulisani u čl. 64 st. 3. ZRR i treba ih bliže opisati i precizirati.
JLS u kojima nisu formirana tela za rodnu ravnopravnost i određeno lice za rodnu ravnopravnost u obavezi su da u roku od šest meseci po stupanju na snagu ZRR usvoje odgovarajuće akte, formiraju tela za rodnu ravnopravnost i odrede lice zaduženo za rodnu ravnopravnost. Rok za obavljanje ovih aktivnosti ističe 24. novembra 2021. godine i njihovom obavljanju treba hitno pristupiti. Za slučaj da u organu uprave JLS ne bude određeno lice za rodnu ravnopravnost, predviđena je prekršajna sankcija za odgovorno lice u organu – novčana kazna u iznosu od 5.000 do 150.000 dinara (član 69. st. 1. tačka 12. ZRR).
U vezi sa implementacijom ZRR na lokalnom nivou, treba imati u vidu da subjekti koji na lokalnom nivou primenjuju ZRR obuhvataju: sve lokalne organe javne vlasti, kao i javna preduzeća, ustanove, javne agencije i druge organizacije i lica kojima su zakonom poverena pojedina javna ovlašćenja, i pravna lica koje osniva ili finansira u celini, odnosno u pretežnom delu JLS. S obzirom na to da među lokalnim zajednicama postoje razlike kada se radi o broju i vrsti subjekata kojima je povereno vršenje javnih poslova, kao i pravnim licima čiji je osnivač konkretna JLS ili čiju aktivnost i celini ili delom finansira JLS, korisno je u svakoj lokalnoj zajednici identifikovati subjekte na koje se odnose obaveze vezane za rodnu ravnopravnost.