Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Obrazovanje, kultura, omladina i sport

Da li Interresorna komisija odlučuje o zahtevu ako dete nije uključeno u sistem obrazovanja?

Pravo na obrazovanje bez diskriminacije po bilo kom osnovu ostvaruje se kroz stvaranje jednakih mogućnosti za uključivanje, učešće i napredovanje u obrazovanju za svako dete i učenika. U skladu sa ovim principom, uloga IRK je da predloži mere podrške koje će omogućiti uključivanje deteta u predškolsku ustanovu. 

Ukoliko se radi o detetu sa smetnjama u razvoju ili detetu iz neke druge osetljive društvene grupe navedenog uzrasta, čiji se roditelj obratio IRK-u samo zbog upisa deteta u predškolsku ustanovu, tada se roditelj može uputiti na Pravilnik o bližim uslovima za utvrđivanje prioriteta za upis dece u predškolsku ustanovu na osnovu kojeg može ostvariti ovo pravo.

Ukoliko je potrebno da se detetu obezbede podrške iz drugih sistema, koje su preduslov da se dete uključi u predškolsko vaspitanje i obrazovanje, onda treba da se uključi IRK i donese zajedničko mišljenje koje sadrži jasan individualni plan podrške za ovo dete.

Napominjemo da neke predškolske ustanove u okviru prioritetnog upisa u predškolsku ustanovu (regulisano Pravilnikom o bližim uslovima za utvrđivanje prioriteta za upis dece u predškolsku ustanovu) interno regulišu da je za decu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom čiji roditelji podnose zahtev za prioritetni upis, potrebno i mišljenje interresorne komisije. 

Sistem lokalne samouprave

Koje je najniže zvanje službenika, koji obavlja poslove matičara ili zamenika matičara? Da li navedene poslove mogu obavljati i mlađi saradnici, ili službenici sa najnižim zvanjem saradnika?

Shodno članu 11. Zakona o matičnim knjigama ("Sl. glasnik RS", br. 20/2009, 145/2014 i 47/2018) matičar, odnosno zamenik matičara može biti lice koje ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine, položen poseban stručni ispit za matičara i ovlašćenje za obavljanje poslova matičara.

Članom 65. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano sledeće:

„U zvanju mlađeg saradnika obavljaju se jednostavniji stručni poslovi kao i administrativno-tehnički poslovi uz nadzor, uputstva i detaljna usmerenja službenika u višim zvanjima. Ovi poslovi se sastoje od ograničenog kruga međusobno povezanih zadataka u jednoj oblasti.

Za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca.“

S obzirom na navedeno, matičaru odnosno zameniku matičara može da se odredi zvanje mlađeg saradnika.

Sistem lokalne samouprave

Da li u slučaju promene prebivališta kandidata za odbornika, Opštinska izborna komisija može da izda uverenje o izboru za odbornika i da li, u tom slučaju, skupština opštine može da potvrdi mandat takvom kandidatu za odbornika, a s obzirom na član 46. stav 1. tačka 6) važećeg Zakona o lokalnim izborima. Dakle, reč je o promeni prebivališta kandidata za odbornika, kome još uvek nije potvrđen mandat.

Opštinska izborna komisija, u postupku popune upražnjenog odborničkog mesta u skupštini opštine, nije ovlašćena da utvrđuje da li kandidat za odbornika kome bi trebalo da bude dodeljen mandat ispunjava uslove za potvrđivanje mandata, u smislu člana 6. stav 2. Zakona o lokalnim izborima. Izborna lista koja je postala pravnosnažna u izbornom postupku ostaje punovažna, pravnovaljana i nepromenljiva i nakon izbora, te izborna komisija nema više nadležnosti da utvrđuje ispunjenost uslova kandidata sa te izborne liste da budu odbornici. 

Shodno navedenom, u slučaju da je nekom odborniku prestao mandat pre isteka vremena na koje je izabran, izborna komisija treba da postupi na način propisan članom 48. Zakona o lokalnim izborima, odnosno dodeli mandat u skladu sa odgovarajućom odredbom člana 48. st. 2. do 4, dok će odluku o potvrđivanju ili nepotrvrđivanju mandata novom odborniku doneti skupština opštine, u skladu sa članom 56. Zakona o lokalnim izborima, s obzirom na to da je zakonom jedino skupština opštine ovlašćena za odlučivanje o mandatima odbornika.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Kako rešiti po predlogu za eksproprijaciju, ako je vlasnik nepokretnosti privredno društvo (doo) koje je u likvidaciji? Da li se i takvo preduzeće može smatrati ranijim sopstvenikom i da li se prema njemu sprovodi postupak?

Takvo privredno društvo se može smatrati ranijim sopstvenikom, prema listu nepokretnosti u koji je upisano jer to lice iako je u likvidaciji i dalje zadržava pravni subjektivitet.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Da li je ispravno doneti rešenje o eksproprijaciji po Zakonu o posebnim postupcima radi realizacije infstrukturnih objekata od posebnog značaja za RS u skladu sa odredbama ZUP-a koje regulišu ličnu dostavu i uredan poziv a stranka ne pristupi na raspravu budući da se pozivi šalju na obrascu S7?

Ispravno je postupiti u skladu sa odredbama ZUP-a jer to proizilazi iz člana 1. Zakona o posebnim postupcima radi realizacije infrastrukturnih projekata od posebnog značaja za RS kojim je propisano da ako ovim zakonom nije drugačije određeno primeniće se između ostalog Zakon o opštem upravnom postupku.