Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se sastanci Radnih grupa smatraju konsultacijama?
Funkcionisanje radnih grupa jeste sastavni deo procesa konsultacija, ali se konsultacije ne svode samo na rad u okviru radnih grupa već podrazumevaju i šire formate, dodatne sastanke u okviru partnerskog foruma ili druge vrste pribavljanja mišljenja i pružanja povratnih informacija zainteresovanim akterima koji nisu nužno uključeni u obuhvat radnih grupa.
Da li srednjoročni plan može da utiče na promenu/reviziju plana JLS?
Kroz sprovođenje srednjoročnog plana može se zaključiti da je određene mere, pa i ciljeve u samom Planu razvoja potrebno drugačije postaviti, formulisati i sl. Odnosno da je potrebno izvršiti reviziju Plana razvoja. Ukoliko se postigne konsenzus na nivou upravljačke strukture da je potrebno revidirati Plan razvoja jer se u operacionalizaciji kroz srednjoročni plan pokazalo da neki deo postavke Plana razvoja nije adekvatan - to je moguće učiniti i revizija se sprovodi po postuku koji je isti kao i proces usvajanja Plana razvoja (konsultacije, javna rasprava, objavljivanje i sl.) uključujući i konačno usvajanje od strane skupštine JLS.
Kada opštinska strategija razvoja važi do 2025.godine, da li to znači da se ne mora usvojiti Plan razvoja pre tog roka?
Zakon je predvideo da Plan razvoja treba da se usvoji do početka 2021. godine, bez obzira da li postoji važeći krovni planski dokument u JLS. Ipak, zakonski rok nije u ovom trenutku presudan, jer se ispostavlja da nije realističan za većinu JLS, te u tom slučaju može se razmišljati o zameni strategije održivog razvoja - planom razvoja. Dobro je što kada se ima važeći krovni planski dokument tada se može promeniti samo format dokumenta i sprovesti proces kako je predviđen Zakonom o planskom sistemu. Ako se to radi u narednih godinu-dve, tada se odlukom o usvajanju Plana razvoja predviđada prestaje važenje Strategije razvoja JLS.
Dakle, intencija u skladu sa Zakonom o planskom sistemu jeste da i pored činjenice da se ima važeći krovni dokument razvojnog planiranja (u ’starom formatu’ ili po ’staroj metodologiji’), ipak se usvoji novi Plan razvoja JLS koji odgovara Zakonu i Uredbi o obaveznim elementima Plana razvoja JLS, a prethodni krovni planski dokument u dogledno vreme da se stavi van snage.
Šta ako se u javnoj raspravi dođe do nekog bolje predloženog rešenja, mera ili slično? Da li uvažavati?
Ukoliko se tek u fazi javne rasprave zaista dobije neki predlog koji je po oceni učesnika, posebno same tematske radne grupe, koordinatora i sl. - bolji, kvalitetniji, realističniji predlog - isti apsolutno treba uvažiti i tu izmenu primeniti u dokumentu, a u izveštaju o sprovedenoj javnoj raspravi konstatovati da je do ove promene došlo.
Suština je ipak težiti da se javnost upoznaje sa predloženim rešenjima ranije, dakle kroz proces konsultacija, kako bi se i alternative, drugi predlozi ranije mogli čuti i uvesti u radnu verziju nacrta dokumenta.
Da li gradske opštine treba da imaju plan razvoja?
Posmatrajući Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o planskom sistemu, zaključujemo da i pored toga što se Plan razvoja odnosi prevashodno na gradove i opštine i nije eksplicitno predviđen za gradske opštine, one treba da se blagovremeno pripremaju da budu aktivni učesnici u izradi i sprovođenju Plana razvoja matičnog grada (grada osnivača).
Na taj način se gradske opštine osposobljavaju i za eventualno samostalno donošenje nekih drugih planskih dokumenata primerenijih njihovoj nadležnosti (npr. programi, akcioni planovi i sl.) u skladu sa planskim dokumentima grada osnivača.