Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOpština je sprovela postupak komasacije u jednoj KO. U komasacionu masu je ušla i kat. parcela lica koje je samo iz svojih sredstava ugradilo betonske prstenove, radi lakšeg ulaza u parcelu, preko kanala za odvođenje atmosferskih voda. Nakon sprovedenog postupka komasacije, on je zadržao tu parcelu, ali je Projektom uređenja atarskih puteva i kanalske mreže u KO, promenjen ulaz u istu. Sada tužbom traži da se sve vrati u pređašnje stanje, tj. da mu se omogući prilaz u parcelu koji je imao pre sprovođenja komasacije. Da li je to moguće, kako smatra sud i sudski veštaci?
Prilikom davanja odgovora na ovo pitanje neophodno je odgovoriti i na nekoliko dodatnih pitanja.
Naime, prvo pitanje je kada je to lice otpočelo sa građevinskim radovima na svojoj parceli. Ako je otpočelo nakon što je već doneta Odluka o komasaciji, njegovi radovi nisu u skladu sa zakonom i ne može ništa da potražuje.
Nadalje, pitanje je da li to lice uložilo prigovor na projekat putne i kanalske mreže. Pretpostavljamo da se nije žalilo i samim tim je propustilo priliku da iznese svoje primedbe. Projekat putne i kanalske mreže se obavezno izlaže na javni uvid 15 dana i sva zainteresovana lica mogu da iznesu primedbe. Ovaj projekat izrađuju tehnička lica na način koji je najbolji moguć u skladu sa datim okolnostima, predviđajući novu mrežu puteva i kanala za čitavu K.O. Ne može se zaustaviti putna i kanalska mreža za čitavu jednu K.O. samo zato što je neko lice napravilo prilaz svojoj parceli. Komasacija je postupak od javnog interesa koji celovito uređuje jednu katastarsku opštinu i ne može se zaustaviti zbog jednog lica i njegovog izgrađenog prilaza parceli.
Takođe, postavlja se pitanje da li je to lice imalo dozvolu da izvede radove na izgradnji betonskih prstenova. Ako je to bespravno uradilo takođe nema nikakav osnov da se žali i da nešto potražuje pošto je napravilo nelegalan objekat preko kanala za odvođenje atmosferskih voda.
Dakle, po svemu sudeći to lice nema osnova da traži to što tužbom traži i ne postoji odgovornost opštine u ovom smislu.
Međutim, drugačija bi bila situacija ako je ova primedba na putnu i kanalsku mrežu konstatovana, a lice je još ranije napravilo legalan objekat koji više ne može da koristi.
Skupština opštine je donela Odluku o nazivima ulica i drugih delova naseljenih mesta na teritoriji opštine koju je zatim dostavila RGZ -u. Da li opštinska uprava vrši i finansira postavljanje tabli sa nazivima ulica i kućnim brojevima samo na osnovu te odluke ili je za to potrebna prethodna izrada nekog dokumenta od strane RGZ-a?
U skladu sa Zakonom o adresnom registru ("Sl. glasnik RS", br. 9/2020), JLS je u obavezi da izvrši označavanje naziva ulice u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o imenovanju ili promeni naziva ulice. Troškove označavanja ulica snosi JLS.
Table sa nazivima ulica izrađuju se u skladu sa Knjigom grafičkih standarda koju donosi direktor RGZ ili u skladu sa odlukom JLS za teritoriju te lokalne samouprave.
Dakle, JLS može samostalno da naruči i postavi table sa nazivima ulica. Označavanje naziva ulica i označavanje kućnih brojeva vrši se prema podacima iz adresnog registra. Nazivi ulica ispisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje službena upotreba jezika i pisma i zakonom kojim se uređuju zaštita prava i sloboda nacionalnih manjina, u delu kojim se uređuje službena upotreba jezika i pisma.
Napomena: Imajući u vidu da je Vlada RS u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i Republičkim geodetskim zavodom, sprovodila projekat ažuriranja adresnog registra u prethodnom periodu, predlažemo vam da kontaktirate jednu od ovih institucija (najbolje kontaktirati Vesnu Protulipac ili Sanju Sabljić iz RGZ) radi dobijanja aktuelnih informacija u vezi projekta, jer je u jednom periodu postojala mogućnost sufinansiranja projekta iz republičkog budžeta. Prema informacijama koje imamo, za vašu opštinu je u toku izrada Elaborata kućnih brojeva. U skladu sa Zakonom, ovo je nadležnost RGZ-a. Nakon što RGZ završi ovaj deo posla, o čemu ćete biti obavešteni, Adresni registar za vašu opštinu biće ažuran.
Da li naručioci za koje je Telo za centralizovane javna nabavka sprovelo postupak javne nabavke i zaključilo okvirni sporazum sa jednim ponuđačem, pre zaključenja pojedinačnih ugovora donose Odluke o dodeli ugovora, i ako ih donose, da li ih objavljuju na Portalu javnih nabavki?
Članom 40a stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015) predviđeno je da ako je okvirni sporazum zaključen sa jednim dobavljačem ugovor se zaključuje na osnovu uslova predviđenih okvirnim sporazumom i ponude dostavljene u postupku javne nabavke za zaključenje okvirnog sporazuma.
Po novom Zakonu o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019; u daljem tekstu Zakon), u članu 67. stav 1. je navedeno da ako je okvirni sporazum zaključen sa jednim ponuđačem ugovor se zaključuje u granicama uslova predviđenih okvirnim sporazumom. Naručilac u tom slučaju može pri zaključenju ugovora od ponuđača sa kojim je zaključen okvirni sporazum da zatraži u pisanoj formi da dopuni svoju ponudu podacima za realizaciju ugovora ako je to neophodno.
Dakle, ni po „starom“, ni po novom Zakonu o javnim nabavkama, u slučaju zaključenja okvirnog sporazuma sa jednim dobavljačem, odnosno ponuđačem nema obaveze donošenja Odluka o dodeli ugovora pre zaključenja pojedinačnih ugovora, već se odmah zaključuju pojedinačni ugovori, budući da nije u pitanju zaključenje okvirnog sporazuma sa više ponuđača, pa nema ponovnog otvaranja konkurencije niti razloga za donošenje odluka o dodeli ugovora. Svi uslovi pojedinačnih ugovora su predviđeni konkursnom dokumentacijom i samim okvirnim sporazumom kada je u pitanju jedan ponuđač.
Međutim, imajte u vidu sadržinu člana 109. novog ZJN kojom je propisana obaveza za naručioca da obaveštenje o dodeli ugovora pošalje na objavljivanje u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma. Naručilac je dužan da tromesečno objavljuje zbirno obaveštenje o dodeli ugovora koji su zaključeni na osnovu okvirnog sporazuma i na osnovu sistema dinamične nabavke, u roku od 30 dana od dana isteka tromesečja u kome su ugovori zaključeni.
Da li Fond za zaštitu životne sredine planirati kao indirektnog korisnika ili u okviru programa 6. Zaštita životne sredine - programska aktivnost 0401-0001?
Za precizan odgovor na pitanje bi koristila informacija svrhe i načina osnivanja Fonda za zaštitu životne sredine (Odluka o formiranju), s obzirom da naziv ne mora uvek jednoznačno da ukazuje na svrhu, a i da bi se proverilo da li se radi o budžetskom fondu osnovanom u smislu članova 64-67. Zakona o budžetskom sistemu. Pretpostavljajući da je Fond osnovan da doprinese svrsi Programa 6 („Zaštita životne sredine“): „Obezbeđivanje uslova za održivi razvoj lokalne zajednice odgovornim odnosom prema životnoj sredini; Efikasno i održivo upravljanje otpadnim vodama; Održivo upravljanje otpadom“, to bi on trebalo da bude iskazan na nivou direktnog budžetskog korisnika u programu „Zaštita životne sredine“.
Gde planirati sredstva za rušenje objekata po nalogu građevinske inspekcije (koja funkcija, koji program i koja ekonomska klasifikacija)?
U članu 21. Uredbe o upravljanju kapitalnim projektima ("Službeni glasnik RS", broj 51 od 19. jula 2019.) opisan je pojam „operativnog procesa“, gde se pored ostalog navodi: „U operativnom procesu sprovode se aktivnosti vezane za upotrebu i tekuće održavanje projekta, dok kapitalno održavanje i eventualno uklanjanje objekta, odnosno opreme nakon isteka veka trajanja predstavljaju nove kapitalne projekte. Sredstva za finansiranje aktivnosti iz stava 1. ovog člana planiraju se u okviru određene programske aktivnosti ili projekta, odnosno u okviru određene pozicije u finansijskom planu ili godišnjem programu poslovanja i ne spadaju u troškove predmetnog kapitalnog projekta“.
Dakle, ako je ovo uzrok naloga građevinske inspekcije, onda u budžetu aktivnosti uklanjanja treba prikazati kao poseban projekat u programu čijoj svrsi i cilju je funkcionisanje tj. korišćenje objekta u veku trajanja doprinosio, dok se troškovi prikazuju na kontu iz klase 4 (423000).
Ako je uzrok uklanjanja objekta – omogućavanje funkcionisanja drugog objekta [npr. ograda sportskog terena (Program 14 „Razvoj sporta i omladine“) onemogućava izgradnju zida susedne zgrade npr. fiskulturne sale škole ili nekog drugog pomoćnog objekta škole – Program 9 „Osnovno obrazovanje i vaspitanje“], onda su aktivnosti uklanjanja ograde poseban projekat u programu „Osnovno obrazovanje“, dok se troškovi prikazuju na kontu iz klase 4 (isto kao u prethodnom slučaju).
Dešava se, npr. da se prilikom izgradnje velikih tj. obimnih objekata (tipa nadvožnjak, podvožnjak, zgrada za socijalno stanovanje i slično), za potrebe izgradnje (boravak radnika na gradilištu i drugo) izgradi pomoćni objekat [baraka, alatnica, magacin materijala, ograda, mala trafo stanica, pristupni put i/ili objekti u vezi sa zaštitom na radu prilikom izgradnje – protivpožarni a sada i protiv epidemiološki (zgrada-manji objekat za dezinfekciju i sl.)]. U tom slučaju, troškovi uklanjanja ovih pomoćnih objekata (ako to nije učinjeno pre puštanja objekta u funkciju a nakon završetka izgradnje velikog/obimnog objekta) - spadaju u ukupne troškove kapitalnog projekta (nadvožnjaka, podvožnjaka i slično) i knjiže se na kontu 511.