Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU situaciji kada se proglasi vanredna situacija (npr. situacija sa pandemijom Covid 19), da li može da se izuzme primena Zakona o javnim nabavkama u skladu sa članom 12. stavom 1. tačka 9?
Navedeni izuzetak može se primeniti samo ukoliko su ispunjeni uslovi za njegovu primenu, koji se u najvećoj meri ne odnose na situaciju koja se odnosi na pandemiju Covid 19. Po pravilu, postoji obaveza da se primeni pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva, uz mogućnost primene odredbe člana 62. stav 9. ZJN ukoliko su za to ispunjeni propisani uslovi (i to za pojedine predmete javne nabavke i u određenom trajanju).
Da li primena hitnih nabavki može da se realizuje sprovođenjem pregovaračkog postupka po članu 62. stav 9. Zakona o javnim nabavkma?
Kada se koristi mogućnost korišćenja tzv. hitnih nabavki uvek treba imati u vidu da ta hitnost mora biti opravdana i da se za istu moraju imati valjani dokazi (objektivni, a ne subjektivni razlozi i okolnosti koji su na strani naručioca i ne izazvani nekim njegovim postupanjem ili nepostupanjem i slično). Navedeno važi za sve vrste postupaka u kojima bi se pozvali na hitnost kako bi koristili mogućnost skraćenja roka za podnošenje ponuda. Što se tiče primene pregovaračkog postupka bez objavljivanja javnog poziva po članu 62. stav 9. ZJN, on samo kaže da u određenim slučajevima, kada se primenjuje pomenuti pregovarački postupak, ne postoji obaveza i da se postupi na način propisan st. 1-6 člana 62. ZJN, a to su slučajevi kada se nabavka vrši radi obezbeđivanja osnovnih životnih uslova u slučajevima elementarnih nepogoda ili tehničko-tehnoloških nesreća čije posledice ugrožavaju bezbednost, zdravlje i živote ljudi, materijalna dobra ili životnu sredinu, u skladu sa propisima kojima se uređuju vanredne situacije, kada se nabavljaju dobra koja se kotiraju i kupuju na robnim berzama i za nabavku dobara ili usluga po posebno povoljnim uslovima od isporučioca koji trajno obustavlja ili je obustavio poslovne aktivnosti, od stečajnog ili likvidacionog upravnika u okviru odgovarajućeg postupka, pogodbe sa poveriocima ili drugog odgovarajućeg postupka prema propisima države privrednog subjekta.
Da li se funkcija Predsednika sportskog saveza opštine smatra rukovodećim mestom? Da li se pozicija koordinatora za mlade i poslove sporta u kabinetu predsednika opštine može smatrati rukovodećim mestom?
U skladu sa članom 57. Zakona o zaposlenima u AP i JLS izvršilačka radna mesta jesu sva radna mesta koja nisu položaji, uključujući i radna mesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica. Neposredni rukovodilac je službenik koji rukovodi unutrašnjom organizacionom jedinicom u kojoj je sistematizovano radno mesto. Aktom kojim se sistematizuju radna mesta utvrđuju se i samostalna izvršilačka radna mesta koja su izvan unutrašnjih organizacionih jedinica i nadležnost rukovodioca za nadzor nad radom na ovim izvršilačkim radnim mestima.
Dalje, u skladu sa članom 21. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave radna mesta rukovodilaca užih unutrašnjih jedinica (načelnici odeljenja, šefovi odseka, rukovodioci grupa i drugi) mogu da se razvrstaju u zvanja višeg savetnika, samostalnog savetnika, saradnika i višeg referenta. Radno mesto rukovodioca uže unutrašnje jedinice ne može biti razvrstano u zvanje niže od zvanja ostalih radnih mesta u njoj.
Uzimajući sve u obzir, radno mesto koordinatora nije rukovodeće radno mesto.
Za deo pitanja koji se odnosi na funkciju Predsednika sportskog saveza opštine, ujedno i zvaničnog zastupnika, odgovornog lica – može se smatrati rukovodećim mestom.
Da li se porez na imovinu za fizička lica koja stanove, kuće i apartmane izdaju turistima, obračunava kao porez na stanove ili poslovni prostor?
Obveznik poreza na imovinu u skladu sa Zakonom o porezu na imovinu je fizičko lice koje ostvaruje prihode od samostalne delatnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dohotka građana (preduzetnik) koji porez na dohodak građana na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod, drugo lice koje ne vodi poslovne knjige u skladu sa propisima Republike Srbije, preduzetnik koji vodi poslovne knjige - za imovinu koja nije evidentirana u njegovim poslovnim knjigama;
Porez na imovinu plaća se na nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Republike Srbije, i to na nepokretnostima, u smislu ovog Zakona, smatraju se:
Fizičko lice, obveznik poreza na imovinu je dužno da nadležnoj lokalnoj samoupravi podnese prijavu na obrascu PPI-2 u skladu sa Pravilnikom o obrascima poreskih prijava o utvrđenom, odnosno za utvrđivanje poreza na imovinu. U samoj prijavi obveznik je dužan da popuni pored ostalih podataka relevantnih za utvrđivanje poreske obaveze i podatak o kojoj je vrsti nepokretnosti reč.
Fizička lica koja svoje stanove/kuće ili apartmane odluče da izdaju turistima i otpočnu obavljanje delatnosti ugostiteljstva i turizma, u obavezi su da pre otpočinjanja obavljanja delatnosti na propisan način podnesu prijavu jedinici lokalne samouprave u skladu sa Zakonom o ugostiteljstvu, nakon čega dobijaju dozvolu i objekat se registruje kao kategorisan ili nekategorisan objekat. Jedinica lokalne samouprave na propisan način u skladu sa ovim zakonom vodi evidenciju ugostitelja i ugostiteljskih objekata, kao poveren posao. Jedinica lokalne samouprave je dužna da kvartalno ili na zahtev Ministarstva u roku od 15 dana u elektronskoj formi dostavi Ministarstvu podatke iz evidencije ugostiteljskih objekata koju vodi. Fizičko lice koje obavlja delatnosti ugostiteljstva, turizma dužno je da u skladu propisima regulisanim Zakonom o porezu na dohodak građana izmiruje svoje poreske obaveze.
Dalje, imajući u vidu kategorizaciju nepokretnosti (stan, poslovni prostor, kuća, garaža) prema prirodi upisa u Registar nepokretnosti koji se vodi kod nadležne službe za katastar nepokretnosti, a u skladu sa Zakonom kojim je regulisan postupak upisa u katastar, određuje se šta je osnovica poreza na imovinu nepokretnosti. Što znaci da ako je predmetna nepokretnost upisana/kategorisana kao stan ili kuća - oporezuje se porezom na imovinu na stan/kuću, a ako je nepokretnost kategorisana u Registru kao poslovni prostor, građevinski objekat za obavljanje delatnosti - plaća se porez na imovinu na poslovni prostor/građevinski objekat i slično.
U skladu sa navedenim, preporučujemo da se u postupku utvrđivanja poreza na imovinu na predmetnu nepokretnost uzmu u obzir i podaci iz podnete prijave PPI-2 (podatak o vrsti nepokretnosti), podaci iz evidencija nadležnih organa i drugi podaci kojima organi raspolažu, a od značaja su za utvrđivanje poreske obaveze po Zakonu o porezu na imovinu, kao i podaci o kategorizaciji objekta u skladu sa Zakonom o ugostiteljstvu.
Opština je zaključila jedan ugovor o dodeli bespovratnih sredstava sa Vladom Republike Srbije, koju zastupa Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva (SIPRU) o finansiranju usluga lični pratilac deteta u iznosu od oko 2 miliona dinara i drugi sa SWISS PRO o finansiranju usluga gerontodomaćica (pomoć u kući) oko 1,5 milion dinara. Da li se navedene usluge nabavljaju sprovođenjem javnih nabavki ili se mogu tretirati kao usluge iz Priloga 7 Zakona o javnim nabavkama, odnosno kao društvene i druge posebne usluge koje su izuzete od primene zakona?
U skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon), koji je u primeni od 1. jula 2020. godine, društvene i druge posebne usluge u delu sprovođenja postupka javne nabavke sadrže određene specifičnosti (propisane čl. 75. i 76. Zakona), ali nisu izuzete od primene odredaba Zakona.
Spisak ovih usluga naveden je u Prilogu 7 Zakona, pri čemu su usluge socijalne zaštite obuhvaćene ovim spiskom.
Ipak, članom 27. Zakona je propisano da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na nabavku predmetnih usluga čija je procenjena vrednost manja od 15.000.000 dinara kada nabavku sprovodi javni naručilac.
S obzirom na to, ukoliko je procenjena vrednost javne nabavke usluga socijalne zaštite za potrebe opštine manja od 15.000.000 dinara na godišnjem nivou, opština nije u obavezi da za nabavku usluga iz pitanja sprovedete postupak javne nabavke.
Ukazujemo da je naručilac dužan da pri nabavci ispod navedenog limita primenjuje načela Zakona na način koji je primeren okolnostima konkretne nabavke, te da je naručilac dužan da svojim internim aktom uredi i postupak nabavki na koje se Zakon ne primenjuje.
Pored toga, ukazujemo i na to da je SKGO u prethodnom periodu, izradila modele internog akta naručioca, kojima su pored ostalog dati predlozi na koji način se mogu urediti nabavke društvenih i drugih posebnih usluga kod naručilaca u JLS. Ovim modelima može se pristupiti putem sledećeg linka:
http://www.skgo.org/vesti/detaljno/2465/skgo-izradila-modele-internog-akta-u-skladu-sa-novim-zakonom-o-javnim-nabavkama