Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li predstavnik sistema socijalne zaštite Interresorne komisije mora biti stručni radnik na poslovima socijalne zaštite (voditelj slučaja, pedagog) ili može biti i pravnik zaposlen u ustanovi Centra za socijalni rad?
Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Službeni glasnik RS", broj 80/18) u članu 5. reguliše ko su članovi interresorne komisije. Za oblast socijalne zaštite to je stručni radnik na poslovima socijalne zaštite.
Pravilnik o stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti ("Službeni glasnik RS", br. 1/212) u članu 5. navodi ko obavlja stručne poslove u socijalnoj zaštiti:
„Osnovne stručne poslove socijalne zaštite, u zavisnosti od karakteristika i potreba korisničke grupe, obavljaju stručni radnici: socijalni radnik, psiholog, pedagog, andragog, defektolog i specijalni pedagog, koji imaju licencu za obavljanje osnovnih poslova u socijalnoj zaštiti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita“.
Prema ovom Pravilniku, pravnik ne obavlja osnovne stručne poslove u socijalnoj zaštiti, te ne može biti član Interresorne komisije.
Da li lokalna samouprava treba da sprovodi postupak javne nabavke za medijski prenos sednica skupštine opštine? Lokalna samouprava placa medijskim kucama prenos TV sednica.
ZJN naručioci ne primenjuju na kupovinu vremena za televizijsko, odnosno radijsko emitovanje, odnosno vremena za emitovanje programskih sadržaja, od pružaoca medijskih usluga, u skladu sa članom 12. stav 1. tačka 2) ZJN. Imajući to u vidu, navedeni izuzetak bi se mogao primeniti i na prenose sednica skupštine opštine.
Da li je gornja granica za nabavke na koje se Zakon ne primenjuje za dobra i usluge 1.000.000,00 dinara ili 999.999,99 dinara?
Po formulaciji iz člana 27. stav 1. tačka 1) ZJN, po kojoj se odredbe ZJN ne primenjuju na nabavku dobara i usluga čija je procenjena vrednost manja od 1.000.000,00 dinara, proizilazi da isto važi za nabavku procenjene vrednosti od 999.999 dinara i manje, dakle manje od 1.000.000 dinara, dok već za nabavku procenjene vrednosti, za dobra i usluge, od 1.000.000 dinara i više moraju se primenjivati odredbe ZJN.
Da li oglašavanje vezano za informisanje građana od strane opštinske uprave o informacijama bitnim za građane kao i emitovanje skupštine spada u izuzete nabavke?
ZJN naručioci ne primenjuju na kupovinu vremena za televizijsko, odnosno radijsko emitovanje, odnosno vremena za emitovanje programskih sadržaja, od pružaoca medijskih usluga, u skladu sa članom 12. stav 1. tačka 2) ZJN.
Da li Plan nabavki na koje se Zakon ne primenjuje naručilac formira u svojoj slobodnoj formi a u skladu sa svojim Internim aktom?
U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, ne postoji obaveza da se uopšte planiraju pomenute nabavke, ali zbog praćenja realizacije tih nabavki, u skladu sa finansijskim planom ili odlukom o budžetu, dobro bi bilo da se imaju u nekoj formi u skladu sa već dosadašnjim iskustvima u planiranju ovih nabavki.