Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU situaciji u kojoj naručilac ima u finansijskom planu planirana sredstva u iznosu od 8.000.000 dinara za usluge restorana i hotela, da li to znači da ne treba da sprovodi postupak javne nabavke, već u skladu sa internim aktom da sprovede postupak pribavljanja ponuda?
Navedeno je tačno, ako je u pitanju javni naručilac za iznos koji je naveden neće se sprovoditi postupak javne nabavke u skladu sa ZJN, već će se postupati u skladu sa odredbama donetog internog akta.
Da li u okviru nabavki koje su izuzete od primene Zakona, pored nabrojanih usluga socijalne zaštite, usluge obezbeđenja...spadaju i usluge čišćenja poslovnih prostorija?
Nabrojane usluge nisu izuzete od primene Zakona o javnim nabavkama, već su limiti za primenu društvenih i drugih posebnih usluga značajno viši (15.000.000 dinara za javne naručioce). Usluge čišćenja ne spadaju u ovu kategoriju usluga.
Potrebno je mišljenje u vezi primene člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji i rešavanja imovinsko-pravnih odnosa. Naime, u pitanju je izgradnja bušotine za vodosnabdevanje za potrebe opštine. Obzirom da je u pitanju komunalni infrastrukturni objekat iz člana 2 st.1. tač. 27) Zakona o planiranju i izgradnji, primenjuju se odredbe člana 69. istog Zakona. U članu 69. stav 10. propisano je "Kada je Republika Srbija vlasnik građevinskog zemljišta na kome nije upisano pravo korišćenja u korist nekog drugog lica, Republička direkcija za imovinu Republike Srbije, u ime Republike Srbije, daje saglasnost koja se upisuje kao zabeležba ili zaključuje ugovor o uspostavljanju prava službenosti na tom zemljištu, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahteva". Obzirom da se gradnja planira na zemljištu u svojini Republike Srbije na kojoj je upisano pravo korišćenja u korist drugog lica (u ovom slučaju pravo korišćenja je upisano u korist Srednje škole), da li u ovom slučaju saglasnost za građenje objekta komunalne infrastrukture daje lice koje ima upisano pravo korišćenja na parceli?
Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, u članu 69. stav 10. Zakona propisano je da se kod formiranja građevinske parcele radi izgradnje objekata iz člana 2. tačke 20g, 26, 26b, 27 i 44 Zakona na nepokretnosti u javnoj svojini RS traži saglasnost Republičke direkcije za imovinu RS ukoliko na predmetnom zemljištu nije upisano neko drugo lice sa pravom korišćenja.
S obzirom da se radi o izgradnji objekta iz člana 2. stav 1. tačka 27. Zakona, mišljenja smo da je za izgradnju pomenute bušotine vodosnabdevanja dovoljna saglasnost nosioca prava korišćenja – Srednje škole, jer je pomenuta ustanova upisana u svojstvu – nosilac prava korišćenja i da u tom slučaju nije neophodna saglasnost Republičke direkcije za imovinu.
Za bolje razumevanje pitanja obima rešavanja imovinsko-pravnih odnosa može poslužiti i mišljenje Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture broj: 110-00-00282/2016-07 od 28.04.2016. godine u vezi primene člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji. Mišljenje je dato pre izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji, koje su donete tokom 2018., 2019. i 2020. godine.
Kada je rok da se na sajtu JLS objavi Vodič za građane za budžet grada za 2021. godinu
Propisima nije definisan rok za objavljivanje Građanskog vodiča kroz odluku o budžetu. Ipak, dobra praksa je da se on izradi i objavi u što kraćem roku nakon usvajanja odluke o budžetu JLS.
Ko predlaže sekretara i zamenika sekretara izborne komisije, s obzirom da Zakonom o lokalnim izborima nije regulisano?
Zakon o lokalnim izborima nije dao konkretne smernice za imenovanje sekretara izborne komisije i njegovog zamenika, osim obaveze da budu imenovani iz reda diplomiranih pravnika.
U praksi, rešenje ovog pitanja bi trebalo da bude uređeno poslovnikom skupštine JLS, u delu koji se odnosi na način obrazovanja komisija i drugih radnih tela lokalne skupštine u skladu sa članom 36. stav 3. Zakona o lokalnoj samoupravi.
Ukoliko poslovnik ne pruža odgovarajuće rešenje, primereno bi bilo da seketara i zamenika sekretara izborne komisije predloži rukovodstvo skupštine JLS, odnosno predsednik skupštine. U tom smislu bi trebalo konsultovati i statut JLS, u delu kojim su utvrđeni poslovi koje obavlja predsednik skpštine, u smislu člana 38. stav 2. Zakona o lokalnoj samoupravi.