Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se član 138. Zakona o sportu u kojem se navodi da se jednoj organizaciji u oblasti sporta ne može odobriti više od 20% sredstava od ukupne sume sredstava budžeta JLS predviđenih za finansiranje programa iz oblasti sporta, odnosi ili ne odnosi i na godišnji program teritorijalnog sportskog saveza?
Članom 138. Zakona o sportu kojim propisano je da se jednoj organizaciji u oblasti sporta ne može odobriti više od 20% sredstava od ukupne sume budžeta JLS predviđenih za finansiranje programa u oblasti sporta, i odnosi se i na godišnje programe teritorijalnih sportskih saveza.
Dakle, smatramo da i za teritorijalne sportske saveze važi zakonom propisano ograničenje od 20%.
Odlukom Ustavnog suda koja je objavljena 26.12.2018. godine, utvrđeno je da Odluka o naknadi za zaštitu i unapređivanje životne sredine (po kojoj je Odeljenje za LPA utvrđivalo obaveze na ime naknade u periodu od 2010-2018. godine) nije u saglasnosti sa zakonom. Imajući u vidu da, su na računu pomenute naknade ostala dugovanja, nejasno je da li su ona nakon objavljivanja Odluke Ustavnog suda, naplativa? Ukoliko nisu, šta raditi, tj. na koji način odvojiti “stara” dugovanja od novoutvrđenih obaveza?
Kad Ustavni sud utvrdi da drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti sa zakonom i drugim republičkim propisom, taj propis ili opšti akt prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Republike Srbije”.
Kad Ustavni sud odredi način otklanjanja posledica koje su nastale usled primene opšteg akta koji nije u saglasnosti s Ustavom ili zakonom, odluka Ustavnog suda ima pravno dejstvo od dana njenog objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Propisi i drugi opšti akt i doneti za izvršenje zakona i drugih propisa za koje se odlukom Ustavnog suda utvrdi da nisu u saglasnosti s Ustavom i zakonom, neće se primenjivati od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako iz odluke proizilazi da su ti propisi i drugi opšti akti nesaglasni Ustavu ili zakonu.
Izvršenje pravosnažnih pojedinačnih akata donetih na osnovu propisa koji se više ne mogu primenjivati, ne može se ni dozvoliti ni sprovesti, a ako je izvršenje započeto - obustaviće se.
Svako kome je povređeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom, donetim na osnovu zakona ili drugog propisa i opšteg akta, za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti s Ustavom ili zakonom, ima pravo da traži od nadležnog organa izmenu tog pojedinačnog akta.
Predlog za izmenu konačnog ili pravosnažnog pojedinačnog akta, donetog na osnovu zakona ili drugog propisa i opšteg akta, za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti s Ustavom ili zakonom, može se podneti u roku od šest meseci od dana objavljivanja odluke u "Službenom glasniku Republike Srbije", ako od dostavljanja pojedinačnog akta do podnošenja predloga ili inicijative za pokretanje postupka nije proteklo više od dve godine.
Prema navedenom, nakon objavljivanja odluke Ustavnog suda ne mogu se preduzimati nikakve mere naplate.
Mišljenje Ministarstva finansija_ sporna i dubiozna potraživanja.pdf
Interresornoj komisiji podnesen je zahtev za odlaganje upisa u prvi razred – po drugi put – od strane roditelja deteta koje ima višestruke smetnje u razvoju. Da li u tom slučaju, koordinator može da odbaci ovaj zahtev na osnovu člana 4. stav 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci, odnosno člana 18. stav 2. Zakona o osnovama sistema i obrazovanja? Da li to može da se uradi zaključkom (rešenjem) o nenadležnosti za odlučivanje, ili to mora da uradi Komisija svojim mišljenjem?
U skladu sa čl. 4. stav 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, odnosno čl. 18. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, koordinator se može pozvati u odgovoru roditelju, a koji propisuju mogućnost odlaganja upisa u osnovnu školu samo za jednu godinu.
Pošto se radi o detetu sa višestrukim smetnjama, smatramo da je neophodno i mišljenje nadležne IRK, jer u tom mišljenju treba da se nađu sve mere dodatne podrške neophodne za uključivanje ovog deteta u obrazovanje.
Neophodno je da se objasni tehnički postupak prebacivanja obveznika na vanbilansnu evidenciju, jer postoji puno umrlih lica, čiji dug se ne može naplatiti. Da li se u formalnom smislu donosi neko posebno rešenje ili ne?
Prema članu 163a. ZPPPA u vanbilansnu evidenciju se iz redovnog računovodstva prebacuju neplaćene poreske obaveze:
Poreska uprava po službenoj dužnosti neplaćene obaveze iz stava 1. ovog člana prenosi iz poreskog računovodstva u vanbilansno poresko računovodstvo po saznanju o brisanju iz propisanog registra, po donošenju rešenja o utvrđivanju spornih i dubioznih potraživanja, odnosno po podnetoj prijavi potraživanja u stečajnom postupku.
U aplikaciji Institut Mihajlo Pupin postoji vanbilansna evidencija koja se odnosi na:
Isporuka Instituta Mihajlo Pupin - tehničko objašnjenje za vanbilansnu evidenciju.doc
Za svaki prenos u vanbilansnu evidenciju treba doneti rešenje, koje se koristi kao knjigovodstvena isprava na osnovu koje se sprovode odgovarajuća knjiženja.
Na osnovu pitanja proizilazi da je namera da se dugovi evidentirani na umrlo lice prenesu u vanbilansnu evidenciju, pri čemu za ovu vrstu dugovanja, koja bi se eventualno mogla razvrstati u sporna ili dubiozna, nije napravljena aplikacija, sem ako za njih nije nastupila apsolutna zastarelost (za štapostoji aplikacija).
Za umrla lica koja imaju saldo duga, trebalo bi proveriti da li je sproveden ostavinski postupak i da li je utvrđen naslednik, odnosno naslednici, na koje, u skladu sa članom 22. ZPPPA treba izvršiti prenos duga sa umrlog lica.
Takođe, ni zakonom a ni Pravilnikom o poreskom računovodstvu nije propisano šta se smatra spornim i dubioznim potraživanjima. Pravilnik o poreskom računovodstvu nije promenjen niti dopunjen od 2011. godine, kada je donet, a sporna i dubiozna potraživanja su u ZPPPA uvedena kasnije, pri čemu je članom 163a. ZPPPA propisano da će Pravilnikom biti bliže uređeno: sadržina, postupak i način vođenja vanbilansnog poreskog računovodstva, uključujući i način vođenja spornih i dubioznih potraživanja, što do sada nije učinjeno.
Mišljenje Ministarstva finansija_sporna i dubiozna potraživanja.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako pravno lice utvrđuje osnovicu kada je nepokretnost bazen koji ima 1200 m2, a pravno lice je vlasnik?
Bazen koji je nepokretnost, se razvrstava u grupu nepokretnosti u skladu sa svojom namenom, odnosno ako je bazen u funkciji obavljanja poslovne delatnosti, što je pretpostavka ako je u vlasništvu pravnog lica, onda se prijavljuje kao poslovni prostor i ima prosečnu cenu kao poslovni prostor. Međutim ako se bazen nalazi uz kuću za stanovanje i u funkciji je stanovanja, onda se prijavljuje kao kuća za stanovanje.
Mišljenje Ministarstva finansija - redni broj 7, Bilten 5/2017.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.