Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li obveznik (pravno lice DOO) koji ispunjava uslov iz Uredbe o bližim uslovima za odlaganje plaćanja poreskog duga, može da dobije rešenje o odlaganju plaćanja poreskog duga uz otpis kamate 50%, ako je poznato da se nad jedinom nekretninom koja je u privatnoj svojini tog pravnog lica sprovodi prodaja (izvršenje) duži niz godina i ukoliko on sada izvrši upis hipoteke na toj nekretnini u visini 120% iznosa dugovanog poreza?
Prilikom opredeljivanja sredstva obezbeđenja naplate dugovanog poreza u postupku odlaganja dugovanog poreza od dužnika se zahteva sredstvo obezbeđenja naplate iz koga se najefikasnije može naplatiti dugovani porez za slučaj da se dužnik ne pridržava rokova iz rešenja/sporazuma o odlaganju plaćanja dugovanog poreza.
Ukoliko se od obveznika ne može obezbediti efikasno sredstvo obezbeđenja naplate, odnosno ako predložena sredstva obezbeđenja, kao ni dostupna sredstva obezbeđenja nisu efikasna, donosi se rešenje gde se u obrazloženju rešenja navode razlozi zbog kojih se raspoloživa sredstva ne prihvataju kao sredstvo obezbeđenja naplate. Protiv rešenja kojim se ne prihvata raspoloživo sredstvo obezbeđenja naplate poreski obveznik može izjaviti žalbu drugostepenom organu.
Ukoliko se dugovani porez obvezbeđuje hipotekom na nepokretnosti poreskog obveznika, osim procene tržišne vrednosti predmetne nepokretnosti u postupku odlučivanja o kavalitetu predloženog sredstva obezbeđenja potrebno je da poreski obveznik dostavi i prepis Lista nepokretnosti, pri čemu se u teretnom „G“ listu nalaze upisani tereti na toj nepokretnosti.
Veoma je važno za efikasnost naplate da potraživanje bude obezbeđeno hipotekom prvog reda, jer ukoliko nije tako prilikom prodaje predmetne nepokretnosti pre svega moraju se namiriti potraživanja poverioca koji su upisani pre vas. U tom slučaju prilikom odlučivanja mora se sagledati odnos između procenjene tržišne vrednosti nepokretnosti i već upisanih potraživanja, odnosno da li ćete nakon namirenja poverioca koji su upisani pre vas moći da naplatite i vaše potraživanje.
Ukoliko se već sprovodi „izvršenje“ na predmetnoj nepokretnosti pretpostavka je da je već neko od poverilaca upisao založno pravo.
Zahtev za upis izvršne vansudske hipoteke na nepokretnosti a saglasno odredbama čl. 14,15. Zakona o hipoteci, vrše poverioci.
Primena odredbe člana 74. ZPPPA stav 3. kada se dugovani porez obezbeđuje sredstvima iz stava 2. tačka 1), 2) i 4) ovog člana sredstva obezbeđenja ne mogu biti manja od 120% visine dugovanog poreza čija se naplata obezbeđuje, se različito tumači od strane javnih beležnika kod kojih se overava založna izjava. Dakle, procenjena tržišna vrednost nepokretnosti i pokretnih stari koje se daju za obezbeđenje plaćanja ne može biti manja od 120%, a založno pravo se upisuje u visini dugovanog poreza.
U članu 88. ZPPPA „pravni efekti zaloge“ uređeno je da posle dostavljanja rešenja iz člana 87. stav 1. tačke 1) i 2) ovog zakona, poreskom obvezniku nije dozvoljeno da raspolaže predmetima prinudne naplate na kojima je zaloga, odnosno hipoteka ustanovljena.
Ukoliko poreski obveuznik ipak otuđi predmetnu nepokretnost skrećemo pažnju i na odredbe člana 175. ZPPPA koje uređuju postupanje prema poreskim obveznicima koji ugrožavaju naplatu. Uzimajući u obzir da se radi o poreskim krivičnim delima u pitanju je ugrožavanje naplate, obaveza je da se dopisom obavesti Poreska uprava, Poreska policija i da se prilože raspoloživi dokazi u svrhu vođenja daljeg postupka.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Koliki je iznos republičke administrativne takse kod žalbi na rešenje prinudne naplate?
Sada je republička administrativna taksa 470,00 dinara. Od 1. jula 2018. godine promenjen je iznos republičke administrativne takse za žalbu sa 460,00 na 470,00 dinara, tako da je potrebno da se promene iznosi za taksiranje žalbe u uputstvu o pravnom sredstvu u tekstovima svih rešenja koja se donose, dok je republička administrativna taksa za odlučivanje po vanrednom pravnom leku o kome odlučuje Ministarstvo finansija kao drugostepeni poreski organ koji je doneo konačno rešenje, povećana sa 2.670,00 dinara na 2.700,00 dinara, takođe počev od 1. jula 2018. godine.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Koji su rokovi čuvanja za poreska uverenja, rešenja o preknjižavanju i povraćaju, rešenja o ispravci greške, kao i za rešenja o utvrđivanju poreza?
U skladu sa Uredbom o kategorijama registraturskog materijala s rokovima čuvanja, uverenja bi trebalo da se čuvaju 2 godine, rešenja o povraćaju i preknjižavanju 5 godina, rešenja o ispravci greške 5 godina, a rešenja o utvrđivanju poreza trajno.
Uredba o kategorijama registraturskog materijala s rokovima cuvanja.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kod poreskog oslobođenja članom 12. stav 1. tačka 6) predviđeno je da se porez na imovinu ne plaća na nepokretnost – poljoprivredno i šumsko zemljište koje se ponovo privodi nameni – 5 godina računajući od početka privođenja nameni. U kakvom je statusu bilo poljoprivredno i šumsko zemljište do početka privođenja nameni i koje dokaze uz poresku prijavu treba tražiti da se potvrdi ponovno privođenje nameni?
Članom 12. stav 1. tačka 6) Zakona o porezima na imovinu propisano je poresko oslobođenje za poljoprivredno i šumsko zemljište koje se ponovo privodi nameni – pet godina računajući od početka privođenja nameni. Ovde se misli na zemljište koje nije bilo uređeno i nije se koristilo za poljoprivrednu proizvodnju niti je bilo šuma (šikare i sl.).
Što se tiče dokaza kojim se dokazuje pravo na poresko oslobođenje, ističemo da je ZPPPA propisano da obveznik snosi dokaze za ostavrivanje prava na poresko oslobođenje I u tom smislu smatramo da te dokaze svakako obveznik mora dostaviti.To može biti uvid u orto foto snimak iz različitih godina, izjava sa dva svedoka (mada to može biti i zloupotrebljeno), dokumentacija kojom se dokazuje da je obveznik izvršio ulaganja u privođenje zemljišta nameni, dokaz da je obveznik poreza na dohodak od poljoprivrede za to zemljište od određenog datuma i sl.
U svakom slučaju, u praksi je vrlo teško dokazati pravo na poresko oslobođenje po ovom osnovu, tako da treba voditi računa da obveznici ne počnu to da koriste bez dostavljanja kvalitetnih dokaza.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako su obično dugovanja pravnih lica po svim uplatnim računima veća od 1.500.000,00 dinara, da li isti mogu podneti zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog pereza za deo uplatnih računa ili mogu da podele uplatne račune u dva odvojena zahteva i podnesu ih u različitom vremenskom periodu, kako bi dugovanja bila manja od 1.500.000,00 dinara i tako ostvare pravo na reprogram?
Članom 74. stav 6. ZPPPA uređeno je da se od poreskog obveznika ne zahteva ispunjenje uslova koje je propisala Vlada Republike Srbije Uredbom o bližim uslovima za odlaganje plaćanja poreskog duga, kao i davanje sredstva obezbeđenja naplate. Prema članu 73. stav 3. ZPPPA dugovani porez osnovu svih javnih prihoda koje naplaćuje Poreska uprava, na dan podnošenja zahteva za odlaganje njegovog plaćanja iznosi:
Kako je navedenim članom propisan uslov da dugovani porez koji se odlaže mora biti manji od navedenih iznosa na dan podnošenja zahteva, i to po svim uplatnim računima, da bi se obvezniku odobrilo odlaganje bez sredstva obezbeđenja i ispunjenja uslova iz Uredbe o bližim uslovima za odlaganje plaćanja poreskog duga, nema zakonskog osnova da obveznik podnosi odvojene zahteve po uplatnim računima kako bi na taj način dobio više odlaganja bez sredstva obezbeđenja.
U pogledu odredbe člana 73. ZPPPA koja govori o tome da Poreska uprava može na obrazloženi zahtev poreskog obveznika, u celosti ili delimično odložiti plaćanje dugovanog poreza pod odgovarajućim uslovima koje propisuje Vlada svojom Uredbom, navedene odredbe se odnose samo na odlaganje uz ispunjenje propisanih uslova (sredstvo obezbeđenja su uslovi iz Uredbe), a ne i na odlaganje koje se može odobriti bez sredstva oslobođenja i uslova iz Uredbe, jer je tu izričito propisano da dug mora biti manji od propisanog iznosa na svim uplatnim računima (npr. ako obveznik duguje 100 miliona dinara i ispunjava uslove iz Uredbe, a može dati sredstvo obezbeđenja za deo duga, tada mu se taj deo duga može odložiti, što svakako ne znači da na ostatku duga ne treba pokušati sve mere redovne i prinudne naplate).
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.