Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li prosvetni inspektor ima ista prava kao npr. građevinski inspektor ili komunalni inspektor. Komunalni inspektor dobija povećanje 10% dodatni koeficijent za platu, a prosvetni inspektor samo 5%, za povećanje..Da li je to diskriminacija? Ne bi trebalo izjednačiti dodatne koeficijente?
Članom 5. stav 2. Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2008 - prečišćen tekst, 2/2012, 113/2017 - dr. zakon, 23/2018, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon) predviđeno je da se osnovni koeficijenti za obračun i isplatu plate imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, uvećan za dodatni koeficijent predviđen istom Uredbom, može uvećati zaposlenom koji radi na poslovima inspekcijskog terenskog nadzora u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora najviše do 20%.
U nadležnosti je organa jedinice lokalne samouprave da svojim pravilnikom dodatno uredi procenat uvećanja po osnovu rada na poslovima inspekcijskog terenskog nadzora u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora, s obzirom da je uredbom utvrđen najviši procenat uvećanja.
Na kraju, trebalo bi u ovom slučaju spomenuti i odredbe Zakona o radu, koji u članu 104. između ostalog kaže da se zaposlenima garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti koji ostvaruju kod poslodavca. Pod radom jednake vrednosti podrazumeva se rad za koji se zahteva isti stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost.
Opština je osnivač JKP. JKP je osnovano radi obavljanja više komunalnih delatnosti. Da li opština može da poveri obavljanje delatnosti za koju je osnovano JKP, drugom pravnom licu?
U skladu sa članom 9. Zakona o komunalnim delatnostima ("Sl. glasnik RS", br. 88/2011, 104/2016, 95/2018 i 94/2024), jedinica lokalne samouprave ne može poveriti obavljanje delatnosti za koju je osnovano JKP drugom pravnom licu.
U stavu 2. pomenutog člana stoji da se poveravanje obavljanja komunalne delatnosti vrši isključivo na osnovu odluke skupštine jedinice lokalne samouprave o načinu obavljanja komunalne delatnosti i ugovora o poveravanju, osim u situacijama kada se za obavljanje delatnosti osniva javno preduzeće.
Da li u Mišljenju kao mera može da se navede organizovanje nastave za učenike na dužem kućnom ili bolničkom lečenju uz mogućnost korišćenja informacionih tehnologija.
Ako pogledamo čl. 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Sl. glasnik RS", br. 80/2018), vidimo da se u trećoj grupi mera: “ostale mere dodatne podrške iz sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite o kojima Komisija informiše roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i odraslog i upućuje ih na nadležne institucije”, pod tačkom (2) nalazi: “organizovanje obrazovne podrške u slučaju dužeg izostajanja iz škole, radi nadoknađivanja propuštenog, odnosno obezbeđivanja kontinuiteta u obrazovanju učenika i odraslog”. Ukoliko je učenik iz različitih opravdanih razloga sprečen da dolazi na nastavu, onda IRK u svom mišljenju može navesti ovu meru. Pošto se vaše pitanje konkretno odnosi na učenika na dužem kućnom ili bolničkom lečenju, tada članovi IRK treba da informišu roditelje da za učenika treba da se organizuje ovaj vid nastave, kao i da treba da se obrate školi koja će postupiti
U skladu sa Pravilnikom o načinu organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju ("Sl. glasnik RS", br. 66/2018), potrebno je da IRK u svom mišljenju navede da smatra da za učenike treba organizovati ovaj vid nastave i da je o tome informisala roditelja. Vaše pitanje se odnosi i na to da i IRK može da predloži da se tokom učenja kod kuće koriste sredstva informacione tehnologije. Ako se vratimo na čl. 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, u poslednjem stavu stoji: „Komisija na osnovu sagledanih potreba za podrškom detetu, učeniku i odraslom preporučuje i druge vidove podrške koje nisu navedene u pravilniku, a koji će doprineti obrazovnoj i socijalnoj inkluziji deteta, učenika i odraslog.“. Pošto se u pravilniku ne može navesti iscrpna lista mere podrške, ovim članom je omogućeno da IRK navede i druge mere podrške za koje procenjuje da su u najboljem interesu deteta/učenika. Ovde želimo da ukažemo na dve stvari: -obrzovanje od kuće je „restriktivna“ mera, jer isključuje dete/učenika iz vršnjačke grupe i treba je koristiti samo kada je neophodna, uz ograničeno trajanje i planiranje tranzicije za ponovno uključivanje deteta/učenika u obrazovnu ustanovu i vršnjački kolektiv. Primećeno je da se ova mera posebno neopravdano koristi u situacijama dece/učenika sa problemima u ponašanju. Takođe, IRK ne treba da peporučuje korišćenje informacionih tehnologija ukoliko nije sigurna da li porodica ima internet i potreban uređaj, da dete/učenik ima odgovarajuće digitalne kompetencije, da škola ima potrebnu opremu i druge resurse i sl. Na koji način će se organizovati nastava za učenika na kućnom lečenju, treba da bude odluka školskog Tima za dodatnu podršku detetu, čiji član je i roditelj.
Član 50. važećeg Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave u prvom stavu propisuje da "zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:...", dok u četvrtom stavu propisuje da se jubilarna nagrada isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava. Imajući u vidu da se podaci Republičkog zavoda za statistiku o visini prosečne mesečne zarade objavljuju, u skladu sa njihovim zvaničnim obaveštenjem od 26.04.2018. godine, 55 dana po isteku meseca na koji se zarade odnose, kada je reč u situacijama da zaposleni ostvaruju jubilarnu nagradu u januaru mesecu tekuće godine, koju shodno citiranom stavu čl. 50. PKU treba isplatiti u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava, a kako će podatak o zaradi za psolednji mesec u prethodnoj godini (decembar mesec 2024. godine) biti objavljen tek u februaru, dolazimo u situaciju da ne primenjujemo ovu odredbu u odnosu na propisani rok isplate. Da li postoji neki propis više pravne snage od navedenog Posebnog kolektivnog ugovora, koji dozvoljava da se isplata vrši po proteku ovog roka, a po objavljivanju podatka od strane organa nadležnog za poslove statistike ili se jednostavno nećemo pozivati na rok isplate u rešenjima, dok se možda PKU ne izmeni, ukoliko se izmeni, u pogledu roka isplate tako da predvidi izuzetak za zaposlene koji ostvaruju pravo na isplatu jubilarne novčane negrade u januaru mesecu (slično formulaciji stava 3. čl. 46. važećeg Posbenog kolektivnog ugovora za državne organe).
Članom 50. stav 4. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da se jubilarna nagrada isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava. Istim članom predviđeno je i da se kao parametar za isplatu jubilarne nagrade uzima prosečna mesečna zarada po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje.
S obzirom da u periodu na početku kalendarske godine još uvek nemamo podatak o prosečnoj mesečnoj zaradi po zaposlenom u Republici Srbiji za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini, smatramo da je ispravno sačekati objavljivanje podatka i potom isplatiti jubilarnu nagradu
Zaposleni u Gradskoj upravi je podneo zahtev da mu se kao minuli rad prizna i radni staž koji je ostvario u ustanovi, čiji je osnivač Grad. Da li se navedeni staž može priznati kao minuli rad, primenom odredaba čl. 108. Zakona o radu i čl. 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
S obzirom da su u konkretnom slučaju u pitanju godine rada u ustanovi, za te godine se ne može ostvariti pravo na minuli rad, bez obzira što je grad osnivač te ustanove.