Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li može zaposleni u upravi na neodređeno vreme u zvanju viši referent da se javi na interni konkurs za radno mesto razvrstano u zvanje saradnik. Zaposleni ima završenu višu školsku spremu i radno iskustvo sa višom školskom spremom od 7 godina (kod drugog poslodavca) a nedavno je položio državni stručni ispit za zaposlene sa visokom školskom spremom. U periodu od pet godina ocenjivan je ocenama "dobar" i "ističe se" ?
Članom 84. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) predviđeno je da na internom konkursu mogu da učestvuju službenici zaposleni na neodređeno vreme u svim organima, službama i organizacijama iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona kod poslodavca koji oglašava interni konkurs. Pravo učešća na internom konkursu imaju službenici u istom zvanju ili službenici koji ispunjavaju uslove za napredovanje u zvanje u koje je razvrstano radno mesto koje se popunjava.
Dalje je članom 133đ istog zakona predviđeno da službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Dakle, u ovom konkretnom slučaju navedeno lice ne bi moglo da učestvuje u internom konkursu za radno mesto u zvanju saradnika, jer to zvanje nije neposredno više zvanje u odnosu na zvanje viši referent.
Da li se za izgradnju solarnih elektrana sa svim pratećim sadržajima: (panelima, trafostanicom, kućicom za nadzor) naplaćuju doprinosi za uređenje građevinskog zemljišta i po kojim parametrima? Da li postoji razlika ukoliko se iste grade na poljoprivrednom zemljistu, sto je Zakonom dozvoljeno, i na građevinskom zemljistu
Pojam solarnih parkova definisan je Zakonom o planiranju i izgradnji (član 2. stav 2. tačka 72), tako da je “solarni park prostorna celina - kompleks koja se sastoji od jedne ili više katastarskih parcela, odnosno objekata, na kojima su postavljeni solarni paneli na zemljištu ili na objektima, u skladu sa propisima na osnovu kojih je izdata energetska dozvola, sa pratećim objektima i infrastrukturom u njihovoj funkciji. Postavljanje solarnih panela se vrši bez promene namene zemljišta, osim u slučajevima kada je to propisano posebnim propisima;”. Istovremeno, članom 97. Zakona o planiranju i izgradnji utvrđeno je da se doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne obračunava za objekte javne namene u javnoj svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladišne objekte u funkciji proizvodnih objekata, podzemne etaže objekata visokogradnje (prostor namenjen za garažiranje vozila, podstanice, transformatorske stanice i razvodna postrojenja, ostave, vešernice i sl.), osim za delove podzemnih etaža koji se koriste za komercijalne delatnosti.
Imajući u vidu na specifičnosti izgradnje ovakvih kompleksa kod nas i nedovoljno iskustva, predlažemo da se u vezi sa postavljenim pitanjima ipak obratite resornom Ministarstvu, kako biste dobili nedviosmisleni odgovor u vezi sa obavezom plaćanja doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta i načinom obračuna.
Da li se rad u SOKOJ-u, organizaciji kojoj je država dala javna ovlašćenja, računa u minuli rad zaposlene?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
Kako je SOKOJ neprofitna organizacija osnovana u skladu sa Zakonom o udruženjima, te nije državni organ, organ autonomne pokrajine, odnosno organ lokalne samouprave, staž ostvaren u toj organizaciji ne može se računati u minuli rad.
Da li funkcioner JLS ima pravo na jubilarnu nagradu ukoliko godine kojima ispunjava uslov predstavljaju zbir godina tokom kojih je obavljao različite javne funkcije u JLS u različitim periodima i sa prekidima? Da li je uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu da je bio na stalnom radu u opštini za period koji mu se računa kao uslov za jubilarnu nagradu?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.“
Dakle, Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ne predviđa uzastopnost godina rada za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu, već se ovo pravo može ostvariti i u slučaju kumulativnog računanja godina rada koje su podobne za jubilarnu nagradu u organima JLS.
U toku je postupak za raspisivanje javnog konkursa za nameštenike. S obzirom da je u čl. 20. Uredbe propisano da jedan član komisije bude lice koje je pretpostavljeno licu na radnom mestu koje se popunjava, a organizaciona jedinica u kojoj se popunjava radno mesto nema neposrednog rukovodioca, mesto je trenutno upražnjeno, kako postupiti u konkretnoj situaciji, odnosno da li član komisije može da bude načelnik uprave koji je u ovoj situaciji jedino pretpostavljeno lice?
Ukoliko je radno mesto rukovodioca organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto nameštenika nepopunjeno, trebalo bi razmotriti da se u konkursnu komisiju imenuje rukovodilac druge organizacione jedinice u kojoj se obavljaju slični poslovi, ili rukovodilac neke organizacione jedinice koji ispunjava uslove i za rukovodioca organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto nameštenika.
Svakako to ne bi mogao da bude načelnik uprave, iz razloga što načelnik uprave kao rukovodilac organa donosi odluku o izboru kandidata u konkursnom postupku.