Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKo daje odobrenje za obavljanje ugostiteljske delatnosti za hostele i na osnovu kakvog/čijeg potvrđujućeg akta o ispunjenosti minimalno-tehničkih uslova ?
Zakon o ugostiteljstvu ("Sl. glasnik RS", br. 17/2019) ne propisuje obavezu da ugostiteljski objekat za smeštaj vrste hostel, kao nekategorisani objekat, pre otpočinjanja obavljanja delatnosti pribavi rešenje o ispunjenosti minimalno tehničkih uslova.
Ispunjenost propisanih minimalno tehničkih uslova utvrđuje se u postupku inspekcijskog nadzora od strane turističke inspekcije, Ministarstva turizma i omladine, odnosno lokalnog turističkog inspektora, jer se u slučaju inspekcijskog nadzora hostela radi o poverenim poslovima JLS.
Saglasno članu 12. navedenog zakona samo je propisano da je ugostitelj koji pruža usluge smeštaja u nekategorisanom ugostiteljskom objektu dužan da pre otpočinjanja obavljanja delatnosti, na propisan način podnese prijavu jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se objekat nalazi.
Bliži uslovi u pogledu sadržine prijave, kao i sadržine evidencije koju vodi jedinica lokalne samouprave propisani su Pravilnikom o sadržini i načinu podnošenja prijave za nekategorisani ugostiteljski objekat za smeštaj, nekategorisani objekat za smeštaj nautičkog turizma, nekategorisani objekat za smeštaj lovnog turizma i o sadržini i načinu vođenja evidencije objekata za smeštaj ("Sl. glasnik RS", br. 90/2019 i 87/2020 - dr. pravilnik), kao i Pravilnikom o načinu unošenja, rada, vođenja i korišćenja centralnog informacionog sistema i njegovoj sadržini i vrsti podataka ("Sl. glasnik RS", br. 87/2020, 67/2021 i 58/2023).
Izuzetno od napred navedenog, članom 6. Zakona o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015, 44/2018 - dr. zakon i 95/2018) daje se mogućnost postupanja nadležnog inspekcijskog organa da vrši vanredan inspekcijski nadzor po zahtevu nadziranog subjekta, koji može biti utvrđujući i koji se vrši kada je potrebno utvrditi ispunjenost propisanih uslova nakon čijeg ispunjenja nadzirani subjekat stiče pravo za početak rada ili obavljanja delatnosti, vršenja aktivnosti ili ostvarivanje određenog prava, u skladu sa posebnim zakonom, ili potvrđujući, koji se vrši kada nadzirani subjekat podnese zahtev da se potvrdi zakonitost i bezbednost postupanja u vršenju određenog prava ili izvršenju određene obaveze, odnosno u njegovom poslovanju.
Takođe, saglasno članu 13. istog zakona daje se pravo subjektu da od nadležnog inspekcijskog organa, zahteva preventivno delovanje sa ciljem utvrđivanja zakonitog i bezbednog poslovanja i postupanja. U pitanju je službena savetodavna poseta, o kojoj inspektor sačinjava službenu belešku u koju unosi bitne činjenice i okolnosti ove posete.
Napred navedenim odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru samo se daje pravo subjektu, a ne i obaveza.
Imajući u vidu da je saglasno odredbama člana 80. stav 8. tačka 2) Zakona o ugostiteljstvu, inspekcijski nadzor nad primenom tog zakona, u delu ispunjenosti propisanih uslova i načina obavljanja ugostiteljske delatnosti u objektima domaće radinosti, seoskom turističkom domaćinstvu i hostelu, poveren jedinici lokalne samouprave, preko ovlašćenih inspektora, to je u konkretnom slučaju (pitanju) ovlašćenje za postupanje u nadležnosti ovlašćenog inspektora JLS.
Da li se zaposlenom u gradskoj upravi radni odnos u gradskom pravobranilaštvu računa kao radni staž kod poslodavca u smislu člana 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, a u smislu mogućnosti sticanja odgovarajućeg zvanja (konkretno mlađi savetnik)?
Članom 1. stav 1. Zakona o zaposlenima u AP i JLS ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) predviđeno je da se ovim zakonom uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave.
Članom 2. Zakona o pravobranilaštvu ("Sl. glasnik RS", br. 55/2014) predviđeno je da je pravobranilaštvo organ koji obavlja poslove pravne zaštite imovinskih prava i interesa Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Dakle, s obzirom da je pravobranilaštvo organ jedinice lokalne samouprave, radni staž ostvaren u organu pravobranilaštva računaće se kao radno iskustvo u struci za obavljanje poslove u određenom zvanju.
Kako se sprovodi postupka određivanja zemljišta za redovnu upotrebu i da li je potrebno da se šalje utvrđena površina zemljišta za redovnu uptrebu, utvrđena na osnovu elaborata geodetskih radova, na saglasnost Republičkoj direkciji za imovinu?
Postupak određivanja zemljišta za redovnu upotrebu se sprovodi u slučaju zahteva za ozakonjenje objekata na zemljištu u javnoj svojini. Nadležni organ za ozakonjenje određuje zemljište ispod objekta kao zemljište za redovnu upotrebu (stav 2.) i o tome vodi evidenciju (stav 3). Na ovaj način se fomira katastarska parcela koja ne mora da bude u saglasnosti sa planskim odredbama za parcelaciju. Zemljište ispod objekta se otuđuje sa ciljem da se omogući završetak procedure ozakonjenja. Vlasnik objekta ima 5 godina rok da pokrene postupak za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu kako bi eventualno formirao građevinsku parcelu u skladu sa važećim planom.
Koraci u proceduri su sledeći:
Zahtev za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu i formiranje građevinske parcele – nakon 5 godina, najkasnije.
U konkretnom slučaju, od ključnog je značaja da li na predmetnoj parceli postoji izgrađen stambeni objekat i da li je i za stambeni objekat podnet zahtev za ozakonjenje. Iako Zakon o ozakonjenju kao ni član 70. Zakona o planiranju i izgradnji ne prave pitanje u vezi vrste objekata koji se ozakonjuje, s obzirom na to da formiranje građevinske parcele treba da bude konačni korak u proceduri, bilo bi poželjno formirati građevinsku parcelu koja će obuhvatiti stambeni i pomoćni objekat istog vlasnika.
Da li postoji zakonska regulativa za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata? Da li dozvolu za uklanjanje može da podnese i lice koje nije vlasnik objekta, s obzirom da vlasnika nije moguće naći?
Postupak uklanjanja i bespravno sagrađenih i uknjiženih objekata regulisan je Zakonom o planiranju i izgradnji ('Sl. glasnik RS', br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/2023).
Postupak uklanjanja uknjiženog objekta regulisan je članovima 167.-170. Zakona o planiranju i izgradnji, a postupak izvršenje rešenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela članom 171. istog zakona.
Postupak uklanjanja uknjiženog objekta može se pokrenuti po službenoj dužnosti i na zahtev zainteresovanog lica. Ako je zainteresovano lice koje podnosi zahtev za uklanjanje vlasnik objekta, u skladu sa odredbama člana 168. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela podnosi projekat rušenja sa tehničkom kontrolom; dokaz o svojini na objektu; uslove, ako se radi o objektu čijim rušenjem bi bio ugrožen javni interes (zaštita postojeće komunalne i druge infrastrukture, zaštita kulturnog dobra, zaštita životne sredine i sl.).
Ukoliko je podnosilac zahteva za uklanjanje uknjiženog objekta neko drugo zainteresovano lice, koje nije vlasnik objekta, takva predstavka se smatra samo inicijativom za pokretanje postupka, a podnosilac inicijative nema svojstvo stranke u postupku koji se može pokrenuti na osnovu te inicijative, te se takav postupak pokreće po službenoj dužnosti.
U postupku uklanjanja uknjiženog objekta učestvuju organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove građevinarstva i nadležni građevinski inspektor.
Članom 167. stav 1. Zakonom o planiranju i izgradnji je propisano da će organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove građevinarstva odobriti rešenjem, po službenoj dužnosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, za koji utvrdi da je usled dotrajalosti ili većih oštećenja ugrožena njegova stabilnost i da predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraćaja.
Dakle, organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove građevinarstva je organ kome zainteresovano lice podnosi zahtev za uklanjanje objekta ili koji ovaj postupak pokreće po službenoj dužnosti i organ koji u toku vođenja postupka utvrđuje činjenično stanje potrebno za donošenje odluke i vrši procenu stanja objekta, odnosno njegovog dela.
Članom 167. stav 1. Zakonom o planiranju i izgradnji je propisano da pre donošenja rešenja iz stava 1. ovog člana, nadležni građevinski inspektor donosi rešenje o zabrani korišćenja, odnosno upotrebe objekta.
Članom 169. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave utvrdi da se neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraćaja može otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno njegovog dela, o tome obaveštava vlasnika objekta, radi preduzimanja potrebnih mera u skladu sa zakonom.
To znači da organ koji vodi postupak uklanjanja objekta, a to je prema odredbama člana 167. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove građevinarstva, na osnovu procene stanja objekta može doneti odluku da objekat ukloni, kao i da nije potrebno uklanjanje objekta, već da se neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraćaja može otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno njegovog dela, u kom slučaju donosi rešenje, na osnovu odredaba člana 167. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji, kojim odobrava rekonstrukciju objekta u smislu stava 1. ovog člana i utvrđuje rok u kome se radovi na rekonstrukciji moraju završiti.
Članom 167. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da će, ako se rekonstrukcija objekta ne završi u utvrđenom roku nadležni organ naložiti, odnosno odobriti rešenjem, po službenoj dužnosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela.
Ako organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove građevinarstva, pak, na osnovu procene stanja objekta, utvrdi da se neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraćaja ne može otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno njegovog dela, odmah donosi rešenje kojim odobrava uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, na osnovu člana 167. i 168. Zakona o planiranju i izgradnji.
Ukoliko je postupak pokrenut po službenoj dužnosti i odnosi se na objekat čije uknjižene vlasnike je nemoguće pronaći, njima se, u skladu sa odredbama člana 48. Zakona o opštem upravnom postupku, rešenjem postavlja privremeni zastupnik. Članom 48. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku je propisano da organ rešenjem postavlja stranci privremenog zastupnika. Između ostalog, i ako radnju treba preduzeti prema stranci čije prebivalište ili boravište nije poznato, a nema punomoćnika - sve pod uslovom da je stvar hitna, a postupak mora da se sprovede.
Rešenje kojim je naloženo uklanjanje uknjiženog objekta, odnosno njegovog dela, za koji je utvrđeno da je usled dotrajalosti ili većih oštećenja ugrožena njegova stabilnost i da predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraćaja, ukoliko ga u rešenjem ostavljenom roku nije dobrovoljno izvršio vlasnik objekta, kao izvršenik, nakon donošenja rešenja o izvršenju, prinudnim putem sprovodi prvostepeni organ koji je doneo rešenje, u skladu sa odredbama člana 197. Zakona o opštem upravnom postupku i skladu sa članom 171. Zakona o planiranju i izgradnji.
Uslovi koje mora ispuniti privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji vrši uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, propisan je članom 170. Zakona o planiranju i izgradnji.
Usled velikog broja predmeta i kašnjenja u sistemu, a obrađivač na izdavanju dozvola je samo jedan, molim za pomoć u vezi predmeta (već sam poslala pitanje ali ga za svaki slučaj opet dostavljam). Unapred zahvalna. Građevinska dozvola je izmenjena usled promene investitora a zatim je podnet zahtev za upotrebnu dozvolu. Podnosilac zahteva za upotrebnu dozvolu je novi investitor i jedini dokument gde se on pominje je Prilog 7 Izjava investitora, vršioca stručnog nadzora i izvođača radova iz glavne sveske projekta izvedenog objekta da je izvedeno stanje jednako projektovanom stanju. Ostala tehnička dokumentacija glasi na starog investitora. Da li je neophodno da celokupna dokumentacija glasi na novog investitora, ili može kroz neku izjavu/saglasnost ili drugi akt investiora da se uvaži dokumentacija koja glasi na starog investitora?
Potrebno je napraviti razliku između ove dve vrste projekta: projekat za izvođenje i projekat izvedenog objekta.
Ako je investitor priložio Projekat Izvedenog Objekta, na tom projektu treba da stoji ime novog investitora.
Ali ako je priložen Projekat za Izvođenje (sa izjavom Prilog 7) onda taj PZI može biti sa imenom starog investitora samo će novi investitor potpisati izjavu - Prilog 7.