Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNekadasnji clan Opštinskog veca k, na stalnom radu, podneo je zahtev za naknadu plate u skladu sa članom 14. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, nakon prestanka funkcije. Skupština opštine je na sednici održanoj dana 26.06.2025. godine konstatovala prestanak funkcije članu Opštinskog veća, zbog podnosenja neopozive ostavke i to sa danom 02.06.2025. godine. Imenovani je rođen 22.06.1959. godine i prosle godine, 22.06.2024. godine je ispunio uslov za odlazak u starosnu penziju po sili zakona, sa navršenih 65 godina života i više od 15 godina radnog staža. . Medjutim, ostao je da obavlja funkciju člana Opštinskog veća na stalnom radu do konstatovanja ostavke od strane Skupštine opštine. Dana 03.07.2025. godine podneo je zahtev za naknadu plate, pozivajuci se na član 14. zakona. Da li funkcioner koji je ispunio uslov za starosnu penziju još u julu 2024. godine ima pravo na naknadu plate, s obzirom da u momentu podnošenja zahteva ima navršenih 66 godina zivota, više od 15 godina radnog staza i da je odjavljen od strane poslodavca u Registru obaveznog socijalnog osiguranja sa 02.06.2025. godine, bez obzira na to sto još uvek nije, po njegovim rečima podneo zahtev PIO Fodnu za ostvarivanje prava na starosnu penziju?
Članom 14. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprva ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije. Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona. Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije. Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Članom 19. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 - odluka US, 86/2019, 62/2021, 125/2022, 138/2022, 76/2023 i 94/2024) predviđeno je da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju: 1) kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili 2) kad navrši 45 godina staža osiguranja.
Dakle, s obzirom da je u ovom konkretnom slučaju lice steklo pravo na starosnu penziju u trenutku prestanka funkcije (ima navršenih 66 godina zivota i više od 15 godina radnog staza) ono neće moći da ostvari pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Postovani, Interesuje me kako bi trebao da se planira trošak ( programska, ekonomska, funkcionalna klasifikacija) putovanja i boravka članova delegacije iz Grčke nasoj opstini. U pitanju su svestena lica koja dolaze u posetu povodom manifestacije koja se odrzava u periodu njihovog boravka. Trazi se naknada avionskih karata i naknada troškova nocenja sa obrocima u hotelu.
Тroškove navedene u vašem pitanju planirate o okviru projekta manifestacije kojoj navedena lica prisustvuju i to na funkciji 820. Za određivanje ekonomske klasifikacije neophodno je da dobijete dokumentaciju od strane nosioca projekta koja će vam biti i pravni osnov za registrovanje i odobravanje ovih troškova.
Poštovani stranka tj.učesnik u postupku ozakonjenja je podnela zahtev za ozakonjenje pomoćnog objekta a u listu nepokretnosti stoji pod teretom hipoteka ali na stambenom objektu na istoj parceli.Da li ja kao organ nadležan za ozakonjenje mogu da nastavim sa postupkom ozakonjenja u ovom slučaju.
Hipoteka nije smetnja za ozakonjenje objekta jer se samim ozakonjenjeme ne menja vlasnik nepokretnosti niti se smanjuje vrednost predmetnog objekta, već se ozakonjuje nelegalno sagrađeni objekat.
Iz vašeg pitanja se vidi da je hipoteka upisana na glavnom, stambenom objektu koji je pretpostavljamo ranije ozakonjen ili je legalno izgrađen tako da pitanje postojanja hipoteke na istom ne dira u sudbinu pomoćnog objekta koji je predmet ozakonjenja.
Ozakonjenjem se takođe ne umanjuje vrednost objekta, tako da se i sa te strane ne ugožava pravo poverioca u čiju korist je upisana hipoteka.
Naravno, ukoliko imate bilo kakvu sumnju na dalje da bi pravo lica u čiju korist je upisana hipoteka bilo ugroženo, možete da se obratite istom sa zahtevom za mišljenje na predloženi postupak.
Ukoliko je hipteka upisana u korist neke komercijalne banke, najbolje bi bilo da kontaktirate njihovu Pravnu službu za mišljenje.
Generalno gledano, na osnovu dostavljenog pitanja u ovom trenutku ne vidimo problem da se postupak ozakonjenja pomoćnog objekta nastavi, naravno ukoliko su ispunjeni svi drugi uslovi iz Zakona o ozakonjenju.
Da li fizičko lice prilikom rekonstrukcije objekta može da proda otpada (prozore,ciglu,crep) nekom drugom fizičkom licu ( ne ovlašćenom operateru) i tako napiše u Planu upravljanja otpadom.
U odgovoru na ovo pitanja treba se pozvati na dva pravna akta: 1) Uredba o načinu i postupku upravljanja otpadom od građenja i rušenja ("Sl. glasnik RS", br. 93/2023 i 94/2023 - ispr.) i 2) Pravilnik o klasifikaciji objekata ("Sl. glasnik RS", br. 22/2015).
U članu 6. stav 1. Uredbe formulisano je izuzeće od obaveze izrade plana upravljanje otpadom od građenja i rušenja: “Proizvođač otpada od građenja i rušenja dužan je da sačini plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja (u daljem tekstu: Plan upravljanja otpadom), pribavi saglasnost na Plan upravljanja otpadom i organizuje njegovo sprovođenje, ako se radovi izvode na objektu koji je kategorije B, V i G.”
Klase i kategorije objekata detaljno su date u Pravilniku o klasifikaciji objekata ("Sl. glasnik RS", br. 22/2015). Ukoliko za konkretan objekat investitor, a to je po definiciji iz Uredbe član 2. stav 1. tačka 2. “pravno ili fizičko lice na čije ime se izdaje građevinska dozvola, u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja”, kao i “lice na koga je vlasnik objekta ili dela objekta odnosno vlasnik zemljišta na kome se izvode radovi na izgradnji ili uklanjanju objekta ili dela objekta, preneo vlasništvo nad otpadom od građenja i rušenja”, treba da izradi Plan upravljanje otpadom od rušenja i građenja i pribavi saglasnost od organa JLS, onda se u konkretnom slučaju treba pozvati na član 7. koji definiše satržinu Plana upravljanja otpadom od građenja i rušenja, dok stav 1. tačka 5. kaže da plan treba da sadrži deo o načini za ponovno iskorišćenje otpada od građenja i rušenja.
Dakle, u planu upravljanja otpadom koji je priložilo fizičko lice treba da bude obrazloženo kome se konkretan (pomenuti) otpad za ponovno iskorišćenje sa tačnim količinama, vrstom i sastavom predaje (prodaje), i kako će ga to drugo fizičko lice iskoristiti. Ukoliko je taj način legalan i dokumentovan, ne vidimo smetnju da se na takav plan da saglasnost.
Poštovani, Ukoliko pravni sledbenici (naslednici) preminulog podnesu zahtev za reprogram za preminulo lice, da li može isti da se odobri naslednicima u cilju da izmire dug preminulog? Naravno uz priložene dokumente o nasleđivanju.
Članom 22. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji(u daljem tekstu : ZPPPA) propisano je da poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u momentu prihvatanja nasledstva. Mere naplate, kao i rešenje o odlaganju plaćanja ne mogu se doneti na ime preminulog lica, jer to lice više ne može da bude poreski obveznik. U tom smislu za poresku obavezu - dugovani porez preminulog lica nastalo do dana smrti, sa pripadajućom kamatom do dana prenosa (za koji nije nastupila apsolutna zastarelost), treba svakom nasledniku posebno, doneti rešenje o prenosu srazmernog dela tog duga u skladu sa naslednim rešenjem, sa preminulog lica na naslednika. Formu rešenja o prenosu duga sa preminulog lica dostavljemo u prilogu. Knjiženje rešenja o prenosu salda duga i kamate sa preminulog poreskog obveznika na poreskog obveznika - naslednika u IS LPA se sprovodi putem R-naloga, sa sledećim šiframa prometa.
ŠP Naziv Storno ŠP Naziv storno šifre prometa 11 Preneti saldo dug 21 Storno preneti saldo dug 13 Preneti saldo kamata 23 Storno preneti saldo kamata Treba voditi računa o sledećem: datum dospeća i iznos knjiženja sa šifrom prometa 11 (preneti saldo dug) mora biti jednak datumu dospeća i iznosu knjiženja sa šifrom prometa 21 (storno preneti saldo dug), datum dospeća i iznos knjiženja sa šifrom prometa 13 (preneti saldo kamata) mora biti jednak datumu dospeća i iznosu knjiženja sa šifrom prometa 23 (storno preneti saldo kamata), prenos salda duga i kamate može da se vrši samo u okviru istog računa, kod knjiženja R nalozima ne koristiti šifre prometa za početno stanje po završnom računu: 10 (saldo dug) i 30 (storno saldo dug).
Članom 73. ZPPPA propisano je da poreski organ, na obrazloženi zahtev poreskog obveznika, u celosti ili delimično, odlaže plaćanje dugovanog poreza, osim godišnjeg poreza na dohodak građana, pod uslovom da plaćanje dugovanog poreza: 1) za poreskog obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje; 2) nanosi bitnu ekonomsku štetu poreskom obvezniku.
Članom 18. ZPPPA propisano je da obaveza plaćanja poreza iz člana 10. stav 1. tačka 1) ovog zakona (u daljem tekstu: poreska obaveza) predstavlja dužnost poreskog obveznika da plati utvrđeni porez, pod uslovima propisanim ovim zakonom ili drugim poreskim zakonom. Poreski obveznik odgovara za ispunjenje poreske obaveze od momenta kada su nastale činjenice za koje je poreskim zakonom propisano da stvaraju poresku obavezu. Odredbe o poreskoj obavezi primenjuju se i na obavezu plaćanja sporednih poreskih davanja, osim ako je ovim zakonom drukčije propisano. Iznos utvrđenog poreza iz stava 1. ovog člana smatra se dugovanim porezom.
Prema tome, naslednik kao poreski obveznik ima pravo da za dug koji je prenet na njegovo ime po osnovu pravosnažnog naslednog rešenja, kao i svaki drugi dug koji može imati na svom imenu, podnese zahtev za odlaganje plaćanja u skladu sa odredbama člana 73. i 74. ZPPPA.