Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se ako zaposleni dostavi potvrdu o nastupanju privremene sprečenosti za rad zbog bolesti deteta, produžava rok i za raskid radnog odnosa (do zaključivanja bolovanja) ili ne?
Članom 187. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) predviđeno je da poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta. Zaposlenom se produžava rok za koji je ugovorom zasnovao radni odnos na određeno vreme do isteka korišćenja prava na odsustvo. Rešenje o otkazu ugovora o radu ništavo je ako je na dan donošenja rešenja o otkazu ugovora o radu poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stava 1. ovog člana ili ako zaposleni u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obavesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stava 1. ovog člana i o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlašćenog lekara ili drugog nadležnog organa.
Dakle, u ovom konkretnom slučaju privremena sprečenost za rad zbog bolesti deteta nije osnov po kome bi trebalo zaposlenom dalje produžavati rok za koji je ugovorom zasnovao radni odnos na određeno vreme.
Da li je sprovođenje postupka javne nabavke moguće izvršiti bez opredeljenih sredstava u budžetu u momentu pokretanja javne nabavke objavljivanjem javnog poziva, pri čemu će sredstva rebalansom budžeta biti obezbeđena do momenta zaključenja ugovora?
Naručilac može da pokrene postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u godišnjem planu javnih nabavki. Dakle, opšte pravilo za sve naručioce je da mogu pokrenuti postupak javne nabavke samo ako je nabavka predviđena u godišnjem planu javnih nabavki. Zakonom o javnim nabavkama nije propisano da istovremeno moraju biti i obezbeđena sredstva za tu nabavku da bi ona uopšte mogla da bude pokrenuta slanjem na objavljivanje javnog poziva.
Obaveze koje naručilac preuzima ugovorom o javnoj nabavci moraju da budu ugovorene u skladu sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem, odnosno raspolaganje finansijskim sredstvima.
Navedene odredbe i obaveze iz Zakona o budžetskom sistemu neće biti povređene postupanjem po odredbama Zakona o javnim nabavkama, budući da naručilac može pokrenuti, ali ne i zaključiti ugovor o javnoj nabavci ako nema sredstava.
U praksi to znači da se planirani postupak može sprovesti do faze donošenja odluke o dodeli ugovora. Tek kada budu obezbeđena sredstva za konkretnu javnu nabavku, tada bi naručilac mogao da donese odluku o dodeli ugovora i da zaključi ugovor, što bi bilo u skladu sa pravilima Zakona o budžetskom sistemu. Naravno, navedeno postupanje podrazumeva dozu izvesnosti u pogledu obezbeđivanja sredstava i adekvatnu procenu perioda kada će sredstva biti raspoloživa, da bi celokupan postupak javne nabavke tekao bez zastoja.
Lokacija na kojoj se planira gradnja vinarije je vinogradarski reon odnosno poljoprivredno zemljište. Da bi se izdala dozvola, parcela mora ispunjavati uslov za građevinsku dozvoli i mora se graditi na građevinskom zemljištu. Kako odraditi prenamenu, da li je dovoljno urbanističkim planom?
Uslov za prenamenu je usvajanje odgovarajućeg planskog dokumenta. U skladu sa članom 43. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, zahtev za promenu namene poljoprivrednog zemljišta može podneti vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta kojem je odgovarajućim planskim dokumentom planirana druga namena, a koje se do privođenja planiranoj nameni koristi za poljoprivrednu proizvodnju.
Dakle, nakon usvajanja odgovarajućeg plana, biće moguće izdati dozvolu za izgradnju objekata, a uslov za izdavanje građevinske dozvole biće i plaćanje naknade za prenamenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište, što je predmet posebnog postupka.
Građevinska dozvola je izmenjena usled promene investitora a zatim je podnet zahtev za upotrebnu dozvolu. Podnosilac zahteva za upotrebnu dozvolu je novi investitor i jedini dokument gde se on pominje je Prilog 7 Izjava investitora, vršioca stručnog nadzora i izvođača radova iz glavne sveske projekta izvedenog objekta da je izvedeno stanje jednako projektovanom stanju. Ostala tehnička dokumentacija glasi na starog investitora. Da li je neophodno da celokupna dokumentacija glasi na novog investitora, ili može kroz izjavu/saglasnost ili drugi akt investiora da se uvaži dokumentacija koja glasi na starog investitora?
Potrebno je napraviti razliku između ove dve vrste projekta: projekat za izvođenje i projekat izvedenog objekta. Ako je investitor priložio Projekat Izvedenog Objekta, na tom projektu treba da stoji ime novog investitora. Međutim, ako je priložen Projekat za Izvođenje (sa izjavom Prilog 7) onda taj Projekat za izvođenje može biti sa imenom starog investitora samo će novi investitor potpisati izjavu - Prilog 7
Da li se zaposlenom u jedinici lokalne samouprave uračunava za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu staž ostvaren kod Ministarstva odbrane i kod Narodne banke Jugoslavije, kasnije Narodne banke Srbije?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.“
Dakle, u ovom konkretnom slučaju, zaposleni će, pored godina rada provedenih u organu JLS, ostvariti pravo na jubilarnu nagradu i za godine rada u Ministarstvu odbrane jer se radi o državnom organu, međutim u godine rada za jubilarnu nagradu mu se neće računati godine rada u Narodnoj banci Srbije jer se ne radi o državnom organu već o centralnoj banci Republike Srbije.