Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li zaposlena koja je ostvarila 18 godina i 6 meseci rada u radnom odnosu u Gradskoj upravi i 1 godinu i 6 meseci rada u Regionalnoj razvojnoj agenciji čiji je osnivač grad ima pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 20 godina rada?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.“
Dakle, pravo na jubilarnu nagradu u ovom konkretnom slučaju može se ostvariti samo za godine rada provedene u gradskoj upravi, ne i za staž u razvojnoj agenciji koja ima status privrednog društva, bez obzira što je osnivač razvojne agencije grad.
Treba mi pomoć oko postupka izvršenja deložacije. Naime, decenijama bespravno borave dve sestre Sejdilar u nelegalnom objektu koji je izgrađen na parceli koja je u vlasništvu opštine Sremski Karlovci. Broj parcele je 2013/13 K.O. Sremski Karlovci, ulica Ešikovačka br. 26. Parcela se nalazi u zoni stanovanja i opština želi da je privede nameni, međutim osobe koje se tu nalaze ne žele da napuste prostorije. Moram da napomenem da dobijamo pritužbe od suseda kako im prave problem, a sestre Sejdilar same zauzimaju stav iz kog se nedvosmisleno vidi da ne žele da se ovaj problem reši. Koja je zakonska procedura kojom se to rešava i da li to spada pod komunalne delatnosti? Molim za pomoć oko pokretanja mehanizama kako bismo u zakonskim okvirima brzo došli do rešenja.
Postupak iseljenja bespravno useljenih lica, koji se sprovodi upravnim izvršenjem, na osnovu akta donetog u upravnom postupku, regulisan je odredbama člana 77. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada („Sl. glasnik RS“, br. 104/2016 i 9/2020 – dr. zakon), kojim je propisano da, ako se neko lice useli u stan ili zajedničke prostorije stambene, odnosno stambeno-poslovne zgrade bez pravnog osnova, upravnik stambene zajednice, vlasnik posebnog dela ili drugo lice koje ima pravni interes ima pravo da kod nadležnog organa jedinice lokalne samouprave podnese zahtev za njegovo iseljenje.
Organizaciona jedinica, u okviru organa uprave jedinice lokalne samouprave, kojoj se podnosi ovaj zahtev i koja je nadležna za sprovođenje upravnog postupka čiji je predmet iseljenje bespravno useljenih lica, na osnovu Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, jeste organizaciona jedinica koja se bavi imovinsko-pravnim i stambenim poslovima.
Odredbama istog člana Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisano je da je postupak za iseljenje hitan.
U svim drugim slučajevima, postupak iseljenja bespravno useljenih lica vodi se sudskim putem, podnošenjem tužbe za iseljenje nadležnom sudu.
Da li je , u skladu sa cl. 189 zOSOV, jedinica loklne samouprave obavezna da finansira meru dodatne podrške detetu i učeniku, u skladu sa mišljenjem Interresorne komisije, mera iz člana 4 sav 2 Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj I socijalnoj podrsci..... Predložena je mera obezbedjivanje neurološke stolice , odnosno sedista za invalidska kolica u skladu sa uzrastom deteta (ovo pomagalo se mora uvesti iz Nemačke) koje će dete koristiti u školi. IRK nije precizirala proizvodjača pomagala, ali roditelji zahtevaju odredjenu vrstu pomagala koje se nabavlja iz uvoza. Napominjemo da deca sa istim ili sličnim potrebama koriste invalidska kolica za pohadjanje nastave
Članom 189. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017, 27/2018 - dr. zakon, 10/2019, 27/2018 - dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), stav 1. tačka 2) propisano je da se iz budžeta jedinice lokalne smouprave obezbeđuju sredstva za “ostvarivanje dodatne podrške detetu i učeniku
u skladu sa mišljenjem Interresorne komisije, osim onih za koje se sredstva obezbeđuju u budžetu Republike Srbije”. U Pravilniku o medicinsko-tehničkim pomagalima koja se obezbeđuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 5/2020, 42/2020, 133/2020, 18/2022, 36/2022, 127/2022, 3/2023, 93/2023, 112/2023 i 18/2024), na listi pomagala nije navedena neurološka stolica, a ovo pomagalo ne poseduju ni novoosnovani resursni centri. Iz ovoga sledi da se ovakvo pomagalo ne finansira iz republičkog budžeta, te da je za nabavku neurološke stolice potrebna direktno primeniti član 189. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Drugi deo Vašeg pitanja se odnosi na ekspertsku procenu i izbor odgovarajućeg pomagala za ovog učenka. U tom smislu, važno je da se uradi ovakva procena kako bi potrebno pomagalo u potpunosti odgovaralo potrebama učenika. Pretpostavljamo da će stručnjak da navede vrstu i sve tehničke karakteristike pomagala, kao i da će u ovom postupku procene učestvovati i roditelji koji najbolje poznaju potrebe i funkcionalnost deteta.
Već postoji izgrađena kotlarnica, iz koje se snabdevaju kupci toplotnom energijom. Saglasno stavu 6. člana 9 Zakona o komunalnim delatnostima potrebno je "Na postupak poveravanja obavljanja komunalne delatnosti čije se finansiranje obezbeđuje iz budžeta jedinice lokalne samouprave, odnosno čije se finansiranje obezbeđuje u celosti ili delimično naplatom naknade od korisnika komunalnih usluga, primenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije." Pitanje je sledeće da li se može poveriti obavljanje delatnosti snabdevanja toplotnom energijom bez primene odredbi Zakona kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, jer je besmisleno praviti javni poziv za već izgrađeni energetski objekat( kotlarnicu) koje je vlasništvo preduzetnika, jer niko ne može na njegovom objektu ponuditi povoljniju uslugu? Imajući u vidu da se njegovo uključivanje u komunalni sistem ne može tretirati kao klasičan JPP projekat gde birate najpovoljnijeg ponuđača, već kao pravno priznanje i regulisanje postojećeg stanja, uz navođenje u Odluci o poveravanju delatnosti direktnim poveravanjem (bez JPP postupka)uslovljenost obavezom pribavljanja licenc i regulaciju cene po metodologiji (Sl.Gl. RS 63/2015).
Daljinsko grejanje je jedna od delatnosti koja ima specifičnu poziciju jer je i komunalna i energetska, pa podleže propisima iz obe oblasti, međutim u ovom konkretnosm slučaju merodvne su odredbe Zakona o energetici.
U pogledu proizvodnje toplotne energije, članom 354. Zakona o energetici propisano je da „Energetski subjekt koji proizvodi toplotnu energiju (u daljem tekstu: proizvođač toplotne energije) dužan je da proizvodne kapacitete održava u ispravnom stanju, da obezbedi njihovu stalnu pogonsku i funkcionalnu sposobnost i bezbedno korišćenje u skladu sa tehničkim i drugim propisima koji se odnose na uslove eksploatacije te vrste objekata i instalacija, njihovu bezbednost i uslove zaštite životne sredine utvrđene zakonom i drugim propisima.
Proizvođač toplotne energije u obavljanju delatnosti proizvodnje koristi svoje proizvodne kapacitete ili proizvodne kapacitete drugih energetskih subjekata.
U slučaju kada proizvođač toplotne energije koristi proizvodne kapacitete drugih energetskih subjekata, njihovi međusobni odnosi uređuju se ugovorom.“
Zatim, članom 355. istog zakona propisano je da „Proizvođač toplotne energije kome je aktom o osnivanju ili aktom o poveravanju obavljanja delatnosti proizvodnje toplotne energije utvrđena obaveza proizvodnje toplotne energije za krajnje kupce toplotne energije dužan je da proizvedenu toplotnu energiju isporučuje energetskom subjektu koji obavlja delatnost snabdevanja krajnjih kupaca toplotnom energijom prema potrebama krajnjih kupaca.
Proizvođač toplotne energije iz stava 1. ovog člana i energetski subjekt koji obavlja delatnost snabdevanja krajnjih kupaca toplotnom energijom, ukoliko nisu isti pravni subjekt, zaključuju u pisanoj formi ugovor o prodaji toplotne energije za potrebe krajnjih kupaca toplotne energije za period od godinu dana.
Mišljenje Stručne službe SKGO je da bi Toplana, kojoj je aktom o osnovanju poverena delatnost proizvodnje toplotne energije za krajnje kupce, mogla da potpiše ugovor o poslovno tehničkoj saradnji na osnovu gore navedenih članova. Ugovorom bi se uredlila prava i obaveze, kao npr. da Toplana otkupljuje toplotnu energiju po dogovorenoj ceni i da vrši distribuciju i snabdevanje na predmetnom području.
Da li se preko e-pisarnice zavode zahtevi koji se odnose na pribavljanje podataka iz službene evidencije, a koji se dostavljaju između službi u Opštinskoj upravi?
Zahtevi za pribavljanje podataka iz službene evidencije, a koji se dostavljaju između službi u opštinskoj upravi, ne zavode se kroz Pisarnicu.
Pribavljanje podataka je deo postupanja službenika koji vode ili odlučuju u konkretnim postupcima koji se zavode u Pisarnici.