Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePoštovani, do sada sam kod donošenja rešena o ozakonjenju ako je vlasnik objekta imao građevinsku dozvolu po kojoj je plaćena naknada za gradsko građevinsko zemljište uvažavala plaćenu kvadraturu i kao dokaz prihvatali samo one ugovore na kojima se videlo da je plaćeno ili uplatnice.Sada me zanima kod kuća na selu gde je bilo samo npr.odobrenje za izgradnju sa kopijom plana iz 1973 godine i nema nigde da piše da je plaćena taksa i tu nije ni bilo građevinskog zemljišta već vrlo verovatno poljoprivrednog da li je ispravno naplatiti taksu za takav objekat ili se to odobrenje uvazava bez dokaza? Kako tumačite ovaj slučaj pošto u zakonu ne piše konkretno za ove slučajeve kod naplaćivanja taksi
Imajući u vidu da je 24. oktobra 2025. godine stupio na snagu Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima ("Sl. glasnik RS", br. 91/2025), kojim je u članu 27, propisano da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o ozakonjenju objekata ("Službeni glasnik RS", br. 96/15, 83/18, 81/20 - US, 1/23 - US i 62/23), kao i da se postupci započeti u skladu sa odredbama Zakona o ozakonjenju objekata obustavljaju se danom stupanja na snagu ovog zakona, smatramo da treba da postupite u skladu sa odredbama Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, ukoliko konkretni zahtev nije rešen do 24. oktobra 2025. godine.
Poštovani, Lice je odlukom Skupštine određeno za člana skupštinskog odbora. Isto lice je na konstitutivnoj sednici skupštinskog odbora izabrano na dužnost zamenika predsednika skupštinskog odbora. Da li lice sa ovakvim statusom (i lice koje je ugovorom o delu vezano za rad Skupštinse) može biti upućivano na službeno putovanje u zemlji i inostranstvu radi obavljanja poslova vezanih za skupštinu, i ima li pravo na dnevnicu i naknadu nužnih troškova (prevoz, smeštaj i sl.) ?
Lice koje je odlukom Skupštine imenovano za člana skupštinskog odbora i izabrano za zamenika predsednika odbora ima status izabranog lica koje vrši javnu funkciju u skladu sa Poslovnikom Skupštine. U obavljanju poslova odbora ovo lice može biti upućeno na službeni put u zemlji i inostranstvu na osnovu službenog naloga.
Takvo lice ima pravo na:
dnevnicu,
naknadu troškova prevoza,
troškove smeštaja,
kao i druge nužne troškove službenog puta,
u skladu sa odlukom jedinice lokalne samouprave i uredbama kojima se uređuju službena putovanja.
Ove naknade ne predstavljaju zaradu već naknadu troškova vršenja funkcije, pa ne postoji pravna prepreka da se iste isplate iz budžeta Skupštine.
Izvršilac angažovan po ugovoru o delu nema status zaposlenog lica, već obavlja konkretan posao , i u tom slučaju naručilac je dužan da mu nadoknadi nužne troškove izvršenja posla, a to, kada je priroda posla takva, obuhvata i putne troškove (prevoz, takse, smeštaj).
Međutim, izvršilac po ugovoru o delu nema pravo na dnevnicu, osim ako to nije izričito predviđeno posebnim aktom JLS ili ugovorom (što je retka i izuzetna praksa).
Dakle, na osvovu gore navedenog, Lice koje je izabrano za člana odbora ili zamenika predsednika odbora može biti upućeno na službeni put i ima pravo na dnevnice i troškove, dok lice koje je angažovano po ugovoru o delu može biti upućeno na put radi izvršenja ugovorenih obaveza, ali ima pravo samo na refundaciju stvarnih troškova — bez prava na dnevnicu.
Oba statusa su pravno validna, ali se obračun naknada vrši u skladu sa njihovim različitim pravnim položajima.
Poštovani, Od datuma izdavanja građevinske dozvole za objekat (kuća za stanovanje) prošlo je više od 5 godina, objekat ima bruto površinu 580 m2.Na terenu objekat nema krov, vrata, prozore, struju, vodu, nije omalterisan. Da li se takav objekat oprezuje?
Prema članu 10. stav 3. do 6. Zakona o porezima na imovinu propisano je:
„(3) Poreska obaveza za zgradu u izgradnji površine preko 500 m2 (osim u slučaju iz stava 10. ovog člana), odnosno za posebni deo zgrade koji predstavlja tehničku i funkcionalnu celinu površine preko 500 m2 koji se dograđuje ili nadgrađuje, koja nije osposobljena za korišćenje i ne koristi se (u daljem tekstu: zgrada), na čijoj izgradnji, dogradnji ili nadgradnji (u daljem tekstu: izgradnja) su izvedeni grubi građevinski radovi sa konstruktivnim sklopom (temelj, stubovi sa gredama ili zidovi, tavanica, sa ili bez krova, sa ili bez završene fasade, sa ili bez postavljene spoljne stolarije i izvedenih podopolagačkih radova), nastaje počev od 1. januara naredne godine u odnosu na godinu:
1) u kojoj je isteklo pet godina od dana pravosnažnosti prve građevinske dozvole ili odobrenja za izgradnju te zgrade (u daljem tekstu: građevinska dozvola), odnosno sedam godina od dana pravosnažnosti prve građevinske dozvole za tu zgradu, ako je rešenjem nadležnog organa odobreno da građevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi još dve godine po isticanju pet godina od dana njene pravosnažnosti;
2) završetka izgradnje konstruktivnog sklopa, ako građevinska dozvola nije izdata.
(4) Za zgrade iz stava 3. ovog člana za koje je do 31. decembra 2018. godine protekao duži period od perioda koji opredeljuje nastanak poreske obaveze u skladu sa tom odredbom, poreska obaveza nastaje 1. januara 2019. godine.
(5) Na nastanak poreske obaveze u skladu sa st. 3. i 4. ovog člana nije od uticaja da li je za zgradu, odnosno posebni deo zgrade, menjano rešenje o građevinskoj dozvoli usled promene investitora ili promena u toku građenja, odnosno da li je prilikom izvođenja radova odstupljeno od izdate građevinske dozvole.
(6) Izuzetno od st. 3. do 5. ovog člana, za zgrade za koje je izdato rešenje o posebnoj građevinskoj dozvoli za izvođenje pripremnih radova, rok iz stava 3. tačka 1) ovog člana počinje da teče od dana pravosnažnosti građevinske dozvole za izgradnju, a ako je ta dozvola izdata za dve odvojene faze izgradnje - od dana pravosnažnosti građevinske dozvole za drugu fazu izgradnje.
Prema navedenom, uslovi koji treba da budu ispunjeni da bi nastala poreska obaveza za zgradu u izgradnji su sledeći:
· da je površina zgrade preko 500m2,
· da u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja, za izgradnju te zgrade građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine kao povereni posao (što podrazumeva vrstu zgrada za koje građevinsku dozvolu izdaju ti organi, a ne zgradu ma koje vrste za koju je primenom propisa koji su prestali da važe jedan od tih organa konkretnom licu u konkretnom slučaju izdao građevinsku dozvolu),
· da nije osposobljen za korišćenje i ne koristi se,
· da su na izgradnji te zgrade izvedeni grubi građevinski radovi sa konstruktivnim sklopom: temelj, stubovi sa gredama ili zidovi, tavanica, sa ili bez krova, sa ili bez završene fasade, sa ili bez postavljene spoljne stolarije i izvedenih podopolagačkih radova,
· da je protekao propisani period od dana pravosnažnosti prve građevinske dozvole za tu zgradu, odnosno propisani period od dana izgradnje njenog konstruktivnog sklopa – ako građevinska dozvola nije izdata.
Shodno navedenom, za predmetnu zgradu koja je površine veće od 500m2, koja nije osposobljena za korišćenje i ne koristi se, na čijoj izgradnji su izvedeni grubi građevinski radovi sa konstruktivnim sklopom (temelj, stubovi sa gredama ili zidovi, tavanica, sa ili bez krova, sa ili bez završene fasade, sa ili bez postavljene spoljne stolarije i izvedenih podopolagačkih radova), poreska obaveza je nastala počev od 1. januara naredne godine u odnosu na godinu u kojoj je isteklo pet godina od dana pravosnažnosti prve građevinske dozvole ili odobrenja za izgradnju te zgrade, odnosno sedam godina od dana pravosnažnosti prve građevinske dozvole za tu zgradu, ako je rešenjem nadležnog organa odobreno da građevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi još dve godine po isticanju pet godina od dana njene pravosnažnosti, pri čemu poreska obaveza ne može biti utvrđena pre 1. januara 2019. godine (zbog rokova zastarelosti u 2025. godini se utvrđuju obaveze počev od 1.1.2020. godine).
Poreski obveznik izvrši kategorizaciju smeštaja u objektima domaće radinosti kao fizičko lice dana 04.07.2025. godine, a ukine kategorizaciju objekta dana 26.09.2025. godine. Na osnovu Uredbe o uslovima i načinu utvrđivanja visine godišnjeg iznosa boravišne takse za fizičko lice koje pruža usluge smeštaja u objektima domaće radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu, kao i način i rokovi plaćanja ("Sl. glasnik RS" br. 47/2019) članom 6. je propisano da fizičko lice koje u toku godine započne pružanje ugostiteljskih usluga dužno je da plaća iznos boravišne takse počev za naredni kvartal u odnosu na kvartal u kome je počeo da pruža usluge. U ovom slučaju fizičko lice je u istom kvartalu i počelo i prestalo da odavlja ugostiteljsku delatnost i obračunom ne dobija zaduženje za boravišnu taksu. Kako je moguće da neko obavlja ugostiteljsku delatnost više od 2 meseca i da ne plati ništa?
Članom 71. Zakona o ugostiteljstvu propisano je da izuzetno od člana 70. ovog zakona boravišnu taksu plaća ugostitelj, koji kao fizičko lice pruža usluge smeštaja u objektima domaće radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu i da tu boravišnu taksu fizičko lice plaća u utvrđenom godišnjem iznosu na propisan način.
Uredbom o uslovima i načinu utvrđivanja visine godišnjeg iznosa boravišne takse za fizičko lice koje pruža usluge smeštaja u objektima domaće radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu, kao i način i rokovi plaćanja ("Sl. glasnik RS" br. 47/19 i 51/19) propisano je da fizičko lice koje u toku godine započne pružanje ugostiteljskih usluga dužno je da plaća iznos boravišne takse počev za naredni kvartal u odnosu na kvartal u kome je počeo da pruža usluge, kao i da u slučaju kada u toku godine prestane da pruža ugostiteljske usluge, fizičko lice je dužno da izvrši plaćanje boravišne takse zaključno za kvartal u kome je prestao da pruža usluge.
Imajući u vidu navedene odredbe, smatramo da obveznik fizičko lice koje ima kategorizovan smeštaj u periodu koji počinje i završava se u okviru jednog kvartala, prema navedenim propisima nema obavezu plaćanja boravišne takse.
S druge strane obveznik koji je izvršio kategorizaciju pred kraj jednog kvartala i završio početkom sledećeg kvartala, ima obavezu da plati boravišnu taksu za dva cela kvartala.
Ukoliko smatrate da je celishodno, možete uputiti inicijativu Ministarstvu turizma i omladine za izmenu Uredbe o uslovima i načinu utvrđivanja visine godišnjeg iznosa boravišne takse za fizičko lice koje pruža usluge smeštaja u objektima domaće radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu, kao i način i rokovi plaćanja.
U stambenoj zgradi vecinom otkupljenom od vojske zgrada je Poplavljena u temelju krovovi su prokisnjavali i pre2 dana je izgorelo pola krova kompletne zgrade koja sada kisne kako stanovi tako i instalacije dr. deo je u ozbiljnoj opasnosti pitanje: da li opstina moze da nam da druge stanove. Zgrada je1948god.
Zakonom o obnovi nakon elementarne i druge nepogode ("Službeni glasnik RS", broj 112/15) definisan je postupak pomoći građanima koji su pretrpeli štete na stambenim objektima nakon elementarne i druge nepogode. Mišljenja sam da zgrada iz opisa pitanja nije predmet štete nastale od elementarne nepogode, već su razlozi sadržani u postupcima, odnosno, nepostupanju u investicionom i tekućem održavanju stambene zgrade.
Odgovor na postavljeno pitanje, a vezano sa mogućnost dodele stanova od strane lokalne samouprave, treba potražiti u sektoru urbanizma, kao i inspekcijskim službama lokalne samouprave.