Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li lokalna poreska administracija/poreski organ ima pravo da zadužuje porezom na imovinu subjekte koji su u stečajnom postupku i kod kojih je uredno podneta prijava potraživanja? Subjekti u stečajnom postupku imaju nepokretnost i podnose poreske prijave u elektronskom obliku. Upravni sud se u presudi poziva na Zakon o stečaju, kojim je propisano da nije dozvoljeno dodatno zaduživanje preko prijave potraživanja.
Prema odredbi člana 88. Zakona o stečaju, u trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka stečaja prekidaju se svi sudski postupci u odnosu na stečajnog dužnika i na njegovu imovinu, svi upravni postupci pokrenuti na zahtev stečajnog dužnika, kao i upravni i poreski postupci koji za predmet imaju utvrđivanje novčane obaveze stečajnog dužnika.
Prema odredbi člana 93.stav 1. Zakona o stečaju, od dana otvaranja stečajnog postupka ne može se protiv stečajnog dužnika, odnosno nad njegovom imovinom, odrediti i sprovesti prinudno izvršenje, niti bilo koja mera postupka izvršenja, osim izvršenja koja se odnose na obaveze stečajne mase i troškova stečajnog postupka.
Dakle, kao obveznik poreza na imovinu koji vodi poslovne knjige, privredno društvo je obavezno da svake godine, do 31. marta, utvrdi porez na imovinu samooporezivanjem i da podnese poresku prijavu na obrascu PPI-1 (sa odgovarajućim prilozima propisanim Pravilnikom o obrascima poreskih prijava za utvrđivanje poreza na imovinu, kao i da prijavi promene koje su od uticaja na izmenu poreske obaveze u toku poreske godine i da u vezi sa tim promenama utvrdi uvećanje, odnosno umanjenje obračunatog prijavljenog poreza za tu poresku godinu).
Danom otvaranja stečaja nad privrednim društvom ne prestaju njegova prava, korišćenje i državina na nepokretnosti koje to društvo čine obveznikom poreza na imovinu. To društvo je obveznik poreza na imovinu sve dok mu ne prestane poreska obaveza (prema Zakonu o porezima na imovinu) na svakoj konkretnoj nepokretnosti (npr. njenom prodajom). Stoga je i privredno društvo u stečaju u obavezi da u propisanim rokovima podnosi poreske prijave o utvrđenom porezu na imovinu, odnosno o promenama koje utiču na izmenu utvrđenog poreza na imovinu.
Shodno navedenom, poreske obaveze koje su nastale pre otvaranja stečajnog postupka moraju se prijaviti u postupku stečaja, prijavom potraživanja, i nije ih moguće prinudno naplatiti. Međutim, obaveze nastale po osnovu poreza u toku trajanja stečajnog postupka predstavljaju troškove stečajnog postupka, odnosno obaveze stečajne mase, pa se isti mora utvrđivati i u smislu odredbi člana 93. stav 1 . Zakona o stečaju, i može prinudno naplaćivati. Presuda Upravnog suda upravo potvrđuje navedeno.
Potraživanje se ne može menjati koje je prijavljeno prijavom potraživanja, ali se obaveze za period nakon otvaranja stečajnog postupka utvrđuju i naplaćuju.
Pogledaj/preuzmi:
- Bilten Ministarstva finansija 12/2017.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako postupiti u slucaju kada poreski obveznik podnese prigovor na opomenu, a u opomeni je navedeno da obveznik moze u roku od 5 dana dolaskom u poreski organ JLS raspraviti eventualna sporna pitanja? Ukoliko se poreski obveznik u istom prigovoru poziva na zastarelost obaveza, da li se u tom slucaju prigovor prihvata kao zahtev za zastarelost poreske obaveze ili je neophodno da poreski obveznik podnese posebno podnesak?
Članom 71. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administracija propisano je da opomena sadrži pouku poreskom obvezniku da u roku od 5 dana može sa poreskim organom da raspravi sporna pitanja u vezi vrste i iznosa poreza, odnosno sporednih poreskih davanja.
Član 34. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisuje da je poreski akt poresko rešenje, zaključak, nalog za poresku kontrolu, poziv za poresku kontrolu, zapisnik o poreskoj kontroli i drugi akt kojim se pokreće ili dovršava neka radnja u poreskom postupku, a stav 2. ovog člana propisuje da je poreski upravni akt kojim poreski organ rešava o pojedinačnim pravima i obavezama poreskog dužnika iz poreskopravnog odnosa poresko rešenje i zaključak.
Uzimajući u obzir da Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji ne propisuje da se po podnetom prigovoru odlučuje donošenjem poreskog upravnog akta, smatramo da se po prigovoru obvezniku odgovara rešenjem, osim u slučaju da se iz teksta prigovora utvrdi da prigovor sadrži određeni zahtev (npr. za zastarelost i sl.) po kom se mora doneti rešenje. Forma obaveštenja, kojim se po prigovoru odgovara obvezniku ne postoji, jer svako obaveštenje zavisi od sadržine prigovora. Ukoliko se u prigovoru istakne između ostalog i zahtev za zastarelost, takav zahtev se vodi kao poseban predmet, o kom se odlučuje rešenjem.
Ako je zahtev poreskog obveznika nejasan ili nepotpun, ima nedostatke zbog kojih se po njemu ne može postupati, tada poreski organ obaveštava podnosioca na koji način da podnese zahtev, a u roku koji ne može biti kraći od 8 dana (po članu 59. Zakona o upravnom postupku). Obveznik se po prigovoru obaveštava da će se po zahtevu o zastarelosti odlučivati u posebnom postupku i daju se obaveštenja o svim drugim navodima iz prigovora.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Koje postupke i kontrole u procesu oporezivanja treba primeniti u konkretnom slučaju, kada kupac i investitor zaključe ugovor o kupoprodaji, u kome se kao predmet kupoprodaje navodi samo stan za koji postoji i građevinska i upotrebna dozvola, a kupac faktički kupuje i "tavanski prostor" u potkrovlju (bez ugovora o kupoprodaji) i integriše dva stana u jedan , podneta je poreska prijava preko aplikacije u kojoj je iskazana samo površina dela stana koji je upisan u katastar nepokretnosti? Stambene jedinice nisu zvanično upisane u katastar, a fizički se nalaze u potkrovlju stambenih zgrada (stavljene su u funkciju, a bez prethodno dobijenih neophodnih dozvola).
Članom 2. Zakona o porezima na imovinu propisano je da se porez plaća na nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Republike Srbije i to na odgovarajuća prava, korišćenje ili državinu na njima.
Članom 6b Zakona o porezima na imovinu propisano je da je "stan" posebni deo objekta koji čini funkcionalnu celinu koja se sastoji od jedne ili više prostorija namenjenih za stanovanje i po pravilu ima zaseban ulaz, osim kad je (ceo ili u pretežnom delu) kategorisan za obavljanje delatnosti ili se u njemu (u celini ili pretežnom delu) obavlja registrovana delatnost. Prema članu 6. ovog zakona u korisnu površinu nepokretnosti ne ulazi neadaptirani tavanski prostor.
Shodno navedenom, za prostor u potkrovlju koji je osposobljen za korišćenje, nastala je poreska obaveza u skladu sa Zakonom.
U slučajevima kada postoji sumnja da podaci koji se dobijaju preko notarske aplikacije ili na drugi način, nisu tačni u smislu Zakona o porezima na imovinu, poreski organ/ lokalna poreska administracija može da pozove poreskog obveznika ili drugo lice (investitora i dr.) u skladu sa članom 45. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, da dostave sve informacije od značaja za utvrđivanje poreske obaveze. Napominjemo da je za nepostupanje po pozivu propisana prekršajna odgovornost. Poziv za kontrolu se dostavlja u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, a ne po odredbama Zakona o upravnom postupku.
Poreski organ, proveru u smislu da li postoji površina koja nije obuhvaćena ispravom dobijenom od javnog beležnika, mogu da izvrše uvidom u orto foto snimke (npr. Google i dr.), proverom podataka u JKP ili uviđajem na licu mesta (napomena: ulazak u stambeni prostor bez saglasnosti poreskog obveznika može se obaviti samo uz rešenje suda).
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Pravno lice je vlasnik lokala/poslovnog prostora koji izdaje u zakup drugom pravnom licu. Da li su oba pravna lica u obavezi da plaćaju naknadu za unapređenje i zaštitu životne sredine / eko naknadu/ pravno lice kome je delatnost izdavanje lokala na teritoriji JLS i zakupa, odnosno pravno lice koje obavlja prodajnu delatnost u istom? Oba obveznika ostvaruju prihod od obavljanja delatnosti.
Prema Uredbi o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu prema stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu koji nastaje obavljanjem delatnosti, iznosima naknada kriterijumi za određivanje negativnog uticaja aktivnosti koje utiču na životnu sredinu pravnih lica i preduzetnika utvrđuju se u okviru pretežne delatnosti koju obavlja obveznik naknade.
Pod pretežnom delatnošću, u smislu ove uredbe, smatra se ona delatnost koja je registrovana kod Agencije za privredne registre, kao i delatnost čijim je obavljanjem pravno lice i preduzetnik ostvario najviše prihoda u godini koja prethodi godini za koju se vrši utvrđivanje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine.
Ukoliko je pravnom licu, vlasniku izdavanje u zakup pretežna delatnost (što je potrebno utvrditi), onda bi za obavljanje te pretežne delatnosti na teritoriji JLS bio obveznik ove naknade.
Takođe, ako je pravnom licu, vlasniku neka druga delatnost pretežna (što je potrebno utvrditi uvidom u zvanične podatke), a tu pretežnu delatnost obavlja na teritoriji JLS, onda po tom osnovu jeste obveznik naknade.
Shodno tome, polazni osnov za plaćanje naknade na teritoriji neke JLS je obavljanje pretežne delatnosti u smislu Uredbe (delatnost registrovana kod APR, a ako od neke druge delatnosti ostvaruje najviše prihoda, onda je ta delatnost pretežna delatnost).
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Nepokretnost (stan) nalazi se u okviru školske zgrade i u svojini je školske ustanove. Uvidom u spise predmeta došlo se do podataka da je predmetna nepokretnost data na korišćenje fizičkom licu. Da li se lice koje navedenu nepokretnost , u konkretnom slučaju stan, koristi može zadužiti obavezom po osnovu poreza na imovinu, s obzirom na činjenicu da je stan u svojini škole, a da su škole, indirektni budžetski korisnici, i u skladu sa članom 12. Zakona o porezima na imovinu, oslobođeni plaćanja poreza.
Članom 2. Zakona o porezima na imovinu propisani su predmeti oporezivanja, odnosno porez na imovinu plaća se na:
1) pravo svojine, odnosno na pravo svojine na zemljištu površine preko 10 ari;
2) pravo zakupa, odnosno korišćenja, stana ili kuće za stanovanje, konstituisano u korist fizičkog lica;
3) pravo korišćenja građevinskog zemljišta površine preko 10 ari, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni režim građevinskog zemljišta;
4) pravo korišćenja nepokretnosti u javnoj svojini od strane imaoca prava korišćenja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina;
5) korišćenje nepokretnosti u javnoj svojini od strane korisnika nepokretnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina;
6) državinu nepokretnosti na kojoj imalac prava svojine nije poznat ili nije određen;
7) državinu nepokretnosti u javnoj svojini, bez pravnog osnova;
8) državinu i korišćenje nepokretnosti po osnovu ugovora o finansijskom lizingu.
Pravom zakupa stana ili kuće za stanovanje konstituisanim u korist fizičkog lica, u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se pravo zakupa za period duži od jedne godine ili na neodređeno vreme, za koji je propisano plaćanje neprofitne zakupnine ili zakupnine koja se obračunava primenom propisanih kriterijuma i merila, u skladu sa zakonima kojima se uređuju:
(1) stanovanje i održavanje zgrada, odnosno u skladu sa posebnim propisima kojima je bilo uređeno stanovanje koji su prestali da važe danom početka primene zakona kojim je uređeno stanovanje i održavanje zgrada;
(2) javna svojina;
(3) prava boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca;
(4) zbrinjavanje izbeglica.
Pravom korišćenja stana ili kuće za stanovanje konstituisanim u korist fizičkog lica, u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se pravo korišćenja za period iz stava 4. ovog člana, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zbrinjavanje izbeglica.
Članom 2a propisano je da kad na nepokretnosti, pored prava svojine, postoji neko od prava, odnosno korišćenje ili državina, iz člana 2. stav 1. tačka 2) do 5) i tačka 7) i 8) ovog zakona, odnosno u slučaju iz tačke 6) tog člana, porez na imovinu plaća se na to pravo, odnosno na korišćenje ili državinu, a ne na pravo svojine. Kad na nepokretnosti, pored prava, odnosno korišćenja iz člana 2. stav 1. tač. 2) do 5) i tačka 8) ovog zakona, postoji i državina iz tačke 7) tog stava, porez na imovinu plaća se na državinu, a ne na pravo, odnosno na korišćenje iz tačke 2) do 5) i tačke 8) ovog zakona. Kad na stanu ili kući za stanovanje, pored prava iz člana 2. stav 1. tačka 2) ovog zakona, postoji i pravo ili korišćenje iz tačke 4) i 5) tog stava, porez na imovinu plaća se na pravo zakupa ili pravo korišćenja iz tačke 2), a ne na pravo, odnosno korišćenje iz tačke 4) i 5) tog člana.
Da bi se pravilno utvrdilo činjeničko stanje i odredio poreski obveznik predmetnog stana, potrebno je izvršiti uvid u postojeću dokumentaciju (ugovor Ili drugi akt), na osnovu koje je moguće utvrditi po kom osnovu i od kada fizičko lice koristi predmetni stan. Shodno navedenom, poreski obveznik se utvrđuje u zavisnosti od jedne od sledećih situacija:
Ukoliko je škola (ili druga institucija) sa fizičkim licem sklopila ugovor o zakupu, u kom se poziva na Zakon o stanovanju, odnosno po kom se to lice obavezuje na plaćanje neprofitne zakupnine, tada je u skladu sa članom 2. stav 1. tačka 2. Zakona o porezima na imovinu poreski obveznik fizičko lice koje ima pravo zakupa.
Ukoliko je sa fizičkim licem sklopljen ugovor ili drugi akt kojim mu se službeni stan daje na korišćenje bez naknade, tada je obveznik poreza na imovinu škola koja je korisnik nepokretnosti u javnoj svojini, pri čemu je škola kao indirektni budžetski korisnik oslobođena plaćanja poreza na imovinu po članu 12. stav 1. tačka 1) Zakona o porezima na imovinu i podnosi PPI-1 poresku prijavu sa Prilogom 2 (pogledati: Bilten ministarstva finansija 1/2017, mišljenje br. 1)
Ukoliko fizičko lice koristi predmetni stan bez ikakvog pravnog osnova, u smislu da ne postoji sačinjen bilo kakav akt ili postojeći akt koji više ne važi, tada to fizičko lice ima državinu na nepokretnosti u javnoj svojini i obveznik je poreza na imovinu u skladu sa članom 2. stav 1. tačka 7 Zakona o porezima na imovinu.
Pogledaj/preuzmi:
- Bilten Ministarstva finansija 1/2017, mišljenje br. 1.pdf
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.