Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU smislu člana 51a stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji, da li glavni urbanista može da bude lice koje je licencirani arhitekta sa bilo kojom licencom predviđenoj za arhitekte ili arhitekta urbanista i da li oba moraju da imaju 10 godina radnog iskustva?
Član 51a stav 4. Zakona o planiranju i izgradnji propisuje da Glavni urbanista može biti „licencirani arhitekta“ - lice sa licencom iz stručne oblasti „arhitektura “ (uslovi za ovu vrstu licence, pored odgovarajućeg visokog obrazovanja iz stručne oblasti „arhitektura“ su i: stručno iskustvo, reference i položen stručni ispit iz stručne oblasti „arhitektura“), kao i „licencirani arhitekta urbanista“ - lice sa licencom iz uže stručne oblasti „urbanizam“ i (uslovi za ovu vrstu licence, pored visokog obrazovanja iz stručne oblasti „arhitektura“, odnosno uže stručne oblasti „urbanizam“ su i: stručno iskustvo, reference i položen stručni ispit iz uže stručne oblasti „urbanizam“).
Kandidat za Glavnog urbanistu bilo da je „licencirani arhitekta“ ili „licencirani arhitekta urbanista“ treba da ima najmanje 10 godina radnog (stručnog) iskustva stečenog u stručnoj oblasti „arhitektura“, odnosno užoj stručnoj oblasti „urbanizam“.
Kako postupiti u slučaju kada je poreski obveznik preminuo, a ostavinskim rešenjem je utvrđeno da ima sklopljen ugovor o doživotnom izdržavanju i da nema druge imovine koja bi bila predmet ostavinske rasprave, te obustavlja ostavinski postupak. Pokojnik ima naslednika koji nema šta da nasledi, jer je sve pripalo drugom po osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju. Šta uraditi sa dugom koji ostaje na pokojnika pre njegove smrti?
U skladu sa članom 22. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik“ br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016, 30/2018, 95/2018, 86/2019 i 144/2020) propisano je da poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u momentu prihvatanja nasledstva. Stavom 2. istog člana ZPPPA propisano je da ako ostavilac nema naslednika ili se nijedan od naslednika ne prihvati nasledstva, ostaviočeva poreska obaveza se otpisuje.
Imajući u vidu da je, u konkretnom slučaju, ostavinskim rešenjem utvrđeno da nema imovine koja je predmet nasleđivanja, to znači da nema ni naslednika koji bi imali obavezu da u skladu sa članom 22. ZPPPA ispune obavezu preminulog lica. Ukoliko se naknadno utvrdi da ipak postoji imovina preminulog lica koja nije bila predmet sprovedenog ostavinskog postupka, o tome bi se odlučivalo u novom postupku i donelo dopunsko ostavinsko rešenje, po kojem bi naslednik ili naslednici, u slučaju da se prihvate nasleđene imovine imali obavezu da u skladu sa članom 22. ZPPPA ispune obavezu preminulog lica.
Shodno tome, u slučaju da ne dođe do naknadne izmene činjeničkog stanja, poreska obaveza ostaje na preminulom licu do nastupanja apsolutne zastarelosti i prenosa u vanbilansnu evidenciju.
Kada naručilac šalje odgovor na zahtev za zaštitu prava, koja dokumentacija se šalje republičkoj komisiji, a koja se kači na Portal javnih nabavki?
U skladu sa članom 45. stav 2. tačka 10) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon), komunikacijom i razmenom podataka elektronskim putem preko Portala javnih nabavki smatra se (u delu postupka zaštite prava) podnošenje zahteva za zaštitu prava i objavljivanje odluka Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.
Ipak, čak ni sam zahtev za zaštitu prava ne mora da se podnosi putem Portala javnih nabavki, već na načine dozvoljene članom 213. Zakona.
U skladu sa tim, odgovor naručioca u kojem će se izjasniti na sve navode zahteva za zaštitu prava, a koji se dostavlja Republičkoj komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki (u daljem tekstu: Republička komisija) i podnosiocu zahteva, dostavlja se (u roku od pet radnih dana od dana prijema procesno urednog zahteva za zaštitu prava) putem Portala javnih nabavki, neposredno na pisarnicu Republičke komisije i podnosioca zahteva ili preporučeno putem pošte.
Ovoj radnji naručioca prethodi objavljivanje obaveštenja o podnetom zahtevu za zaštitu prava i dostavljanje zahteva za zaštitu prava na mišljenje izabranom ponuđaču.
Ukoliko naručilac odgovor na podneti zahtev za zaštitu prava dostavlja putem Portala javnih nabavki, u konkretnom postupku javne nabavke, u delu „Zaštita prava“, koristi se opcija „Procesi“, a zatim Odgovor/rešenje naručioca.
Ipak, ukazujemo i da se kompletna dokumentacija nastala u postupku javne nabavke, a radi odlučivanja Republičke komisije o podnetom zahtevu za zaštitu prava, i to bez obzira da li je ona Republičkoj komisiji već dostupna na Portalu javnih nabavki, dostavlja u štampanoj formi neposredno na pisarnicu Republičke komisije ili preporučeno putem pošte.
Naime, Republička komisija je objavila Uputstvo.pdf naručiocima za postupanje u smislu člana 220. stav 1. tačka 2) i stav 5. Zakona – obaveze u vezi sa dostavom dokumentacije iz postupka javne nabavke radi odlučivanja o zahtevu za zaštitu prava, u kojem je navedeno da je naručilac dužan da Republičkoj komisiji, radi utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja u postupanju po podnetom zahtevu zaštitu prava, dostavi kompletnu dokumentaciju iz postupka javne nabavke, uključujući i dokumentaciju koja se odnosi na pokrenuti postupak zaštite prava (po pravilu u fotokopiji ili u odštampanoj formi).
Dakle, odgovor na podneti zahtev za zaštitu prava naručilac može u propisanom roku od pet radnih dana od dana prijema procesno urednog zahteva za zaštitu prava, dostaviti Republičkoj komisiji i podnosiocu zahteva na više ranije navedenih načina, dok kompletnu dokumentaciju nastalu u postupku javne nabavke i postupku zaštite prava naručilac mora dostaviti naručiocu u štampanoj formi (neposredno na pisarnicu ili preporučeno putem pošte), i to bez obzira da li je ova dokumentacija već dostupna nadležnom organu na Portalu javnih nabavki.
Da li je povraćaj od akcize koji dobiju korisnici budzeta opštine namenski ili nije?
Članom 9. Zakona o akcizama („Službeni glasnik RS“, br. 22/2001, 73/2001, 80/2002, 43/2003, 72/2003, 43/2004, 55/2004, 135/2004, 46/2005, 101/2005 - dr. zakon, 61/2007, 5/2009, 31/2009, 101/2010, 43/2011, 101/2011, 6/2012 - usklađeni din. izn., 43/2012 - odluka, 76/2012 - odluka, 93/2012, 119/2012, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 4/2014 - usklađeni din. izn., 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 4/2015 - usklađeni din. izn., 5/2015 - usklađeni din. izn., 55/2015, 103/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 - usklađeni din. izn., 18/2018 - usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 5/2020 - usklađeni din. izn., 7/2020 - izm. usklađenih din. izn., 78/2020 - izm. usklađenih din. izn., 153/2020, 11/2021 - usklađeni din. izn. i 53/2021) definisani su derivati nafte, biogoriva i biotečnosti kao i iznosi akciza koji se plaćaju na njih. Članom 39a ovog zakona propisano je da kupac - krajnji korisnik koji derivate nafte, biogoriva i biotečnosti iz člana 9. stav 1. tač. 3), 5) i 7) ovog zakona, koristi za transportne svrhe, odnosno za grejanje, može ostvariti refakciju plaćene akcize na te derivate nafte, biogoriva i biotečnosti, pod uslovom da te derivate nafte, biogoriva i biotečnosti nabavlja od uvoznika, odnosno proizvođača, da je na te derivate nafte, biogoriva i biotečnosti uvoznik, odnosno proizvođač platio propisani iznos akcize, da je kupac - krajnji korisnik platio račun u kome je iskazan obračunati iznos akcize, a kada se ovi derivati nafte, biogoriva i biotečnosti prodaju kupcu - krajnjem korisniku preko ovlašćenog distributera tih derivata nafte, biogoriva i biotečnosti, kupac - krajnji korisnik ostvaruje pravo na refakciju plaćene akcize pod uslovom da poseduje fiskalni isečak, odnosno račun da je platio te derivate nafte, biogoriva i biotečnosti.
Pravo na refakciju plaćene akcize ostvaruje se u zavisnosti od namene za koje se derivati nafte, biogoriva i biotečnosti koriste, a bliži uslovi, način i postupak za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize iz ovog člana propisani su Pravilnikom o bližim uslovima, načinu i postupku za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize na derivate nafte, biogoriva i biotečnosti iz člana 9. stav 1. tač. 3), 5) I 7) Zakona o akcizama, koji se koriste za transportne svrhe i grejanje (“Službeni glasnik RS”, br. 112/12, 38/13, 93/13, 111/15, 81/18, 93/19, 130/21).
Dalje, članom 40. Zakona o akcizama, propisano je da refakciju akcize lice iz člana 39. ovog zakona ostvaruje na osnovu pismenog zahteva, uz dokaz da je platio račun proizvođača akciznog proizvoda sa iskazanom akcizom, račun uvoznika akciznog proizvoda sa iskazanom akcizom koja je plaćena pri uvozu, odnosno jedinstvenu carinsku ispravu kojom se dokazuje da je akciza plaćena pri uvozu, kao i dokaz da su proizvodi izvezeni. Zahtev za refakciju akcize podnosi se nadležnom poreskom organu.
Dakle, zahtev za refakciju akcize podnosi kupac-krajnji korisnik koji je zaključio ugovor, na čije ime glasi faktura i koji je istu platio, odnosno u konkretnom slučaju, zahtev za refakciju podnosi indirektni korisnik budžeta ili škola. Povraćaj akcize koju je indirektni budžetski korisnik ili škola platio dobavljaču kroz cenu nabavljenog goriva za potrebe grejanja, vrši se na njegov račun.
U izveštajima Državne revizorske institucije o reviziji sastavnih delova finansijskih izveštaja i pravilnosti poslovanja lokalnih samouprava data je preporuka da je za iznos sredstava od povraćaja akcize potrebno izvršiti evidentiranje umanjenjem rashoda, odnosno korekcijom odgovarajućeg subanalitičkog konta u okviru grupe konta 426000-Materijal i izvršiti povraćaj ovih sredstava u budžet lokalne samouprave.
Budžetski korisnik sredstva od povraćaja akcize ne može koristiti kao sopstvena sredstva za drugu namenu, obzirom da stornira rashode za nabavku goriva za grejanje i ukoliko ih koristi za drugu namenu imaće situaciju da su mu više preneta u odnosu na utrošena sredstva po tom osnovu.
Lokalna samouprava može, doneti interni akt kojim će obavezati budžetske korisnike kako treba da postupaju u ovom slučaju, odnosno da definiše da li će korisnik sredstva od refakcije akcize vratiti u budžet lokalne samouprave ili će im lokalna samouprava umanjivati naredni zahtev za prenos sredstava za nabavku goriva, kako bi se izbegao rizik da se sredstva od povraćaja akcize utroše nenamenski, obzirom da se radi o povraćaju sredstava kojima je odobrenim finansijskim planom utvrđena konkretna namena.
Da li Sporazumom o preuzimanju zaposlenog sa svim obavezama i poslovima, opštinska/gardska uprava ima obavezu da prizna i isplaćuje minuli rad ostvaren u javnom preduzeću koji je osnovan od strane JLS?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS”, broj 38/19) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.
Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene.
Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
Pravo na minuli rad u skladu sa ovim članom, ostvaruju zaposleni počev od 22. marta 2019. godine”.
S obzirom na navedeno, za ostvarivanje prava na minuli rad i za godine rada kod prethodnog poslodavca potrebno je da su kumulativno ispunjeni uslovi u pogledu preuzimanja nadležnosti, poslove i zaposlenih od strane organa u kome se ostvaruje to pravo, što će rukovodilac tog organa ceniti u svakom konkretnom slučaju.