Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeMože li se lice koje je zaposleno na neodređeno vreme u gradskoj upravi u zvanju savetnik (nije do sada ocenjivano, odnosno nema potreban broj ocena za napredovanje), a ispunjava uslove za samostalnog savetnika, tj. ima preko 5 godina iskustva u struci prijaviti na interni konkurs za popunjavanje radnog mesta u zvanju samostalnog savetnika?
Na osnovu člana 84. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) na internom konkursu mogu da učestvuju službenici zaposleni na neodređeno vreme u svim organima, službama i organizacijama kod poslodavca koji oglašava interni konkurs.
Pravo učešća na internom konkursu imaju službenici u istom zvanju ili službenici koji ispunjavaju uslove za napredovanje u zvanje u koje je razvrstano radno mesto koje se popunjava.
Shodno članu 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.
Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se".
Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar".
Shodno ovim odredbama, da bi zaposleni mogao da napreduje potrebno je da se ispune gorenavedeni uslovi iz člana 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, a navedeno se odnosi i na mogućnost učešća na internom konkursu.
Da li lice kome u sistematizaciji stoji da se pored administrativnih poslova na izradi projekata bav i poslovima ostvarivanja jednakih mogućnosti, može da bude član Saveta za rodnu ravnopravnost?
Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje osnivanje Saveta za rodnu ravnopravnost – savetodavnog tela organa uprave JLS. Ne postoje zakonske smetnje da članovi/ce Saveta budu lica zaposlena u ustanovama, organima i organizacijama koje deluju u oblastima od značaja za rodnu ravnopravnost i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja, a koja nemaju status imenovanih i postavljenih lica, već su službenici koji neposredno obavljaju određene poslove od značaja za ostvarivanje nadležnosti Saveta za rodnu ravnopravnost. Ta lica su u Savetu predstavnici relevantnih ustanova, organa i organizacija i svojim stručnim radom u Savetu doprinose da on uspešno ostvaruje svoju ulogu i nadležnosti. Saglasno tome, imajući u vidu primere koji se u pitanju navode, ne postoje smetnje da rešenjem o obrazovanju i imenovanju članova/članica Saveta za članicu saveta bude imenovana osoba koje je na mestu koordinatora/ke za mlade u Kancelariji za mlade ili službenik/ca u organu u JLS koji obavlja poslove ostvarivanja jednakih mogućnosti i sl.
U čl. 63. st. 3. Zakona o rodnoj ravnopravnosti propisano je da se aktima skupštine JLS bliže uređuju izbor, nadležnosti i način rada tela za rodnu ravnopravnost: komisije za rodnu ravnopravnost i saveta za rodnu ravnopravnost. Prema čl. 73. ZRR, JLS dužne su da usklade svoja akta u roku od šest meseci od stupanja na snagu ZRR (rok je istekao 29. 11. 2021. godine). One JLS koje nemaju osnovana tela za rodnu ravnopravnost (Komisija za rodnu ravnopravnost i Savet za rodnu ravnopravnst) dužne su da donesu odgovarajuće akte o osnivanju tih tela, takođe u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Sproveden je otvoreni postupak javne nabavke za nabavku kancelarijskog materijala. Ugovor traje do 5. maja 2022. godine, a sva sredstva su već istrošena. Može li da se sprovede nova javna nabavka?
Ugovor o javnoj nabavci zaključen na određeni period, na primer na period od 12 meseci, po pravilu je alternativno oročen i utroškom sredstava u iznosu ugovorene vrednosti. Samim tim, ugovor važi do određenog datuma (u konkretnom slučaju, do 05.05.2022. godine) ili do utroška sredstava u iznosu ugovorene vrednosti, u zavisnosti od toga koja okolnost pre nastupi.
Naručilac ima pravo da i pre isteka roka važenja ugovora o javnoj nabavci istog predmeta javne nabavke, sprovede novi postupak javne nabavke, te to pravo ima i nakon što je ranije zaključen ugovor o javnoj nabavci prestao da važi usled utroška sredstava opredeljenih za taj ugovor.
Imajući u vidu navedeno, ističemo da se može sprovesti novi postupak javne nabavke kancelarijskog materijala, uz pretpostavku da je ova javna nabavka planirana u Planu javnih nabavki za 2022. godinu, u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019).
Službenica Opštinske uprave je podnela zahtev za solidarnu pomoć zbog smrti člana uže porodice shodno članu 51. Kolektivnog ugovora. Od dokumentacije podnela je očitanu ličnu kartu i kopiju umrlice za člana uže porodice. Organu uprave nije poznata činjenica da je preminuli član uže porodice zaposlene ostvarivao primanja iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada u trenutku podnošenja zahteva zaposlene, odnosno da je primao tuđu negu i pomoć ili je primao penziju koja je veća od najnižeg iznosa penzije. Da li zaposlena ima pravo na solidarnu pomoć?
Članom 51. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019 i 55/2020) je propisano da zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć, pored drugih predviđenih osnova i za pomoć porodici za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom za slučaj smrti člana uže porodice.
Članovima uže porodice u smislu ovog člana, smatraju se bračni ili vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj zaposlenog.
Shodno navedenim odredbama, pravo zaposleni ne ostvaruje za članove uže porodice koji ostvaruju primanja iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada u trenutku podnošenja zahteva, odnosno koji primaju novčanu naknadu za tuđu negu i pomoć ili primaju penziju koja je veća od najnižeg iznosa penzije.
Solidarna pomoć u navedenom slučaju priznaje se porodici i ostvaruje se, po zahtevu člana porodice koji se podnosi u roku od 90 dana od dana kada je nastupio osnov za isplatu solidarne pomoći, najviše do visine dve prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.
U konkretnom slučaju, od zaposlenog je potrebno da se zatraže dokazi da preminuli član uže porodice nije ostvarivao primanja iz radnog odnosa, po osnovu rada, odnosno nije primao novčanu naknadu za tuđu negu i pomoć ili penziju koja je veća od najnižeg iznosa penzije, a na način kako je to predviđeno članom 59. Zakona o opštem upravnom postupku, koji glasi:
„Podnesak je neuredan ako ima nedostatke koji organ sprečavaju da postupa po njemu, ako nije razumljiv ili ako nije potpun. U tom slučaju organ u roku od osam dana od prijema podneska obaveštava podnosioca na koji način da uredi podnesak i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana, uz upozorenje na pravne posledice ako ne uredi podnesak u roku“.
Koji su načini i procedure za napredovanje iz zvanja savetnik u zvanje samostalni savetnik? Radi se o zaposlenom u gardskoj upravi sa više 5 godina iskustva u struci (diplomirani ekonomista).
Zakon o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 113/2017 - dr. zakon i 114/2021) uređuje napredovanje službenika i propisuje da službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice (član 133đ zakona).
Dalje, u članu 133e zakon propisuje kako se napreduje na neposredno više izvršilačko mesto i kaže da rukovodilac organa, službe ili organizacije u jedinici lokalne samouprave može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu. Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se". Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto i službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar". Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje. Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti.
Što se procedure za napredovanje tiče, tu se moramo osvrnuti na odredbe o redosledu za popunjavanje radnog mesta. Članom 82. Zakona o zaposlenima u AP i JLS previđeno je da pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega. Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs. Na internom konkursu mogu da učestvuju službenici zaposleni na neodređeno vreme u svim organima, službama i organizacijama u jedinici lokalne samouprave koja oglašava interni konkurs. Pravo učešća na internom konkursu imaju službenici u istom zvanju ili službenici koji ispunjavaju uslove za napredovanje u zvanje u koje je razvrstano radno mesto koje se popunjava.