Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li javno preduzeće može uz neku drugu delatnosti koja mu je poverena, istovremeno da obavlja i delatnost upravljača puta?
Nedvosmisleno se može reći da nema zakonskih smetnji, odnosno da ni na koji način nije protivzakonito da jednom javnom preduzeću kome je jedinica lokalne samouprave poverila obavljanje jedne ili više komunalnih delatnosti, ta ista jedinica lokalne samouprave poveri i obavljanje delatnosti upravljača puta. Kao što su komunalne delatnosti u smislu Zakona o komunalnim delatnostima delatnosti od opšteg interesa, tako je i delatnost upravljača puta u smislu Zakona o putevima delatnost od opšteg interesa (član 9 stav 1), a broj delatnosti koje jedinica lokalne samouprave poverava javnom preduzeću zavisi isključivo od potreba i koncepta kojim se ta JLS rukovodi prilikom donošenja odluka.
Da li JLS može da funkciju i delatnost upravljača puta poveri društvu kapitala ili preduzetniku koji posluje sa 100% ili većinski privatnim kapitalom?
Zakon dozvoljava mogućnost poveravanja ove delatnosti privrednim društvima sa kapitalom u privatnoj svojini, odnosno preduzetniku samo ako je poveravanje izvršeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo, a samim tim je isključena mogućnost da se delatnost poveri po proceduri javnih nabavki na neki kraći rok od godinu ili dve dana.
Da li funkciju upravljača puta može da vrši organ uprave jedinice lokalne samouprave neposredno?
Organ uprave jedinice lokalne samouprave ne može da vrši funkciju upravljača puta. U članu 10. stav 4 Zakona o putevima propisano je da „Delatnost upravljanja opštinskim putevima, ulicama i nekategorisanim putevima, koji nisu deo državnog puta I i II reda, može da obavlja javno preduzeće, odnosno društvo kapitala čiji je jedini vlasnik jedinica lokalne samouprave, kao i drugo društvo kapitala i preduzetnik, kome je nadležni organ jedinice lokalne samouprave poverio obavljanje delatnosti upravljanja opštinskim putevima, ulicama i nekategorisanim putevima, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije.“
Da li Opštinska uprava ima obavezu da odredi veštaka radi utvrđivanja naknade ili to radi korisnik eksproprijacije koji je u obavezi da organu dostavi "ponudu o obliku i visini naknade"? Na koji način OU učestvuje u ovom postupku? Ko određuje visinu nagrade za veštake i izdaje nalog za isplatu iste? Da li sve to zavisi od sporazuma korisnika eksproprijacije i sopstvenika bez bilo kakvog "učešća" OU?
Prema odredbama Zakona o eksproprijaciji nadležni organ lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost koja je predmet eksproprijacije sprovodi postupak eksproprijacije u celini.
Postupak eksproprijacije se može podeliti u dva dela:
U oba dela postupka vodeću ulogu u postupku koji je dvostranački postupak (korisnik eksproprijacije, sa jedne strane i raniji sopstvenik, sa druge strane) vodi nadležni organ JLS.
Nadležni organ JLS dakle vodi i kompletan postupak sporazumnog određivanja naknade u njegovim fazama.
Naime, nakon pravosnažnosti rešenja, korisnik eksproprijacije je u obavezi da nadležnom organu JLS dostavi ponudu koja u sebi mora da ima elemente naknade za zemljište (prema tržišnoj ceni m2 prema zoni, klasi i sl.), ali i useve/trajne zasade ako se na istoj nalaze. Korisnik može da predloži veštaka poljoprivredne struke koji bi dao procenu vrednosti npr. drvne mase (kod šuma) ili trajnih zasada (kod voćnjaka,) s tim da organ uprave donosi odluku kojom određuje veštaka, daje mu zadatak šta treba da uradi i određuje ko snosi troškove veštačenja (prema čl. 33. Zakona o eksproprijaciji troškove veštačenja snosi korisnik). Trošak veštačenja snosi opština samo u situaciji da je opština korisnik eksproprijacije. Ista je procedura i kod veštačenja objekata.
Slična je situacija i kod podnetog zahteva za eksproprijaciju preostalog dela nepokretnosti, gde je prvostepeni organ u obavezi da pozove korisnika eksproprijacije da se izjasni na zahtev stranke, i po potrebi naloži veštačenje postojanja okolnosti iz člana 10. Zakona o eksproprijaciji. I ovom slučaju trošak veštačenja snosi korisnik.
Što se tiče visine troškova veštačenja, visinu troškova određuje sam veštak prema tarifama i troškovnicima koji su važeći, mada generalno u praksi najčešći su slučajevi da korisnik sam predloži veštaka i unapred definiše cenu veštačenja. Veštak je u obavezi da troškovnik veštačenja dostavi korisniku eksproprijacije i prvostepenom organu, na osnovu koga prvostepeni organ kasnije i donosi rešenje o troškovima i dostavlja korisniku na plaćanje.
Dakle, nadležni organ u svim ovim fazama postupka učestvuje i konkretnim odlukama dalje usmerava stranke.
U slučaju da do sporazuma o naknadi ne dođe pred nadležnim organom JLS, nadležni organ saglasno članu 61. Zakona o eksproprijaciji sve spise predmeta dostavlja nadležnom sudu na dalji postupak utvrđivanja naknade.
Da li je za uredan predlog za eksproprijaciju neophodno da podnosilac predloga tj. korisnik eksproprijacije dostavi Rešenje Vlade kojim je utvrđen javni interes za eksproprijaciju predmetne nepokretnosti ili se smatra da je javni interes utvrđen pozivanjem podnosilaca predloga na odredbe člana 74. Zakona o putevima („Sl. glasnik RS“ br. 41/2018 i 95/2018 – dr. zakon)?
Kod izgradnje saobraćajnih infrastrukturnih objekata potrebno da korisnik eksproprijacije dostavi rešenje Vlade RS kojim je utvrđen javni interes ili je dovoljno da se pozove na odredbe člana 74. Zakona o putevima ("Sl. glasnik RS", br. 41/18 i 95/18) dajemo sledeći odgovor:
Postupci eksproprijacije, kao postupci od javnog interesa regulisani su Zakonom o eksproprijaciji koji je donet još 1995. godine. Poslednje značajnije izmene ovog zakona bile su tokom 2009. godine. Od tada pa do danas Zakon o eksproprijaciji nije značajnije noveliran, ali su se postupci eksproprijacije da kažemo u međuvremenu delimično izmenili novim zakonima koji su donošeni (Zakon o energetici, Zakon o putevima, i drugi posebni tzv. lex specialis zakoni).
Imajući u vidu da je članom 2. Zakona o eksproprijaciji propisano da se javni interes utvrđuje zakonom, ili odlukom Vlade (postupak po članu 20. Zakona o eksproprijaciji), ovako alternativno postavljeno utvrđivanje javnog interesa dalo je mogućnost da se javni interes utvrđuje pored odluke Vlade i zakonom.
Tako je i donet Zakon o putevima ("Sl. glasnik RS, br. 41/18), koji u članu 74. upravo utvrđuje javni interes, dakle zakonom se utvrđuje javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje, rekonstrukcije i održavanja državnih puteva.
S tim u vezi, ako je u pitanju situacija kojom je zakonom utvrđen javni interes radi izgradnje objekta saobraćajne infrastrukture, gde je korisnik RS a podnosilac predloga neko javno preduzeće ili društvo kapitala čiji je osnivač RS, u tom slučaju se ne zahteva od predlagača rešenje o utvrđenom javnom interesu, jer je javni interes utvrđen zakonom.
Postupak eksproprijacije se dalje vodi prema odredbama Zakona o eksproprijaciji.