Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li JLS kao neko ko je uveo prinudnu upravu može da zahteva izveštaje o radu za istog ili je on isključivo odgovoran stambenoj zajednici? Da li, ukoliko je stambena zajednica nezadovoljna radom prinudnog upravnika, a pri tome ne želi da postavi profesionalnog ili upravnika iz redova stanara, može da zahteva od JLS promenu prinudnog upravnika i imenovanje novog?
Profesionalni upravnik postavljen u postupku prinudne uprave obavlja poslove upravljanja sve dok stambena zajednica ne donese odluku o izboru upravnika ili dok ne zaključi ugovor o profesionalnom upravljanju. U tom smislu, on obavlja sve poslove navedene u članu 50. i člana 53. Zakona. Stambena zajednica, bilo je da zadovoljna ili ne, može izabrati u redovnom postupku upravnika ili profesionalnog upravnika u skladu sa Zakonom. Izborom novog upravnika prestaje mandat upravnika postavljenog u prinudnoj upravi. Zakonom nije predviđeno da prinudni upravnik podnosi izveštaje organu Opštinske/gradske uprave koji ga postavlja, ali u postupku nadzora, komunalni inspektor proverava da li profesionalni upravnik ispunjava obaveze propisane članom 53. ovog zakona. Dužnost komunalnog inspektora je da naloži rešenjem profesionalnom upravniku da vrši poslove u skladu sa članom 53. ovog zakona, kao i da dostavi Privrednoj komori Srbije rešenja kojima je profesionalnom upravniku, po izvršenom inspekcijskom nadzoru naloženo ispravljanje utvrđenih nepravilnosti, i to najkasnije u roku od osam dana od dana pravosnažnosti rešenja.
S obzirom da je Uredba o državnom stručnom ispitu stupila na snagu 01.01.2021. godine, šta se dešava sa licima koja su zaposlena na određeno vreme zbog povećanog obima posla ili na zameni privremeno odsutnog službenika? Da li je podnosilac prijave za polaganje državnog stručnog ispita uprava ili zaposleni na određeno vreme? Dilema je najviše zbog troškova polaganja, jer podnosilac zahteva snosi troškove polaganja. Dakle, da li lica, koja su upravo zasnovala radni odnos na određeno vreme u Gradskoj upravi imaju pravo da im GU prijavi državni stručni ispit i plati troškove polaganja? Da li ima razlike ukoliko je zaposleni vezan za radno mesto za koje u Pravilniku stoji uslov državni stručni ispit u odnosu na zaposlenog koji je vezan za radno mesto za koje u Pravilniku ne stoji položen državni stručni ispit kao uslov za zasnivanje radnog odnosa?
Članom 3. Uredbe o državnom stručnom ispitu ("Sl. glasnik RS", br. 86/2019 i 28/2021 - ispr.) je propisano da je državni stručni ispit dužan da polaže državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vreme, ako nema položen državni stručni ispit, odnosno drugi ispit koji je u skladu sa zakonom propisan kao izuzetak od polaganja državnog stručnog ispita, lice koje je na probnom radu i pripravnik u državnom organu.
Shodno članu 5. Uredbe o državnom stručnom ispitu državni stručni ispit mogu polagati lica sa kojima je, u skladu sa zakonom, zaključen ugovor o stručnom osposobljavanju bez naknade, radi stručnog osposobljavanja, odnosno sticanja radnog iskustva i uslova za polaganje državnog stručnog ispita. Državni stručni ispit mogu polagati i druga lica zainteresovana za rad na poslovima za koje je uslov položen državni stručni ispit, a koja su se osposobila za samostalan rad u struci, odnosno samostalno obavljanje poslova i imaju stečeno radno iskustvo u struci u trajanju koje je uslov za polaganje državnog stručnog ispita u stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja odnosnog lica.
Dakle, obaveza polaganja važi za državne službenike koji su zasnovali radni odnos na neodređeno vreme, ako nemaju položen državni stručni ispit, odnosno drugi ispit koji je u skladu sa zakonom propisan kao izuzetak od polaganja državnog stručnog ispita, kao i za lica koje su na probnom radu i pripravnike u državnom organu. Navedena obaveza ne važi za druga lica, već je ostavljena kao mogućnost, a s obzirom na to gradska/opštinska uprava ni ne snosi troškove za polaganje državnog stručnog ispita za ova lica.
Istovremeno, dodajemo da je neophodno da se Pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji uskladi sa odredbama Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Sam zahtev za polaganje državnog stručnog ispita podnosi se najkasnije 60 dana pre dana isteka roka u kome je kandidat, saglasno zakonu ili drugom propisu, dužan da položi ispit. Izuzetno, lica iz člana 7. ove uredbe (lica koja nemaju položen državni stručni ispit, a prijavila su se na javni konkurs za popunjavanje položaja u državnom organu u skladu sa propisima o državnim službenicima, odnosno za popunjavanje položaja u autonomnoj pokrajini, jedinici lokalne samouprave i gradu Beogradu) dužna su da podnesu zahtev za polaganje državnog stručnog ispita, narednog dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na javni konkurs za popunjavanje položaja u državnom organu u skladu sa propisima o državnim službenicima, odnosno za popunjavanje položaja u organu autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave ili grada Beograda u skladu sa propisima o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Zahtev za polaganje državnog stručnog ispita podnosi organ u kome je kandidat zaposlen, a može ga podneti i kandidat, ako organ ne podnese zahtev za polaganje državnog stručnog ispita u roku, kao i lica iz čl 5. i 7. ove uredbe (lica koja nemaju položen državni stručni ispit, a prijavila su se na javni konkurs za popunjavanje položaja u državnom organu u skladu sa propisima o državnim službenicima, odnosno za popunjavanje položaja u autonomnoj pokrajini, jedinici lokalne samouprave i gradu Beogradu, kao i lica sa kojima je, u skladu sa zakonom, zaključen ugovor o stručnom osposobljavanju bez naknade, radi stručnog osposobljavanja, odnosno sticanja radnog iskustva i uslova za polaganje državnog stručnog ispita, ali i druga lica zainteresovana za rad na poslovima za koje je uslov položen državni stručni ispit, a koja su se osposobila za samostalan rad u struci, odnosno samostalno obavljanje poslova i imaju stečeno radno iskustvo u struci u trajanju koje je uslov za polaganje državnog stručnog ispita u stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja odnosnog lica).
Organ u kome je kandidat zaposlen, odnosno podnosilac zahteva, dužan je da uplati troškove polaganja državnog stručnog ispita pre polaganja ispita.
Da li postoji rok u okviru koga je poslodavac dužan da izvrši isplatu iste ili to može učiniti do kraja kalendarske godine u kojoj je utvrđeno pomenuto pravo?
Odredbama člana 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je predviđeno sledeće:
„Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom“.
Dakle, odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano da se jubilarna nagrada isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prava na jubilarnu nagradu.
Da li u slučaju rada na određeno vreme u JLS po osnovi povećanog obima posla, postoji ograničenje u skladu sa Zakonom o radu, koji predviđa da rad na određeno vreme sa istim zaposlenim ne može biti duži od 24 meseca sa prekidima ili bez?
Shodno članu 37. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) ugovor o radu može da se zaključi na određeno vreme, za zasnivanje radnog odnosa čije je trajanje unapred određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom ili izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, za vreme trajanja tih potreba. Poslodavac može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na osnovu kojih se radni odnos sa istim zaposlenim zasniva za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od 24 meseca. Ako je ugovor o radu na određeno vreme zaključen suprotno odredbama ovog zakona ili ako zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje je ugovor zaključen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodređeno vreme.
Međutim, shodno članu 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme):
Radni odnos na određeno vreme zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa, izuzev radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa ovim zakonom i ako je potreba zapošljavanja prikazana u kadrovskom planu.
Radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit.
Dakle, shodno odredbama Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit, što dalje znači da za zaposlenog koji radi duže od 24 meseca ne može da se smatra da je time zasnovao radni odnos na neodređeno vreme, a za razliku od odredbi Zakona o radu koje to predviđaju.
S druge strane, Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave se predviđa drugo ograničenje, u pogledu zasnivanja radnog odnosa na određeno vreme, a zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, a to je da traje najduže šest meseci u toku jedne kalendarske godine, a koje ograničenje važi za konkretno radno mesto.
Na osnovu člana 133. Zakona o planiranju i izgradnji: „Ministarstvo izdaje građevinsku dozvolu za izgradnju objekata, i to: 4) objekata crne i obojene metalurgije;“ Članom 12. stav 2. Zakona o ozakonjenju objekata je definisano da: „Nadležni organ izdaje rešenje o ozakonjenu onih objekata za čiju izgradnju je prema zakonu kojim se uređuje izgradnja objekata ovlašćen da izdaje građevinsku dozvolu u redovnom postupku, odnosno drugi organ JLS koji je statutom bio ovlašćen za izdavanje građevinske odnosno upotrebne dozvole u postupku legalizacije objekata.“ Da li se iz navedenog može zaključiti da je Ministarstvo nadležno za izdavanje rešenja o ozakonjenju za objekat – Livnica (ako se po logici stvari livnice svrstavaju u objekte crne i obojene metalurgije)?
Zakonom o planiranju i izgradnji (član 133. stav 2. tačka 4) definisano je da se objekti bazne i prerađivačke hemijske industrije, crne i obojene metalurgije smatraju onim objektima kojima odobrenje za izgradnju izdaje nadležno Ministarstvo za poslove građevinarstva. Shodno činjenici da se kapaciteti navedenih objekata razlikuju kao i njihov uticaj na životnu sredinu, razvijene su liste projekata (Uredba o utvrđivanju liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu „Sl. glasnik RS“, br. 114/08) za koje je obavezna izrada procene uticaja na životnu sredinu kao i liste projekata za koje se ona može tražiti a u kojima su navedeni kapaciteti istih. U skladu sa kapacitetima postrojenja za koje je vaša JLS dobila zahtev za ozakonjenje, kao i kapacitetima objekata iz iste industrije navedenih na Listi 1 i Listi 2 navedene uredbe, neophodno je utvrditi i konkretno nadležno telo koje će u toku postupka ozakonjenja kao deo elaborata za ozakonjenje sagledati i procenu uticaja na životnu sredinu a samim tim i definisati nadležnost organa za postupak ozakonjenja. Tačnost podataka o kapacitetima i tehnologiji koja se nalazi u objektu garantuje odgovorni projektant.