Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je moguće i na koji način, izvršiti promenu namene zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko ili u drugo zemljište, a da planskim dokumentom predmetno zemljište prethodno nije predviđeno kao građevinsko ili drugo zemljište?
Prostor za obavljanje funkcije groblja, kao i za druge komunalne delatnosti i funkcije, neophodno je definisati odgovarajućim planskim dokumentom. Ukoliko postojeća lokacija groblja prostorno ne zadovoljava postojeće potrebe, neophodno ju je planski proširiti u skladu sa projektovanim potrebama naselja. Usvajanjem planskog dokumenta, predmetno prostorno proširenje postaje planirano građevinsko zemljište i u konkretnom slučaju lokalna samouprava pribavlja predmetne nepokretnosti u javnu svojinu. Po našem mišljenju, bez promene planskog dokumenta, ne bi bilo moguće realizovati javni interes.
Doneta je Odluka o uvođenju samodoprinosa i skupljana novčana sredstva za određene namene i samodoprinos je istekao, a deo namene nije sproveden, utrošena su sredstva samo za jednu namenu koja je bila predviđena Odlukom a sa drugom se nije ni počelo. Posto je samodoprinos istekao, a sredstva su namenska, da li se i na koji način može promeniti namena samodoprinosa i preusmeriti sredstva za neku drugu namenu?
Zakonom o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019 i 149/2020) u članu 2. tačka 15) definisano je da su namenski prihodi i primanja, javni prihodi, odnosno primanja čije je korišćenje i namena utvrđena ugovorom o donaciji, kreditu, odnosno zajmu, kao i sredstva samodoprinosa čija se namena utvrđuje odlukom jedinice lokalne samouprave.
Članom 20. stav 1. Zakona o finansiranju lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 47/2011, 93/2012, 99/2013 - usklađeni din. izn., 125/2014 - usklađeni din. izn., 95/2015 - usklađeni din. izn., 83/2016, 91/2016 - usklađeni din. izn., 104/2016 - dr. zakon, 96/2017 - usklađeni din. izn., 89/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - usklađeni din. izn. i 126/2020 - usklađeni din. izn.) propisano je da odluku o uvođenju samodoprinosa građani donose referendumom, u skladu sa propisima kojima je uređen postupak neposrednog izjašnjavanja građana, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Dalje, članom 21. ovog zakona, propisana je sadržina odluke o uvođenju samodoprinosa, odnosno propisano je da ova odluka treba da sadrži podatke koji se odnose na:
Članom 31. ovog zakona propisano je da su novčana sredstva koja se prikupljaju na osnovu odluke o samodoprinosu, prihod budžeta jedinice lokalne samouprave i strogo su namenskog karaktera.
Dakle, na osnovu svega napred navedenog može se zaključiti da se sredstva koja su ostvarena po osnovu odluke o uvođenju samodoprinosa, mogu trošiti samo u skladu sa ovom odlukom, odnosno mogu se trošiti isključivo za namene za koje su i prikupljena. Činjenica da je isteklo vreme za koje se sredstva prikupljaju, ne daje mogućnost pre-namene neutrošenih sredstava i preusmeravanja istih za neku drugu namenu, obzirom da je zakonodavac propisao da su ova sredstva strogo namenskog karaktera.
Da li je potrebna potpisana saglasnost roditelja za sprovođenje IOP1? Da li škola koja upućuje dete na IRK za IOP2, mora prethodno da ima potpisanu saglasnost od strane roditelja?
Pravilnik o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje. ("Službeni glasnik RS", br. 74/18) propisuje proceduru koju je neophodno da obrazovna ustanova sprovede kako bi dete ili učenik ostvarili pravo na IOP. Ova procedura podrazumeva postupnost, tako da je ustanova u obavezi da najpre radi inicijalni pedagoški profil, da onda obavesti roditelje da dete ostvaruje pravo na IOP, da u jednom periodu primenjuje različite strategije prilagođavanja prema planu individualizacije i na osnovu evaluacija ovog plana donese odluku i uvede (uz prethodnu saglasnost roditelja) IOP1. Tek nakon primene IOP1, ukoliko se pokaže da dete ne napreduje i ne ostavruje očekivane obrazovne ishode, može se podneti zahtev IRK za prelazak na IOP2 (program nastave i učenja sa izmenjenim ciljevima i ishodima).
Ovu proceduru treba poštovati za svako dete, bez obzira na nivo funkcionalnosti, jer je suština da se tokom perioda pre uvođenja IOP2 upozna dete, utvrde njegove jake strane i kapaciteti i testiraju različite strategije prilagođavanja. Bez ovakve procedure nema kvalitetnog pedagoškog profila niti dobrog plana individualizacije, što su sve elementi IOP-a i preduslov za kvalitet samog IOP-a.
Kod predlaganja IOP2 u okviri Mišljenja Interresorne komisije, potrebno ja da komisija od škole/ predškolske ustanove traži svu dokumentaciju kojom se dokazuje da su sprovedene mere individualizacije i da je primenjivan i evaluiran IOP1.
Upućivanje deteta u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, prema čl. 4, stav 1. tačka (4) Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Službeni glasnik RS", br. 80/2018), upućivanje deteta u razvojnu grupu u predškolskoj ustanovi, odnosno u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, je jedna od mera iz prve grupe mera za koje se realizuju na osnovu mišljenja IRK. Ovo je dovoljan osnov da se dete upiše u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, a škola u koju se dete upiše obavezna je da postupi u skladu sa Pravilnikom o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje.
Da li može grupi građana koja ima tri odbornika da pistupi odbornik određene stranke koja ima jednog odbornika u skupštini opštine?
U skladu sa članom 57. stav 3. Poslovnika skupštine opštine Mali Zvornik predviđeno je da "odbornicku grupu od najmanje 3 odbornika mogu udruživanjem da obrazuju i odbornici političkih stranaka, koalicije političkih stranaka ili grupe građana koje imaju manje od 3 odbornika".
U skladu sa navedenim članom, mišljenja smo da nema nikakve smetnje da stranka koja ima jednog odbornika u skupštini opštine udruživanjem obrazuje odbornički grupu sa odbornicima druge političke stranke, koalicije političkih stranaka ili grupe građana, uz poštovanje ovim članom propisane procedure.
Ko daje mišljenje na nacrte ugovora ukoliko opština nema pravobranioca?
Saglasno članu 18. Zakona o pravobranilaštvu Državno pravobranilaštvo može na zahtev lokalne samouprave pružiti stručnu pomoć ili pružiti zastupanje ukoliko je to neophodno za zaštitu interesa lokalne samouprave. S tim u vezi Državno pravobranilaštvo može, po zamolnici na postupanje, dati mišljenje na predlog određene odluke, za čije usvajanje se traži mišljenje pravobranilaštva.