Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li mogu rukovodioci odeljenja da svaki mesec primaju prekovremeni iako imaju rešenje za godišnji odmor. Da li stalno ista lica imaju prekovremeni rad?
Članom 39. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je propisano da zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%.
Pretpostavljeni je dužan da izda pismeni nalog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno, a poslodavac je dužan da izvrši obračun i isplatu dodatka za prekovremeni rad prilikom isplate plate.
Izuzetno, na zahtev zaposlenog, umesto dodatka za prekovremeni rad, zaposlenom se mogu omogućiti slobodni sati u narednom mesecu od meseca u kojem je obavljao prekovremeni rad, tako što za svaki sat prekovremenog rada ostvaruje sat i po vremena slobodno.
Dakle, zaposleni, bilo da je rukovodilac odeljenja ili ne, ima pravo na dodatak za prekovremeni rad, uz ispunjenje gore navedenih uslova. Takođe, ista lica mogu ostvarivati više puta ovo pravo ukoliko po pismenom nalogu poslodavca rade duže od punog radnog vremena. Od navednog je svakako izuzet period korišćenja godišnjeg odmora, s obzirom da se tokom korišćenja godišnjeg odmora ne ostvaruje rad odnosno ne ostvaruje prekovremeni rad.
Službenik je imao završenu srednju školu i radio u zvanju višeg referenta. Pre 2 godine mu je po članu 197. Zakona o zaposlenima dato zvanje mlađeg saradnika. Službenik je u međuvremenu završio fakultet. Koji je dalji način njegovog napredovanja? Dve godine je uzastopno ocenjen ocenom "ističe se".
Član 197. Zakona o zaposlenima u AP i JLS kaže da će se raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donetim u skladu sa ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima, izvršit do početka primene ovog zakona. Ugovori o radu sa nameštenicima, kojima se nastavlja njihov radni odnos, biće zaključeni do početka primene ovog zakona. Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine, sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i položen državni stručni ispit. Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i položen državni stručni ispit.
U vezi sa navedenim, važno je napomenuti da se radilo o prelaznim i završnim odredbama zakona i da su raspoređivanja i izuzeci predviđeni ovim članom važili za raspoređivanja vršena do početka primene ovog zakona, tj. do 1. decembra 2016. godine.
Članom 133đ Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Dalje je članom 133e propisano da rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu. Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se". Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar". Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje. Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.
U vezi sa tim, članom 79. istog zakona je predviđeno da se radno mesto može popuniti kad se ispune dva uslova: da je radno mesto predviđeno Pravilnikom i da je njegovo popunjavanje predviđeno Kadrovskim planom za tekuću godinu. Kad se oba uslova ispune, rukovodilac organa, službe ili organizacije odlučuje da li je potrebno da se radno mesto popuni.
S obzirom da je članom 197. stav 4 istog zakona predviđeno kao uslov za raspoređivanje u zvanje mlađi saradnik i to da lice ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i kako je proteklo 2 godine od raspoređivanja tog lica na radno mesto u navedenom zvanju, tom licu se neće utvrđivati svojstvo pripravnika jer ispunjava uslove za obavljanje poslove u zvanju mlađi saradnik (član 65. zakona).
Na dve, susedne parcele nalaze se objekti koji su u postupku ozakonjenja. Obe parcele su u svojini RS, a lica koja vode postupak ozakonjenja objekata su upisanii sa pravom korišćenja. Lice koje je upisano sa pravom korišćenja ima Ugovor o prenosu prava korišćenja građevinskog zemljišta zaključen sa JP za stambene usluge, građevinsko zemljište i puteve opštine a radi izgradnje porodične stambene zgrade. Objekat prelazi na susednu parcelu rešen je ugovorom o prenosu prava koriscenja bez naknade koji je overen u sudu. Kako dalje voditi postupak ozakonjenja, šta se podrazumeva pod članom 10, tačka 8. Zakona o ozakonjenju i koji se to dokazi mogu uzeti kao odgovarajući u smisliu rešenih imovinsko pravnih odnosa u postupku ozakonjenja.
Ukoliko se objekat nalazi parceli koja je u državnoj svojini Republike Srbije, kao odgovarajuće pravo na građevinskom zemljištu smatra se i pravo korišćenja na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kako je to propisano članom 10. Zakona o ozakonjenju objekata.
Kao odgovarajuće pravo, u smislu ovog zakona, za objekat izgrađen na građevinskom zemljištu, smatra se i ugovor o prenosu prava korišćenja koji je zaključen i overen od strane nadležnog suda između tadašnjeg korisnika i podnosioca zahteva.
Ukoliko objekat, koji je predmet ozakonjenja, prelazi na susednu parcelu, potrebno je najpre izvršiti preparcelaciju susedne parcele kako bi se odvojio deo parcele na kojoj se deo objekta nalazi i pripojio parceli na kojoj se nalalazi objekat, a potom izvršiti i odgovarajući prenos prava, određen prema tome da li se objekat nalazi u javnoj ili privatnoj svojini.
Da li Skupština JLS glasa za utvrđivanje prestanka mandata odbornika koji je podneo ostavku ili samo konstatuje prestanak mandata bez glasanja?
Članom 33. Zakona o lokalnoj samoupravi propisano je da:
(1) Skupština opštine odlučuje ako sednici prisustvuje većina od ukupnog broja odbornika.
(2) Odluke se donose većinom glasova prisutnih odbornika, ukoliko zakonom ili statutom nije drukčije određeno.
(3) O donošenju statuta, budžeta, prostornih i urbanističkih planova odlučuje se većinom glasova od ukupnog broja odbornika.
Članom 46. Zakona o lokalnim izborima propisano je da:
(1) Odborniku prestaje mandat pre isteka vremena na koje je izabran:
1) podnošenjem ostavke;
2) donošenjem odluke o raspuštanju skupštine jedinice lokalne samouprave;
3) ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest meseci;
4) ako je pravnosnažnom odlukom lišen poslovne sposobnosti;
5) preuzimanjem posla, odnosno funkcije koje su, u skladu sa zakonom, nespojive s funkcijom odbornika;
6) ako mu prestane prebivalište na teritoriji jedinice lokalne samouprave;
7) gubljenjem državljanstva;
8) ako nastupi smrt odbornika.
(2) Odbornik može podneti ostavku usmeno na sednici skupštine jedinice lokalne samouprave, a između dve sednice podnosi je u formi overene pisane izjave.
(3) Posle podnošenja usmene ostavke odbornika, skupština bez odlaganja, na istoj sednici utvrđuje da je odborniku prestao mandat.
(4) O ostavci koju je odbornik podneo između dve sednice, skupština je dužna da odluči na prvoj narednoj sednici.
(5) Odbornik može opozvati podnetu ostavku sve dok skupština ne utvrdi prestanak njegovog mandata.
(6) Ako odborniku prestaje mandat nastupanjem slučaja iz stava 1. ovog člana tač. 2) do 8), skupština jedinice lokalne samouprave na prvoj narednoj sednici, posle obaveštenja o nastupanju takvog slučaja, utvrđuje da je odborniku prestao mandat.
Članom 49. st. 1. i 2. Zakona o lokalnim izborima propisano je da:
(1) Na odluke skupštine jedinice lokalne samouprave o prestanku mandata odbornika, kao i o potvrđivanju mandata novom odborniku, dopuštena je žalba Upravnom sudu.
(2) Žalba je dopuštena i u slučaju kada skupština propusti da donese odluke iz stava 1. ovog člana.
Iz citiranih zakonskih odredbi proističe da je skupština jedinice lokalne samouprave u svim slučajevima prestanka mandata odbornika pre isteka vremena na koje je izabran, pa i u slučaju ostavke, dužna da donese odluku kojom utvrđuje prestanak mandata, da se ta odluka donosi glasanjem i da je odluka doneta ako je za nju glasala većina prisutnih odbornika, osim ako je statutom jedinice lokalne samouprave predviđena neka druga, kvalifikovana većina.
Ako skupština opštine propusti da odluči o ostavci, odnosno donese odgovarajuću odluku, u tom slučaju je dozvoljena žalba Upravnom sudu, kako je to propisano članom 49. stav 2. Zakona o lokalnim izborima.
Turistička organizacija kao indirektni korisnik budžeta zakljucila je sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija o Ugovor o realizaciji projekta izgradnje određenog turistikog kompleksa na teritoriji opštine i pristupnog puta do turističkog kompleksa. S obzirom da je u pitanju kapitalni projekat, i da izdatke treba planirati u okviru konta 511 - Zgrade i građevinski objekti, na koji način postupiti prilikom planiranja imajući u vidu da je Turistička organizacija potpisnik ugovora, a da kod indirektnih korisnika ne treba planirati izdatke na kontu 511. Da li navedeni projekat treba plnirati na razdelu Opštinske uprave kao nadležnog direktnog korisnika, bez obzira ko je potpisnik ugovora o finansiranju? Izgradnja je planirana na parcelama koje su u vlasništvu opštine, a takođe opština treba da obezbedi i svoje učešće u realizaciji predmetnog projekta, što je trenutno moguće izvesti jedino rebalansnom budžeta.
Članom 2. tačka 3) Zakona o budžetskom sistemu Zakonom o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019 i 149/2020) definisano je da finansijski plan jeste akt direktnog ili indirektnog korisnika budžetskih sredstava, izrađen na osnovu uputstva za pripremu budžeta, u skladu sa smernicama za izradu srednjoročnih planova i projekcijama srednjoročnog okvira rashoda predviđenih Fiskalnom strategijom, koji sadrži procenu obima prihoda i primanja i obim rashoda i izdataka za period od jedne ili tri godine (kapitalni izdaci iskazuju se za tri godine).
Shodno navedenoj definiciji, može se zaključiti da se u finansijskom planu indirektnog korisnika mogu planirati izdaci na kontu 511-Zgrade i građevinski objekti, odnosno u konkretnom slučaju, mogu se planirati kapitalni izdaci u okviru finansijskog plana Turističke organizacije kao indirektnog korisnika budžetskih sredstava.
Obzirom da je Turistička organizacija takođe i potpisnik ugovora o realizaciji projekta sa nadležnim ministarstvom, sredstva za realizaciju predmetnog projekta potrebno je planirati u Odluci o budžetu u okviru Glave u kojoj su raspoređene aproprijacije ovog indirektnog korisnika, a okviru u Programa 4: Razvoj turizma. Obzirom da će se sredstva za učešće JLS u realizaciji navedenog projekta obezbediti rebalansom budžeta, nov projekat se takođe može uvesti prilikom njegove izrade.