Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je shodno Zakonu o ozakonjenu objekata moguće ozakoniti samo poslovni prostor (lokal) koji se nalazi u stambeno-poslovnoj zgradi (zgrada za kolektivno stanovanje), ukoliko za celokupnu zgradu nije izdata građevinska ni upotrebna dozvola niti je objekat ozakonjen u celini ili je potrebno ozakoniti celokupan objekat sa svim posebnim delovima?
Smatramo da nije moguće ozakoniti samo posebni deo u zgradi sa više poslovnih delova za koju nije izdata građevinska dozvola. Ovo mišljenje se oslanja na odredbe člana 34. Zakona o ozakonjenju objekata:
Kada je predmet ozakonjenja stambena ili stambeno poslovna zgrada koja se sastoji od više posebnih fizičkih delova (stanova, poslovnog prostora, garaža i dr.) za koju se ne može utvrditi investitor, ali postoje podneti zahtevi za ozakonjenje posebnih delova u skladu sa ovim zakonom, nadležni organ donosi rešenje o ozakonjenju stambene zgrade, koje obavezno sadrži specifikaciju svih posebnih delova zgrade.
Po pravnosnažnosti rešenja iz stava 9. ovog člana, nadležni organ rešava po zahtevima za ozakonjenje posebnih delova zgrade.
Dakle, potrebno je doneti rešenje o ozakonjenju za stambeno-poslovni objekat kao celinu, sa specifikacijom svih posebnih delova, a zatim rešavati po zahtevima za ozakonjenje posebnih delova (pri čemu će svaki od vlasnika posebnih delova platiti taksu srazmernu površini svog posebnog dela).
Da li postoji mogućnost da se nameštenik koji je zaposlen na radnom mestu pomoćni radnik i koji ima završeno srednje obrazovanje - ekonomski tehničar a koji je zaposlen na neodređeno vreme u JLS trajno premesti na izvršilačko radno mesto - referent pisarnice čime dobija status službenika? Koja je procedura?
Članom 82. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisan redosled radnji pri popunjavanju radnih mesta, koji glasi:
„Pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.
Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.
Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.
Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.
Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs.“
Dalje je članom 168. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:
U slučaju donošenja novog pravilnika, svi službenici raspoređuju se na odgovarajuća radna mesta u istom zvanju.
Ako novim pravilnikom neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici raspoređuju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
U slučaju promene pravilnika, ako neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
Ako odgovarajuće radno mesto ne postoji, u slučaju donošenja novog, odnosno promene pravilnika, prekobrojni službenik može, uz svoju saglasnost, biti raspoređen, odnosno premešten na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja, a ako takvo radno mesto ne postoji, postaje neraspoređen.
Ako se službenik iz stava 4. ovog člana ne saglasi sa raspoređivanjem, odnosno premeštajem rukovodilac donosi rešenje o prestanku radnog odnosa.
Službeniku prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja o raspoređivanju, odnosno premeštaju i rešenja kojim se utvrđuje da je službenik neraspoređen.
U slučaju donošenja novog, odnosno izmene pravilnika, službenik može biti raspoređen, odnosno premešten na radno mesto u neposredno višem zvanju ako ispunjava uslove za napredovanje iz člana 133e ovog zakona i druge uslove za rad na tom radnom mestu.
U postupku pripreme pravilnika, poslodavac pribavlja mišljenje reprezentativnog sindikata.
U slučaju donošenja novog pravilnika ili njegove izmene, a pre raspoređivanja ili premeštaja službenika na odgovarajuća radna mesta, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Dakle, zakonom nije propisana mogućnost premeštaja odnosno raspoređivanja zaposlenog sa namešteničkog na radno mesto službenika. Međutim, nameštenik može da učestvuje na javnom konkursu za koji ispunjava uslove.
Da li je nadležni organ u obavezi da organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra dostavlja i potvrdu o prijavi radova za objekte za koje je izdato rešenje po članu 145. Zakona sa Idejnim projektom, analogno svemu gore navedenom ili se ovo odnosi isključivo za objekte za koje se izdaje rešenje o građevinskoj dozvoli?
Prema članu 148. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji (u daljem tekstu: ZPI) propisano je da “Odmah po prijemu uredne prijave, organ koji je izdao građevinsku dozvolu, po službenoj dužnosti, dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra pravnosnažno rešenje o građevinskoj dozvoli, potvrdu o prijavi radova i izvod iz projekta sa grafičkim prilozima i specifikacijom posebnih delova, u cilju upisa predbeležbe objekta u izgradnji.
Prema članu 145. ZPI, stav 8. “Pravnosnažno rešenje iz stava 5. ovog člana, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu evidenciju, kao i za promenu namene objekta, odnosno dela objekta bez izvođenja radova, predstavlja osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za predmetni objekat, odnosno izvođenje radova izdata i upotrebna dozvola po zahtevu investitora, osnov za upis u javnu knjigu predstavlja pravnosnažno rešenje iz stava 3. ovog člana i pravnosnažno rešenje o upotrebnoj dozvoli.”
Prema članu 31. stav 4. tačka 2. “Po potvrđivanju prijave radova, nadležni organ bez odlaganja dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra pravnosnažno rešenje o građevinskoj dozvoli, potvrdu o prijavi radova i izvod iz projekta sa grafičkim prilozima i specifikacijom posebnih delova, radi predbeležbe objekta, odnosno posebnih delova objekta u izgradnji, osim ako je ta predbeležba već izvršena po zahtevu stranke u fazi nakon izdavanja građevinske dozvole.”
Prema svemu navedenom, ZPI omogućava upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti na osnovu pravosnažnog rešenja o odobrenju izdatog po članu 145. ZPI, ali ne navodi eksplicitno obavezu nadležnog organa da to rešenje dostavi po službenohj dužnosti organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra, pa to pravo stranka može ostvariti na sopstveni zahtev, za one objekte koji se, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, mogu upisati u javnu evidenciju.
Za potrebe realizacije prekograničnog projekta IPA Srbija- Bugarska, opština je kao vodeći partner za članove projektnog tima angažovala zaposlene iz jedinice lokalne samouprave po modelu realnih troškova i bili bi angažovani na prekovremeni rad za potrebe projekta. Budući da su iz projekta obezbeđena sredstva za projektni tim, da li se prilikom definisanja dodatka za prekovremeni rad može pozvati na opredeljena sredstva po budžetu projekta koji je sastavni deo ugovora ili se mora držati Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave koji kaže da zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%? U kolektivnom ugovoru konkretne opštine nije definisana ovakva situacija.
Članom 39. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave predviđeno je da zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%. Pretpostavljeni je dužan da izda pismeni nalog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno. Poslodavac je dužan da izvrši obračun i isplatu dodatka za prekovremeni rad prilikom isplate plate. Izuzetno, na zahtev zaposlenog, umesto dodatka za prekovremeni rad, zaposlenom se mogu omogućiti slobodni sati u narednom mesecu od meseca u kojem je obavljao prekovremeni rad, tako što za svaki sat prekovremenog rada ostvaruje sat i po vremena slobodno.
Uzimajući u obzir navedene odredbe možemo konstatovati da nije moguće na neki drugi način obračunati prekovremeni rad od načina i postupka predviđenog kolektivnim ugovorom.
Kako postupati u slučaju kada se prijava na osiguranje i pravo na platu kod novog poslodavca (u pitanju je opština), ne poklapaju, jer se prijava na obavezno socijalno osiguranje nije mogla izvšiti pre odjave kod prethodnog poslovadavca?
Shodno članu 12. Zakona o centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018 i 91/2019) registracija osiguranika i osiguranih lica u Centralni registar vrši se podnošenjem jedinstvene prijave u elektronskom obliku od strane podnosioca jedinstvene prijave.
Jedinstvena prijava podnosi se najkasnije pre stupanja zaposlenog i drugog radno angažovanog lica na rad, odnosno u roku od tri radna dana od dana početka obavljanja delatnosti, odnosno od dana prestanka zaposlenja, prestanka obavljanja poslova ili obavljanja delatnosti, odnosno od dana nastale promene u toku osiguranja. Dan prijema jedinstvene prijave u Centralnom registru smatra se danom prijema jedinstvene prijave u svim organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja.
Međutim, članom 5a Uredbe o sadržini, obrascu i načinu podnošenja jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje, jedinstvenim metodološkim principima i jedinstvenom kodeksu šifara za unos podataka u jedinstvenu bazu centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 54/2010, 124/2012 i 119/2013) je propisano da ukoliko u postupku prihvatanja i registracije prijave u svojoj bazi, utvrdi da za osiguranika ne postoji odjava sa prethodnog osiguranja, a novi osnov osiguranja isključuje prethodni, Centralni registar će prijavu primiti, registrovati, i izvršiti programsku odjavu sa prethodnog osiguranja, prema osnovu osiguranja, propisanom jedinstvenim kodeksom šifara. Programska odjava dostavlja se organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, a Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje i Republički fond za zdravstveno osiguranje su dužni da u skladu sa važećim propisima utvrde datum odjave sa osiguranja, koji mora da prethodi datumu koji je naveden u registrovanoj jedinstvenoj prijavi kao dan početka osiguranja, sa izuzetkom postojanja više prijava sa nepunim radnim vremenom, ukoliko je prijava kod novog poslodavca podneta za nepuno radno vreme.
Naknadno podnetom odjavom od strane obveznika podnošenja ili organizacije obaveznog socijalnog osiguranja sa tačno utvrđenim datumom prestanka osiguranja, programska odjava zamenjuje se ispravnom odjavom sa obaveznog socijalnog osiguranja i unosi u jedinstvenu bazu podataka Centralnog registra.