Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNa šta se odnosi isplata solidarne pomoći zaposlenima u skladu sa članom 51. stav 1. tačka 6) "za pomoć porodici za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom za slučaj smrti člana uže porodice“, kad je članom 53. Posebnog kolektivnog ugovora regulisano pravo na naknadu troškova pogrebnih usluga u slučaju smrti člana uže porodice, ako to pravo nije ostvareno po drugom osnovu (a članom uže porodice u smislu člana 53. se smatraju bračni ili vanbračni partner i deca zaposlenog)? U kom slučaju se isplaćuje solidarna pomoć za pomoć porodici za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom za slučaj smrti člana uže porodice?
Solidarna pomoć nije isto što i naknada troškova, odnosno pravo zaposlenog (ili njegove porodice) da mu poslodavac refundira određeni novčani iznos, ekvivalentan trošku koji je zaposleni/član porodice bio dužan da snosi u određenoj životnoj situaciji. Upravo je ta razlika vidljiva u citiranim odredbama članova od 51. do 53. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019, 55/2020 i 51/2022). Jasno je da se u slučaju čl. 52. i 53. radi o pravu na naknadu troška vezanog za pogrebne usluge, u skladu sa cenovnikom pogrebnog preduzeća, odnosno u iznosu koji je utvrđen tim cenovnikom.
Povodom istog događaja (smrt zaposlenog) isti kolektivni ugovor propisuje i pravo porodice na "pomoć za slučaj smrti zaposlenog", najviše do visine tri prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike. Ovde se radi o pomoći porodici zaposlenog po osnovu solidarnosti, a iznos ove pomoći nije vezan za bilo kakav konkretan trošak, niti je za ostvarivanje prava neophodno da članovi porodice dostavljaju dokaze o troškovima koje su snosili. Odnosno, povodom istog događaja, radi ostvarivanja prava na naknadu troška neophodno je dostaviti i račun javnog komunalnog preduzeća iz koga proizilazi da je troškove pogrebnih usluga snosio član porodice (ukoliko bi troškove snosilo drugo lice, pravo na naknadu troška ne bi postojalo). Sa druge strane, za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć, pored činjenice smrti zaposlenog potreban je samo dokaz da pravo ostvaruje lice koje se smatra članom porodice zaposlenog (značenje izraza "član porodice" utvrđuje sâm kolektivni ugovor).
U smislu navedenog, jasno je da se radi o ostvarivanju različitih prava, pod uslovima koji su propisani kolektivnim ugovorom.
Da li je za izdavanje rešenja o odobrenju za ugradnju unutrašnjih gasnih instalacija za objekat pod hipotekom potrebna saglasnost hipotekarnog poverioca vezano za član 17. Zakona o hipoteci?
Kod prava i obaveza vlasnika nepokretnosti i hipotekarnog poverioca neophodno je da se uzmu u obzir odredbe člana 16 i 17. Zakona o hipoteci.
Naime, članom 16. Zakona o hipoteci propisano je da vlasnik nepokretnosti nad kojom je ustanovljena hipoteka ima prava, između ostalih, da upotrebljava predmet hipoteke prema uobičajenoj nameni, da ubira plodove, kao i da predmet hipoteke otuđi i prenese pravo na treće lice.
Članom 17. Zakona o hipoteci propisane su obaveze vlasnika nepokretnosti.
Stavom 1. ovog člana propisano je da vlasnik hipotekarne nepokretnosti ne sme fizički menjati predmet hipoteke bez pismene saglasnosti poverioca. Pod fizičkim menjanjem se podrazumeva: pregrađivanje, dogradnja, rušenje, spajanje, deoba, i dr.
Stavom 2. istog člana propisano je da je vlasnik nepokretnosti dužan da čuva i održava predmet hipoteke kao dobar domaćin, odnosno dobar privrednik, da ne bi svojim postupcima ili propustima umanjio vrednost hipotekarne nepokretnosti.
Pažljivim čitanjem stava Zakona, mišljenja smo da se prilikom ugradnje gasnih instalacija ne vrši ni jedna radnja iz člana 17. stav 1. Zakona o hipoteci za koje se zahteva posebna pismena saglasnost hipotekarnog poverioca kao i da se pomenutim radnjama ne umanjuju vrednost nepokretnosti (stav 2).
Da li je i za ovakve radove potrebna saglasnost poverioca ili ne najbolje bi bilo da se pogledaju odredbe Ugovora koji vlasnik nepokretnosti ima sa poveriocem.
Na kraju, imajući u vidu da sam Zakon o hipoteci nije jedan od zakona koji nužno primenjuju lokalne samouprave i da predmetno pitanje nije postavljeno da bi se zaštitio interes lokalne samouprave ili pružila podrška u radu organa, već da je isto više pitanje ugovornog odnosa na relaciji vlasnik nepokretnost - hipotekarni poverilac gde svaki vlasnik nepokretnosti bez obzira kakva je odluka postupajućeg organa u drugom predmetu u obavezi da poštuje svoje ugovorne obaveze i da ih zna.
Da li je kod ponovnog dodeljivanje mandata odbornika (čl. 74. Zakona o lokalnim izborima, kada je stupanjem na funkciju prestao mandat tog odbornika) obavezno polaganje zakletve, obzirom da se radi o starom sazivu Skupstine? Šta se dešava u slučaju da je isti opravdano sprečen da se pojavi na verifikaciji takvog mandata?
Ni Zakon o lokalnim izborima ni Zakon o lokalnoj samoupravi ne propisuju obavezu polaganja zakletve odbornika.
Ako i postoji takva obaveza, ona je najčešće propisana statutom opštine odnosno grada.
Zakon o lokalnim izborima, u članu 64. stav 1. propisuje da mandat odbornika počinje da teče onog dana kada je potvrđen. To znači da polaganje zakletve nije konstitutivni element potvrđivanja niti početka trajanja mandata odbornika, pa ni odbornika kome je u skladu sa članom 74. Zakona o lokalnim izborima ponovo dodeljen mandat u istom sazivu skupštine.
Samim tim, nedolazak odbornika na sednicu skupštine na kojoj treba da mu se potvrdi mandat nije od uticaja odnosno pravnog značaja za donošenje te odluke pa ni za početak trajanja ponovno dodeljenog mandata.
Da li se Planovi i evidencije iz oblasti rodne ravnopravnosti u JLS donose samo za Upravu ili se odnose i na imenovana, izabrana i postavljena lica? Kako se oni prikazuju u evidencijama? Ko donosi plan u JLS i imenuje lice zaduženo za rodnu ravnopravnost?
Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje obavezu organa javne vlasti (i poslodavaca), koji imaju više od 50 zaposlenih i radno angažovanih lica da svojim godišnjim planom/programom rada odrede posebne mere za ostvarivanje i unapređivanja rodne ravnopravnosti u svom radnom okruženju (član 15. st. 1. Zakona o rodnoj ravnopravnosti). Saglasno tome, svaki organ JLS, a ne samo Opštinska/Gradska uprava, pod uslovom da ima više od 50 zaposlenih i radno angažovanih lica, u obavezi je da svojim godišnjim planom/programom rada odredi posebne mere. Te posebne mere su ciljane mere koje organ JLS preduzima radi ostvarivanja i unapređivanja rodne ravnopravnosti, a koje će to konkretne mere biti, zavisi od prethodne ocene stanja u vezi sa položajem žena i muškaraca u organu. Plan kojim su utvrđene mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti donosi rukovodilac organa JLS.
Kada je reč o evidenciji o ostvarivanju rodne ravnopravnosti, svaki organ JLS dužan je da evidentira podatke o zaposlenima i radno angažovanim licima, i to na Obrascu br. 1, koji je utvrđen Pravilnikom o vođenju evidencije i izveštavanju o ostvarivanju rodne ravnopravnosti („Službeni glasnik RS“, broj 67/2022 ).
U krug zaposlenih saglasno čl. 3. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Službeni glasnik RS", br. 21/2017, 113/2017 - dr. zakon, 95/ 2021), spadaju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu, odnosno zasnivaju radni odnos radi vršenja dužnosti, kao i službenici i nameštenici. Saglasno tome, svi koji su na stalnom radu u organu, odnosno koji su zasnovali radni odnos u organu radi vršenja dužnosti ulaze u sastav zaposlenih u organu, u odnosu na koje se vodi evidencija i na Obrascu br. 1. podnosi izveštaj nadležnom ministarstvu, u skladu sa Pravilnikom o vođenju evidencije i izveštavanju o ostvarivanju rodne ravnopravnosti („Službeni glasnik RS“, broj 67/2022).
U krug radno angažovanih lica spadaju, saglasno članovima 197-202. Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje), lica koja obavljaju rad van radnog odnosa, po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o delu, ugovora o stručnom osposobljavanju i usavršavanju ili ugovora o dopunskom radu.
Što se tiče lica zaduženog za rodnu ravnopravnost, njega je dužan da odredi svaki organ javne vlasti koji ima više od 50 zaposlenih i radno angažovanih lica (čl. 64. st 1. Zakona o rodnoj ravnopravnosti). To podrazumeva i odgovarajuću izmenu i dopunu akta o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta.
Lice zaduženo za rodnu ravnopravnost u Opštinskoj/Gradskoj upravi imenuje rukovodilac Opštinske/Gradske uprave.
Koji organ JLS ili služba pokreće postupak i dostavlja Zahtev za pokretanje ili Odluku o pokretanju postupka eksproprijacije ministarstvu građevinarstva?
Predlog za utvrđivanje javnog interesa podnosi korisnik eksproprijacije.
Ukoliko je vaša opština korisnik eksproprijacije predlog treba da podnese Opštinski pravobranilac koji zastupa interese opštine u ovakvim predmetima.
Za opštine koje nemaju formirano opštinsko pravobranilaštvo predlog podnosi Predsednik opštine.
Predlog se podnosi Vladi RS, a preko Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koje Ministartsvo kasnije priprema rešenje kojim se utvrđuje javni interes za predmetnu izgradnju, u skladu sa Zakonom o posebnim postupcima radi realizacije projekata izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za RS.
Svaki zahtev koji dođe u Ministarstvo biće prosleđen nadležnom sektoru za te poslove saglasno njihovom aktu o sistematizaciji i opisu poslova pojedinačnih sektora.
Sektor za prostorno planiranje i urbanizam Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je nadležan za ocenu planskih akata i daje pozitivno mišljenje na predloge za utvrđivanje javnog interesa koji su podneti redovnim putem na osnovu Zakona o eksproprijaciji.