Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li nelegalan objekat evidentiran objekat u katastru nepokretnosti za koji je pokrenut postupak ozakonjenja ulazi u stepen izgrađenosti prilikom dobijanja lokalcijskih uslova za novi objekat?
Svi objekti koji su evidentirani kod RGZ na jednoj katastarskoj parceli i izgrađeni u skladu sa zakonom, kao i oni koji su evidentirani kod RGZ bez odobrenja za izgradnju za koje nadležni organ utvrdi da su predmet ozakonjenja i da ispunjavaju uslove iz važećeg planskog dokumenta za ozakonjenje, ulaze u urbanistički parametar – stepen izgrađenosti građevinske parcele.
U obrazloženju akta nadležnog organa kojim se daju negativni lokacijski uslovi potrebno je navesti ove okolnosti koje je nadležni organ utvrdio.
Poreski obveznik koji vodi poslovne knjige od nepokretnosti poseduje poslovnu zgradu sa zemljištem uz zgradu. U zakonskom roku smo doneli sve odluke (prosečne cene, zone, stope...) ali u Odluci o prosečnim cenama nije objavljena prosečna cena za odgovarajuću zonu, ni cena u najopremljenijoj zoni, ni u graničnim zonama kako za objekte tako i za zemljište. Kako utvrditi poresku osnovicu u ovom slučaju?
Članom 7a stav 1. i 2. Zakona o porezima na imovinu propisano je da je jedinica lokalne samouprave dužna da objavi akt kojim se utvrđuju prosečne cene odgovarajućih nepokretnosti u zonama u skladu sa članom 6. st. 5, 7. i 11. ovog zakona do 30. novembra svake tekuće godine, na način na koji se objavljuju njeni opšti akti. Kad jedinica lokalne samouprave nije u propisanom roku objavila prosečne cene odgovarajućih nepokretnosti u odgovarajućoj zoni, jedinica lokalne samouprave dužna je da, do isteka roka iz stava 1. ovog člana, objavi prosečne cene odgovarajućih nepokretnosti na osnovu kojih je za tekuću godinu utvrđena osnovica poreza na imovinu za nepokretnosti obveznika koji ne vode poslovne knjige i to u zoni koja je, prema odluci nadležnog organa te jedinice lokalne samouprave, utvrđena kao najopremljenija u smislu člana 6. stav 3. ovog zakona (u daljem tekstu: najopremljenija zona). Stavom 6. tačka 1) istog člana propisano je da osnovica poreza na imovinu za nepokretnosti obveznika koji vodi poslovne knjige je knjigovodstvena vrednost nepokretnosti iskazana na poslednji dan poslovne godine obveznika u tekućoj godini, kad jedinica lokalne samouprave do 30. novembra tekuće godine ne objavi akt kojim utvrđuje prosečne cene odgovarajućih nepokretnosti u zonama, odnosno prosečne cene odgovarajućih nepokretnosti u najopremljenijoj zoni u slučaju iz stava 2. ovog člana. U skladu sa navedenim za vrstu nepokretnosti u određenoj zoni za koji u odluci o prosečnim cenama nije utvrđena prosečna cena, pri čemu do propisanog roka nije objavljena ni prosečna cena te vrste nepokretnosti u najopremljenijoj zoni za prethodnu godinu, poreska osnovica je knjigovodstvena vrednost te nepokretnosti na poslednji dan prethodne godine (član 7a stav 6. Zakona o porezima na imovinu). Napominjemo da je odredbama člana 7a stav 7. i 8. Zakona o porezima na imovinu propisano kako se u ovom slučaju utvrđuje poreska osnovica kad obveznik u poslovnim knjigama nije posebno iskazao vrednost objekta od vrednosti pripadajućeg zemljišta (stav 7.) i kad se vrednost nepokretnosti ne iskazuje u poslovnim knjigama obveznika (stav 8.):
(7) U slučaju iz stava 6. ovog člana, kad obveznik u poslovnim knjigama nije posebno iskazao vrednost objekta od vrednosti pripadajućeg zemljišta, pri čemu: 1) za objekat ili za zemljište, odnosno njegov deo, ne postoji poreska obaveza, vrednost nepokretnosti za koju poreska obaveza postoji čini knjigovodstvena vrednost u kojoj je sadržana vrednost te nepokretnosti iskazana na poslednji dan poslovne godine obveznika u tekućoj godini; 2) se vrednost objekta ili objekata na tom zemljištu utvrđuje u skladu sa članom 7. stav 6. ovog zakona, vrednost zemljišta i ostalih objekata za koje poreska obaveza postoji čini knjigovodstvena vrednost u kojoj je sadržana njihova vrednost iskazana na poslednji dan poslovne godine obveznika u tekućoj godini. (8) Kad se porez plaća na nepokretnost čija se vrednost ne iskazuje u poslovnim knjigama obveznika, u slučaju iz st. 6. i 7. ovog člana utvrđuje se u skladu sa članom 6. st. 13. i 14. ovog zakona.
Koje su pravne posledice ako skupština opštine razreši sekretara i zamenika sekretara opštinske izborne komisije na istoj sednici a pri tome ne postavi nova lica na njihovo mesto?
Članom 22. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) sekretar izborne komisije i zamenik sekretara izborne komisije definisani su kao učesnici u radu izborne komisije bez prava odlučivanja koje imenuje skupština na predlog predsednika skupštine.
Članom 18. stav 5. Zakona o lokalnim izborima (u daljem tekstu: Zakon) propisano je da je nov saziv skupštine dužan da imenuje nov stalni sastav izborne komisije u roku od šest meseci od dana konstituisanja skupštine.
Članom 21. stav 1. Zakona propisano je da protiv odluke o imenovanju članova i zamenika članova izborne komisije u stalnom sastavu svaki podnosilac izborne liste koja je osvojila mandate u predstojećem sazivu skupštine može podneti žalbu višem sudu na čijem se području nalazi sedište skupštine u roku od sedam dana od njenog objavljivanja na veb-prezentaciji.
Ako uzmemo u obzir činjenicu da je članom 18. stav 1. Zakona definisano da stalni sastav komisije čine predsednik, zamenik predsednika i određeni broj članova, odnosno zamenika članova komisije (dakle, ne i sekretar i zamenik sekretara), može se zaključiti da ne postoji obaveza imenovanja sekretara i zamenika sekretara izborne komisije istovremeno sa imenovanjme stalnog sastava izborne komisije, iako se u praksi imeovanje celokupnog novog sastava izborne komisije, uključujući tu i sekretara i zamenika sekretara, vrši istom odlukom. Sledstveno tome prositiče i zaključak da se pravo žalbe iz člana 21. stav 1. ne odnosi i na (ne)imenovanje sekretara i zamenika sekretara izborne komisije.
U prilog tome govori i činjenica da je članom 22. stav 4. Zakona propisano da se na sekretara i zamenika sekretara izborne komisije shodno primenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje prestanak funkcije (dakle, ne i odredbe o imenovanju) u organu za sprovođenje izbora.
Iz svega navedenog proističe zaključak da neimenovanje novog sekretara i novog zamenika sekretara izborne komisije nakon razrešenja njihovih prethodnika ne proizvodi nikakve pravne posledice, s obzirom i na to da bi imenovanju novog sekretara i novog zamenika sekretara trebalo da prethodi podnošenje odgovarajućeg predloga predsednika skupštine, koj bi, po pravnoj logici, mogao da usledi tek nakon donošenja odluke o razrešenju prethodnog sekretara, odnosno zamenika sekretara Komisije.
Zamenik predsednika u GO je penzioner na stalnom radu, prima naknadu koja iznosi razliku između penzije i plate koju bi imao da je u radnom odnosu. Da li je ovo lice trebalo prijaviti u CROSU kao zaposleno sa svim pravima i obavezama iz radnog odnosa?
Shodno članu 6. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 61/2005, … i 8/2025 - usklađeni din. izn.) obveznik doprinosa je osiguranik i poslodavac ili isplatilac prihoda, na čiji teret se plaća doprinos.
Članom 43. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon, 47/2018 i 111/2021 - dr. zakon) predviđeno je da su predsednik opštine i zamenik predsednika opštine na stalnom radu u opštini, što znači da zasnivaju radni odnos u opštini i imaju sva prava i obaveze iz radnog odnosa.
Dakle, zamenik predsednika opštine je obveznik doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, s obzirom da je u radnom odnosu u opštini, i mora se podneti prijava u centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO), bez obzira što je korisnik penzije i prima deo plate u visini razlike između njegove penzije i plate koju bi primali na toj funkciji da nisu ostvarili pravo na penziju primenom člana 42. Zakona o radnim odnosima u državnim organima. Takođe, s obzirom da lice ima status penzionera, potrebno je da se pri stupanju na rad izjasni da li će i dalje koristiti zdravstveno osiguranje kao penzioner ili kao zaposleni i u skladu sa tom izjavom će se izvršiti prijava u CROSO.
Stranka je još 2010. godine podnela zahtev za legalizaciju pomoćnog objekta i do danas postupak nije sproveden zbog nerešenog prethodnog pitanja koje je stranka imala. Sada dolazi i traži da se zahtev sprovede do kraja, ali se u listu nepokretnosti ta parcela sada vodi na dva nova lica, što je stranka potvrdila svojim dolaskom kod nas, navodeći da je ista data njima na poklon. Da li sada ta dva lica treba da podnesu zahtev za ozakonjenje, s obzirom na to da se zemljište, kao i objekti na njemu, nalaze u njihovom vlasništvu, i da li se izveštaji o zatečenom stanju, kao i elaborat geodetskih radova, treba da menjaju u skladu sa ovim izmenama (mislim na imena vlasnika i na to da elaborat sada sadrži manual).
Postupak ozakonjenja sprovodi se na osnovu odredaba Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016, 95/2018 - autentično tumačenje i 2/2023 - odluka US), kao zakona koji se primenjuje na postupanje u svim upravnim stvarima i Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 - odluka US, 1/2023 - odluka US i 62/2023), kao posebnog zakona.
Zakonom o opštem upravnom postupku definisan je pojam stranke, tako što je odredbama člana 44. propisano da je stranka u upravnom postupku fizičko ili pravno lice čija je upravna stvar predmet upravnog postupka i svako drugo fizičko ili pravno lice na čija prava, obaveze ili pravne interese može da utiče ishod upravnog postupka.
Predmet postupka ozakonjenja definisan je Zakonom o ozakonjenju objekata, tako što je odredbama člana 3. propisano da je predmet ozakonjenja, u smislu ovog zakona, objekat koji je završen u građevinskom smislu.
Odredbama Zakona o ozakonjenju objekata propisano je da je stranka u postupku ozakonjenja vlasnik objekta, tako što je članom 10. propisano da je vlasnik objekta taj koji dostavlja dokaz o odgovarajućem pravu na građevinskom zemljištu ili objektu.
Ukoliko je u toku postupka ozakonjenja došlo do promene vlasnika nad objektom koji je predmet postupka ozakonjenja, znači da je došlo do promene stranke u postupku u kome je predmet postupka ostao isti.
Novi vlasnik mora organu nadležnom za sprovođenje postupka ozakonjenja podneti zahtev da mu se prizna svojstvo stranke, u skladu sa odredbama člana 93. Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da lice koje ne učestvuje u postupku kao stranka može podneti zahtev da mu se prizna svojstvo stranke, do okončanja drugostepenog postupka, a da se o zahtevu odmah upoznaju ostale stranke, da bi se izjasnile. Novi vlasnik objekta mora nadležnom organu, uz zahtev, dostaviti dokaz o nastaloj promeni. Činjenicu promene stranke u postupku organ, koji nadležan za sprovođenje postupka ozakonjenja, ne može konstatovati sam.
Dokazi i dokumentacija, na osnovu koje se donosi odluka u postupku ozakonjenja, moraju se odnositi na predmet postupka ozakonjenja, kao i na stranku u postupku, vlasnika objekta.