Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se radni staž proveden u srednjoj školi ili zdravstvenom centru računa za minuli rad i jubilarnu nagradu funkcioneru u jedinici lokalne samouprave?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu – u visini mesečne prosečne zarade ,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu – u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu – u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu – u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu – u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca. Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava. Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
S obzirom da ni zdravstveni centar ni škola nisu državni organ, organ autonomne pokrajine, niti organ jedinice lokalne samouprave, zaposleni u organu jedinice lokalne samouprave ne mogu ostvarivati pravo na minuli rad za godine provedene u tim ustanovama, kao ni pravo na jubilarnu nagradu, jer se isti organi uzimaju u obzir.
Koje postupke je potrebno da jedinice lokalne samouprave upišu u Registar?
Administrativni postupak je upravni i drugi postupak koji sprovode državni organi i organizacije, organi i organizacije autonomnih pokrajina i organi i organizacije jedinica lokalne samouprave, ustanove, javna preduzeća, posebni organi preko kojih se ostvaruje regulatorna funkcija, kao i pravna i fizička lica kojima su poverena javna ovlašćenja i koji se pokreću po zahtevu privrednih subjekata i građana radi ostvarivanja određenog prava ili ispunjavanja propisane obaveze. Administrativni postupak se odnosi na ostvarivanje prava, obaveza i pravnih interesa privrednih subjekata i građana u kojima organi izdaju licence, dozvole, odobrenja, saglasnosti, rešenja, uverenja, potvrde, sertifikate, izveštaj, mišlјenje, obaveštenje, svedočanstvo, uslove, deklaraciju, zapisnik, lične i druge dokumente, izvode iz službenih evidencija ili unose dostavlјene podatke i dokumente u određene javne evidencije u skladu sa zakonom. Administrativnim postupkom se u smislu Zakona o registru aadministrativnih postupaka ne smatraju sudski postupci i postupci koje sprovode imaoci javnih ovlašćenja poverenih od strane suda, postupci koji proističu iz radnog odnosa u organu, kao i postupci koji se pokreću na zahtev organa, a koje sprovodi drugi organ. Jedinice lokalne samouprave dužne su da upišu postupke iz svoje izvorne nadležnosti.
Da li jedinica lokalne samouprave može da odredi više lica kao administratore registra?
Administratori registra su korisnici naloga koji omogućava kreiranje postupka po zahtevu administrator organa, kreiranje korisničkih naloga u Registru, kao i koordinaciju svih aktivnosti u postupku upisa, brisanja i ažuriranje podataka o postupcima. Imajući u vidu da je ovo lice zaduženo za koordinaciju svih aktivnosti u procesu popisa postupaka, nije preporučljivo da više lica obavlja ove poslove. Eventualno se može odrediti dva administratora registra, kako bi se proces upisa odvijao nesmetano u slučaju da je jedan odsutan.
Ukoliko administrator organa prilikom kontrole postupka utvrdi da u postupku nešto nije navedeno ili je nepotpuno navedeno ili je pogrešno navedeno, da li obavezno vraća postupak na doradu ovlašćenom licu ili ima mogućnost da sam unese odgovarajuće podatke?
Administrator organa ima mogućnost sam da unosi podatke u elektronski obrazac kada je postupak kod njega na odobrenju i nosi status „Čeka odobrenje od administratora K2”. Na administratoru organa je da proceni da li će sam unositi korekcije ili će postupak vratiti ovlašćenom licu i uputiti šta treba da ispravi u obrascu navodeći jasne instrukcije u polje Komentar koje se nalazi iznad svake sekcije.
Kako se vrši izmena naziva postupka?
Ovlašćenje za izmenu naziva već kreiranog postupka ima administrator organa ili administrator registra kada je postupak kod njih na kontroli i ukoliko imaju opciju „Sačuvaj” na dnu obrasca.