Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeZaposleni već 20 godina radi u JLS na poslovima Komunalnog inspektora. Do marta 2024. godine, je ove poslove obavljao sa višom stručnom spremom, u zvanju saradnik. Obzirom da je u medjuvremenu stekao visoko obrazovanje, u skladu sa članom 133e Zakona o zaposlenima u AP i JLS, a na osnovu dve ocene "ističe se" , za 2022. i 2023. godinu zvanje mu je promenjeno u mlađi savetnik, u martu 2024. godine. Pitanje je sada, da li ovaj zaposleni može da stekne zvanje savetnika u ovoj 2025. godini, obzirom da je u godisnjem ocenjivanju za 2024. godinu, ponovo ocenjen sa "ističe se", uzimajući u obzir stav 2. člana 133e Zakona o zaposlenima u AP i JLS, koji propisuje da izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se".
Članom 133đ Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/16, 113/17, 113/17-dr. zakon, 95/18, 114/21 и 92/23) predviđeno je da službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Dalje je članom 133e predviđeno da rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu. Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se". Takođe, rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar". Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje. Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.
Dakle, u ovom konkretnom slučaju službenik ne ispunjava uslove za napredovanje u toku 2025. godine, u pogledu ocena iz razloga što je na osnovu dve ocene "ističe se" za 2022. i 2023. godinu već napredovao u zvanje mlađi savetnik.
Da li članu opštinskog Veća, s obzirom da je na stalnom radu u opštini, može da prestane radni odnos ukoliko ne dodje na posao 3 dana i ne dostavi potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad?
Članom 3. Zakona o zaposlenima predviđeno je da se zaposlenima, u smislu ovog zakona, smatraju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu radi vršenja dužnosti, službenici i nameštenici.
Članom 6. stav 1. istog zakona predviđeno je da se na prava i dužnosti funkcionera i službenika koji nisu uređeni ovim ili posebnim zakonom ili drugim propisom, primenjuju opšti propisi o radu i poseban kolektivni ugovor za jedinice lokalne samouprave, kao i kolektivni ugovor kod poslodavca.
S tim u vezi, članom 179. stav 3. Zakona o radu previđeno je, između ostalog, da poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu ako ne dostavi potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad u smislu člana 103. ovog zakona. Pre toga, poslodavac treba da sprovede postupak pre prestanka radnog odnosa ili izricanja druge mere predviđen Zakonom o radu.
Poštovani, U našoj lokalnoj samoupravi imamo dve situacije: - Jedan kolega je radio sa srednjom stručnom spremomkao nameštenik u Osnovnom sudu pre zasnivanja radnog odnosa kod nas i - Koleginica koja je sa stečenim viskim obrazovanjem radila u drugoj lokalnoj samoupravi kao službenik i u Okružnom zatvoru. Pitanje glasi: Da li se vreme provedeno na radu u tim organima računa u minuli rad kod sadašnjeg poslodavca?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) propisano je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.
U ovom konkretnom slučaju se računaju u minuli rad i rad u Okružnom zatvoru, jer pripada Upravi za izvršenje krivičnih sankcija pri Ministarstvu pravde Republike Srbije, kao i vreme provedeno na radu u osnovnom sudu, jer se na sudsko osoblje primenjuju propisi koji uređuju radne odnose državnih službenika i nameštenika.
Da li se mogu smatrati nabavka detektor vrata (u ulazu objekta radi bezbednosti) i police za arhivu i odlaganje dokumentacije istovrsnim nabavkama (finansiraju se sa ekonomske klasifikacije 512000)?
Članom 29. stav 3. Zakona o javnim nabavkama propisano je da naručilac određuje predmet javne nabavke na način da predstavlja tehničku, tehnološku, funkcionalnu i drugu objektivno odredivu celinu.
U važećem Zakonu je izostalo uređenje pojmova istovrsnosti dobara, usluga i radova, koji su od značaja za utvrđivanje vrednosti javne nabavke na godišnjem nivou i sprečavanje izbegavanja primene Zakona tzv. usitnjavanje nabavki.
Ovo ne znači da naručioci mogu deliti javnu nabavku na više njih u cilju izbegavanja primene (određenih) odredaba Zakona, i tu pre svega treba imati u vidu odredbu člana 29. stav 2. Zakona kojom je propisano da određivanje procenjene vrednosti predmeta javne nabavke ne može da se vrši na način koji ima za cilj izbegavanje primene ovog zakona, niti u tom cilju može da se vrši podela predmeta javne nabavke na više nabavki.
U konkretnom slučaju moramo posmatrati da li police za odlaganje dokumentacije i detektor vrata u ulazu objekta radi bezbednosti imaju tehničku, tehnološku, funkcionalnu povezanost, bez obzira na to što će se plaćati sa iste ekonomske klasifikacije (pozicija plaćanja nije relevantna za određivanje „istovrsnosti“). Dakle, predmet javne nabavke mora da bude srodan, da služi istoj svrsi, da ima istu ili sličnu funkciju, da je tehnički povezan odnosno sličan i tehnološki srodan. Dakle, moramo posmatrati kroz prizmu stare, nepostojeće definicije istovrsnosti i postojećeg opisa u Zakonu ove predmete nabavki.
U tom smislu, detektor za vrata ima svrhu bezbedonosne zaštite i tehnički, elektronski je uređaj, dok su police za arhivu i odlaganje dokumentacije deo nameštaja naručioca gde se odlažu registratori, odnosno čuva dokumentacija, nije tehnički odnosno elektronski uređaj. Primera radi, srodni predmeti detektorima za vrata bi bili određeni alarmi, sistem za nadzor i slični predmeti koji imaju svrhu čuvanja bezbednosti objekta naručioca, dok su police za dokumentaciju srodne sa ormanima, kasetama, stolovima i sl. jer je u pitanju nameštaj koji služi za odlaganje i čuvanje dokumentacije.
Smatramo da se ova dva predmeta ne mogu smatrati istovrsnim, jer nisu objektivno odrediva celina, niti predstavljaju tehničku, tehnološku ili funkcionalnu celinu.
Da li u okviru budzeta tj odluke o budzetu moze može da se uveća izvor finansiranja 13- Nerasporedjeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina putem rešenja odnosno bez rebalansa budzeta
U skladu sa članom 8. stav 2. Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem („Službeni glasnik RS“, br. 16/16, 49/16, ... 83/23, 118/23, 105/24 i 12/25), izvori finansiranja su propisno klasifikovani. Izvor 13 – Neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina odnosi se na opšte prihode i primanja budžeta ostvarenih u prethodnim godinama, a koji nisu bili utrošeni i mogu biti raspoređeni u narednom budžetskom periodu. Ova sredstva predstavljaju deo utvrđenog finansijskog rezultata iz prethodne godine, odnosno fiskalnog suficita utvrđenog završnim računom budžeta. Međutim, u skladu sa članom 30. stav 1. Zakona o budžetskom sistemu, ukupni iznos fiskalnog suficita i način njegovog raspoređivanja mora biti utvrđen odlukom o budžetu.
Dakle, uvećanje izvora finansiranja 13 zahteva izmene i dopune odluke o budžetu, odnosno rebalans, jer predstavlja promenu u planiranim prihodima i rashodima budžeta. Zato nije moguće samo rešenjem izvršne vlasti (npr. predsednika opštine ili gradonačelnika) uvećati ovaj izvor u toku budžetske godine – takva izmena zahteva odluku skupštine, odnosno sprovođenje postupka rebalansa budžeta, kako bi bila u skladu sa zakonom i principima budžetskog sistema.