Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePrilikom otvaranja tržnog centra poreski obveznik kao nastanak poreske obaveze koristi datum kada se TC svečano otvara i za taj datum kaže da je to dan osposobljavanja tj dan početka korišćenja. Naše mišljenje je da je dan osposobljavanja dan kada je TC završen a dan početka korišćenja dan kada će biti svečano otvoren. Objekat je završen i osposobljen za korišćenje ranije od dana kada će biti pušten u rad.Takođe je upotrebna dozvola sigurno izdata pre tog datuma. Da li imate stručno mišljenje koji dan se smatra danom osposobljavanja a koji danom korišćenja. Objekat je izgrađen u 2025. godini. U zakonu jasno stoji da obaveza nastaje najranije od sledećih dana.... Molimo za Vaše mišljenje.
Članom 10. Zakona o porezima na imovinu propisano je da obaveza po osnovu poreza na imovinu nastaje najranijim od sledećih dana: danom sticanja prava na koje se porez na imovinu plaća u skladu sa članom 2. stav 1. i članom 2a ovog zakona, danom uspostavljanja državine kad se porez plaća na državinu, danom početka korišćenja, danom osposobljavanja, danom izdavanja upotrebne dozvole, odnosno danom omogućavanja korišćenja imovine na drugi način.
Kad je pravo iz stava 1. ovog člana stečeno na objektu u izgradnji koji nije osposobljen za korišćenje, ne koristi se i za koji nije izdata upotrebna dozvola, obaveza po osnovu poreza na imovinu za taj objekat nastaje najranijim od sledećih dana: danom početka korišćenja, danom osposobljavanja, danom izdavanja upotrebne dozvole, odnosno danom omogućavanja korišćenja objekta na drugi način (uključujući uspostavljanje državine), osim u slučaju iz st. 3. i 4. ovog člana.
Članom 4. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji(u daljem tekstu: ZPPPA) propisano je da je Poreska uprava dužna da utvrđuje sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, posvećujući jednaku pažnju činjenicama koje idu u prilog i na štetu poreskom obvezniku.
Članom 51. ZPPPA propisano je da u poreskom postupku teret dokaza snosi Poreska uprava - za činjenice na kojima se zasniva postojanje poreske obaveze, a poreski obveznik - za činjenice od uticaja na smanjenje ili ukidanje poreza.
Imajući u vidu navedene odredbe, potrebno je da lokalna poreska administracija (LPA) pribavi kvalitetne pisane dokaze o najranijem datumu koji se u skladu sa Zakonom o porezima na imovinu smatra danom nastanka poreske obaveze. U tom smislu potrebno je utvrditi dan izdavanja upotrebne dozvole, dan osposobljavanja (na primer dan priključenja na struju, vodu, zapisnik o uviđaju sa lica mesta i dr.)
Kao dokaz o početku korišćenja, koje predstavlja faktičku stvar koja se može dokazivati na različite načine, može se uzeti na primer dan sačinjavanja ugovora o davanju u zakup nepokretnosti, zapisnik o uviđaju sa lica mesta i drugi dokaz kojim se može pouzdano utvrditi dan početka korišćenja.
U prilogu dostavljamo dva mišljenja Ministarstva finansija o navedenom:
- Bilten 2/2014, mišljenje broj 3 (broj 430-00-00037/2014-04 od 12.02.2014. godine)
- Bilten 10/2014, mišljenje broj 6 (broj 430-00-00037/2014-04 od 8.10.2014. godine).BILTEN 2-2014 ZPI.pdfBILTEN 10-2014 ZPI.pdf
Gradska opština Grocka je donela Odluku da proda automobile (nemaju knjigovodstvenu vrednost ali imaju trzisnu tj upotrebnu) Moje pitanje je kako se vrši procena vrednosti? Da li moramo da se obraćamo Poreskoj upravi RS/Upravi prihoda Grada Beograda ili je dovoljno formirati komisiju? Da li je to pitanje regulisano propisom?
Prilikom otuđenja pokretnih stvari u javnoj svojini opštine/grada primenjuju se odredbe člana 33. stav 2. Zakona o javnoj svojini koje glase:
„Otuđenje pokretnih stvari iz javne svojine vrši se, po pravilu, u postupku javnog oglašavanja, odnosno prikupljanjem pismenih ponuda, na način kojim se obezbeđuje interes nosioca prava javne svojine.“
Istim članom zakona samo stavom 5. propisano je da predlog akta, odnosno akt o otuđenju pokretnih stvari iz javne svojine mora da sadrži obrazloženje iz koga se može utvrditi postojanje razloga iz stava 4. ovog člana.
Međutim, Zakon o javnoj svojini se ne bavi pitanjem procene vrednosti pokretnih stvari.
U vašem konkretnom slučaju ukoliko se radi o automobilima koji nemaju knjigovodstvenu a imaju određenu tržišnu vrednost najbolje bi bilo da se na nivou opštine formira jedna Komisija sa zadatkom da da procenu vrednosti automobila. Ukoliko nemate mogućnosti da takvu Komisiju formirate ili nemate dovoljno podataka kako bi se dala objektivna procena uvek možete da zatražite procenu od ovlašćenih prodavaca automobila.
Dalje, kada se utvrdi početna vrednost automobila može se pristupiti sprovođenju postupka u skladu sa odredbama člana 33. stav 2. Zakona o javnoj svojini.
Da li prilikom izrade rešenja o prethodnoj meri iz nepokretnosti, u dispozitivu i obrazloženju rešenja treba navesti i iznos dugovane poreske obaveze za koju se postupak pokreće?
Članom 85a Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji uređeno je ustanovljavanje prethodne mere obezbeđenja naplate poreza koji je dospeo za naplatu.
Radi obezbeđenja naplate poreza koji je dospeo za naplatu, rešenjem poreskog organa može se ustanoviti prethodna mera obezbeđenja naplate poreza i to:
· zabrana raspolaganja novčanim sredstvima;
· zabrana raspolaganja i opterećenja na novčanim sredstvima na poslovnim računima poreskog obveznika, novčanim i nenovčanim potraživanjima;
· zabrana raspolaganja i opterećenja sredstava na tekućim računima i štednim ulozima;
· zabrana raspolaganja, otuđenja i opterećenja pokretnih stvari;
· zabrana raspolaganja, otuđenja i opterećenja nepokretnosti ili stvarnih prava na nepokretnosti upisanih u javnu knjigu
· zabrana izvršenja od strane trećih lica.
Rešenje kojim se ustanovljava prethodna mera obezbeđenja naplate poreza koji je dospeo na naplatu istovremeno se dostavlja poreskom obvezniku i nadležnim registrima, čime postaje izvršno.
Prethodna mera obezbeđenja naplate poreza traje do donošenja rešenja o prinudnoj naplati iz novčanih sredstava poreskog obveznika i upisa u registar blokiranih računa koji vodi nadležna organizacija, upisa založnog prava u registar pokretnih stvari, odnosno registar nepokretnosti, odnosno do naplate poreza u celosti.
Prema navedenom, zabrana raspolaganja, otuđenja i opterećenja nepokretnosti ili stvarnih prava na nepokretnosti upisanih u javnu knjigu je jedna od prethodnih mera obezbeđenja naplate poreza koji je dospeo za naplatu, ali nije pokrenut postupak prinudne naplate i traje dok se ne donese rešenje o prinudnoj naplati odnosno do naplate poreza u celosti.
Obaveza po osnovu javnih prihoda koja je dospela za naplatu, a nije plaćena podrazumeva veliki stepen verovatnoće da neće biti ni plaćena. Poreski organ, donošenjem rešenja o ustanovljavanju prethodne mere, obezbedjuje naplatu svog dospelog potraživanja. Na taj način se onemogućava poreskom obvezniku da osujeti namirenje svoje obaveze iz predmeta na kojima se može ustanoviti prethodna mera, a kasnije i pokrenuti postupak prinudne naplate (npr. otudjenjem nepokretnosti).
Smatramo da je prethodna mera zabrane raspolaganja, otuđenja i opterećenja nepokretnosti ili stvarnih prava na nepokretnosti upisanih u javnu knjigu, kao i sve druge prethodne mere, koje se mogu ustanoviti u svrhu obezbedjenja naplate, opšteg karaktera, što znači da ne zahteva izričito navođenje iznosa poreza dospelog za naplatu u dispozitivu
rešenja kojim se ustanovljava prethodna mera, ali takođe se taj iznos može navesti u dispozitivu rešenja.
Imajući u vidu da prethodna mera traje dok se poreska obaveza ne plati ili dok se ne donese rešenje o prinudnoj naplati, ustanovljavanjem prethodne mere daje se još jedna mogućnost poreskom obvezniku da izmiri svoju dospelu poresku obavezu pre pokretanja postupka prinudne naplate.
U skladu sa navedenim smatramo da iznos dugovane poreske obaveze na dan donošenja rešenja o prethodnoj meri može i ne mora biti deo dispozitiva rešenja.
1Odredbama člana 12. stav 2. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da funkcioner kome miruju prava i obaveze iz stava 1. ovog člana, ima pravo da se u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, vrati na rad kod poslodavca. Molim vas da mi dostavite mišljenje kako postupiti u situaciji kada se po prestanku funkcije posle 10 dana zaposleni vrati na rad kod poslodavca kod koga mu je mirovao radni odnos, s obzirom da je rok za prijavu na osiguranje u Centralnom registru 3 dana, a logično je da ne ostvaruje pravo na platu pošto nije ni radio? S druge strane, ukoliko se prijava na osiguranje podnosi od onog dana kada se zaposleni vratio na rad, postoji prekid u radnom stažu.
Shodno članu 12. Zakona o centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018 i 91/2019) registracija osiguranika i osiguranih lica u Centralni registar vrši se podnošenjem jedinstvene prijave u elektronskom obliku od strane podnosioca jedinstvene prijave.
Jedinstvena prijava podnosi se najkasnije pre stupanja zaposlenog i drugog radno angažovanog lica na rad, odnosno u roku od tri radna dana od dana početka obavljanja delatnosti, odnosno od dana prestanka zaposlenja, prestanka obavljanja poslova ili obavljanja delatnosti, odnosno od dana nastale promene u toku osiguranja. Dan prijema jedinstvene prijave u Centralnom registru smatra se danom prijema jedinstvene prijave u svim organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja.
Međutim, članom 5a Uredbe o sadržini, obrascu i načinu podnošenja jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje, jedinstvenim metodološkim principima i jedinstvenom kodeksu šifara za unos podataka u jedinstvenu bazu centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 54/2010, 124/2012 i 119/2013) je propisano da ukoliko u postupku prihvatanja i registracije prijave u svojoj bazi, utvrdi da za osiguranika ne postoji odjava sa prethodnog osiguranja, a novi osnov osiguranja isključuje prethodni, Centralni registar će prijavu primiti, registrovati, i izvršiti programsku odjavu sa prethodnog osiguranja, prema osnovu osiguranja, propisanom jedinstvenim kodeksom šifara. Programska odjava dostavlja se organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, a Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje i Republički fond za zdravstveno osiguranje su dužni da u skladu sa važećim propisima utvrde datum odjave sa osiguranja, koji mora da prethodi datumu koji je naveden u registrovanoj jedinstvenoj prijavi kao dan početka osiguranja, sa izuzetkom postojanja više prijava sa nepunim radnim vremenom, ukoliko je prijava kod novog poslodavca podneta za nepuno radno vreme.
Naknadno podnetom odjavom od strane obveznika podnošenja ili organizacije obaveznog socijalnog osiguranja sa tačno utvrđenim datumom prestanka osiguranja, programska odjava zamenjuje se ispravnom odjavom sa obaveznog socijalnog osiguranja i unosi u jedinstvenu bazu podataka Centralnog registra.
Gore navedeno se tiče situacije u kojoj se bivši funkcioner vratio na rad kod prethodnog poslodavca odmah nakon prestanka funkcije, dok u slučaju kada postoji prekid u osiguranju je potrebno da se izvrši „naknadna odjava“ putem podnošenja zahteva za utvrđivanje svojstva osiguranika u PIO fondu, koji je moguće podneti i nakon isteka roka od 3 dana iz člana 12. Zakona o CROSO.
Da li se uplatom doprinosa za opremanje građevinskog zemljišta iz građevinske dozvole koja je prestala da važi i po kojoj nije potvrđena prijave radova, može smatrati kao izmirena obaveza iz te dozvole prilikom izdavanja nove građevinske dozvole, odnosno da li investitor treba da plati i doprinos obračunat prilikom izdavanja nove građevinske dozvole, bez obzira što je to učinio prilikom izdavana prve dozvole kojoj je istekao rok važenja od 3 godine?
Pitanje priznavanja uplaćenih sredstava odnosno povraćaja novca na ime uplaćenog doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u slučaju poništaja ili prestanka važenja rešenja o građevisnkoj dozvoli (kao što je ovde slučaj), potrebno je regulisati opštim aktom Jedinice loaklne samouprave kojim je regulisan doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta.
U praksi su česte situacije da subjekt koji vrši sve poslove obračuna i naplate doprinosa i uređivanja građevinskog zemljišta, prilikom novog obračuna u vezi izgradnje objekta, uzima u obzir ranije uplaćena sredstva i obavezuje investitora da isplati razliku do pune vrednosti doprinosa po novom obračunu.
I ovo pitanje je potrebno regulisati opštim aktom kojim je regulisan doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta.
Ukoliko opštim aktom JLS nisu regulisana ova pitanja, u tom slučaju po osnovu opštih pravila Zakona o obligacionim odnosima o vraćanju datog kada otpadne pravni osnov davanja, investitor može pokrenuti parnični postupak radi povraćaja datog.