Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se zaposlenom kome je mirovao radni odnos zbog odsluženja vojnog roka, vreme mirovanja koje je trajalo 6 meseci računa u radni staž za jubilarnu nagradu i minuli rad?
Članom 79. Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drukčije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog: 1) odlaska na odsluženje, odnosno dosluženje vojnog roka; 2) upućivanja na rad u inostranstvo od strane poslodavca ili u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva; 3) privremenog upućivanja na rad kod drugog poslodavca u smislu člana 174. ovog zakona; 4) izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca; 5) izdržavanja kazne zatvora, odnosno izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere, u trajanju do šest meseci. Zaposleni kome miruju prava i obaveze iz stava 1. ovog člana ima pravo da se u roku od 15 dana od dana odsluženja, odnosno dosluženja vojnog roka, prestanka rada u inostranstvu, odnosno kod drugog poslodavca, prestanka funkcije, povratka sa izdržavanja kazne zatvora, odnosno mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere - vrati na rad kod poslodavca. Prava iz st. 1. i 2. ovog člana ima i bračni drug zaposlenog koji je upućen na rad u inostranstvo u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva.
Imajući u vidu navedeno, smatramo da lice ne može da ostvari pravo na minuli rad i jubilarnu nagradu za vreme za koje su mu mirovala prava i obaveze po osnovu rada u opštinskoj upravi jer u tom periodu nije mogao da ostvaruje prava iz radnog odnosa kod poslodavca kod koga su mu mirovala prava i obaveze, a u ovom slučaju se vratio kod tog poslodavca.
JLS ima nameru da otuđi iz javne svojine građevisnko zemljište. Relevantni Plan generalne regulacija predviđa za predmetnu radnu zonu (predmet otuđenja) izdaru urbanističkog projekta. Prema članu 11. Zakona o planiranju i izgradnji planski dokumenti su: prostorni planovi i urbanistički planovi. Plan generalne regulacije spada u urbanističke planove, dok urbanisitčki projekat shodno čl. 13 je urbanističko- tehnički dokument. Član 99. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji koja propisuje da se građevinsko zemljište u javnoj svojini ne može otuđiti ili dati u zakup, ako nije donet planski dokument na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, odnosno građevinska dozvola. Imajući u vidu gore navedeno, da li je sa postojećim PGR-om stečen uslov iz čl. 99 Zakona za sprovođenje postupka otuđenja iz javne svojine JLS?
Članom 99. stav 7. Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da se građevinsko zemljište u javnoj svojini ne može otuđiti ili dati u zakup, ako nije donet planski dokument na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, odnosno građevinska dozvola.
Na vaše pitanje koje se odnosi na okolnost da li je Plan generalne regulacije relevantan planski dokument, odnosno da li se na osnovu istog mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno građevinska dozvola kao uslov da se neko građevinsko zemljište koje je u javnoj svojini opštine otuđi, dajemo sledeće :
U konkretnom slučaju Plan generalne regulacije jeste vrsta planskog dokumenta na osnovu kog se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno građevinska dozvola.
Prema našem mišljenju, opštinska uprava može sprovesti postupak otuđenja građevinskog zemljišta u javnoj svojini u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, na osnovu PGR-a s tim da je u dokumentaciji prilikom raspisivanja javnog poziva (u javnom oglasu za javno nadmetanje, odnosno prikupljanje ponuda) obavezno naglasiti da je obaveza budućeg vlasnika izrada urbanističkog projekta kojim će se detaljno razraditi predmetna lokacija.
VD direktora Centra za socijalni rad je istekao mandat na koji je postavljena kao VD direktora dana 15.10.2025. godine. Da li ista i dalje moze potpisivati resenja,uverenja,putne naloge i druge akte iz redovnog poslovanja Centra dok ne bude izabran novi direktor ili vd.direktora, odnosno dok ne bude formalno razrešena na sednici skupstine opstine ili joj prestaje mogucnost potpisivanja danom prestanka mandata?
Vršiocu dužnosti direktora Centra za socijalni rad prestaju ovlašćenja za zastupanje i potpisivanje akata danom isteka roka na koji je postavljen, ukoliko statutom ustanove nije drugaćije određeno. Ovo proizilazi iz člana 125. stav 3. Zakona o socijalnoj zaštiti koji kaže da „Vršilac dužnosti direktora centra za socijalni rad može obavljati tu dužnost najduže jednu godinu.“ Ovo znači da je mandat vršioca dužnosti ograničen na vreme, i da se završava istekom roka od jedne godine. Nema produžetka po sili zakona, tako da danom isteka roka na koji je postavljen prestaju i sva rukovodeća ovlašćenja, uključujući i potpisivanje akata.
Važno je napomenuti da status „vršioca dužnosti“ ne prestaje razrešenjem, već istekom roka iz odluke o postavljenju i po osnovu sile zakona. Skupština može kasnije formalno konstatovati prestanak, ali ovlašćenja prestaju automatski, bez čekanja sednice.
Zakon ne poznaje institut „produženja do daljeg“ za vršioca dužnosti direktora ustanove socijalne zaštite. Analogna pravila iz državne uprave (gdje postoji kontinuitet rukovođenja) ne primenjuju se na javne službe — Centar za socijalni rad je ustanova neposredne socijalne zaštite, ne organ uprave. Stoga, mišljenje Stručne službe SKGO je da vršilac dužnosti direktora kome je istekao mandat ne može nastaviti da potpisuje akte. U tom slučaju, a u skladu sa zastupljenom praskom, kao i u skladu sa statutom ili opštim aktom ustanove, akte najčešće potpisuje: najstariji rukovodilac organizacione jedinice ili lice ovlašćeno posebnim punomoćjem upravnog odbora ili osnivača. Međutim, ovo lice ne može potpisivati upravne akte (rešenja), osim ako je zakonom ili internim aktom izričito ovlašćeno, već može obavljati samo hitne i tehničke poslove dok se ne imenuje direktor.
Molim Vas za tumačenje člana 8. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu ("Sl. glasnik RS", br. 94/2024). Da li postupak procene uticaja za sve projekte za koje je nosilac Opština Rača sprovodi Ministarstvo bez obzira ko je nadležan za izdavanje građevinske dozvole/odobrenja za izvođenje radova za predmetni projekat?
Član 8. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS", br. 94/2024) utvrđuje nadležnost za sprovođenje postupka procene uticaja na životnu sredinu u posebnim slučajevima, odnosno u slučajevima kada je nadležni organ za sprovođenje postupka procene uticaja istovremeno i nosilac projekat koji je predmet odlučivanja. Na ovaj način zakonodavac je utvrdio proceduru kojom se izbegava da organ javne vlasti koji je nosilac projekta istovremen i odlučuje u postupku procene uticaja na životnu sredinu.
Sa tim u vezi, ukoliko je jedinica lokalne samouprave, na primer opština Rača, nosilac projekta, postupak procene uticaja na životnu sredinu će sprovoditi Ministarstvo zaštite životne sredine, a ne organ nadležan za zaštitu životnu sredinu u opštini Rača. Da bi se primenio čl. 8. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu nije odlučujuće to da li odobrenje za izvođenje projekta (čl. 2, st. 1, tačka 4. Zakona o proceni uticaja) izdaje organ lokalne samouprave ili republički organ, već to ko je nosilac projekta.
Član 8. Zakona o proceni uticaja se primenjuje samo u posebnim slučajevima kada je nadležni organ za sprovođenje postupka procene uticaja istovremeno i nosilac projekta.
Ukoliko imate takav slučaj obratite se Ministarstvu zaštite životne sredine.
Član 8. nije postojao u prethodnom zakonu i uveden je 2024. godine.
U svim ostalim slučajevima nadležnost za postupak procene uticaja utvrđena je čl. 7. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu. I u slučaju nadležnosti iz čl. 7. Zakona postoje razlike u odnosu na prethodni zakon.
Odredbom 33. Zakona o zaposlenima u AP i JLS propisano je da je službenik dužan da, po pismenom nalogu neposrednog rukovodioca, radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta ako za njih ispunjava uslove, zbog privremeno povećanog obima posla, zamene odsutnog službenika ili u slučaju da na određeno radno mesto nije raspoređen nijedan službenik. Vrstu i trajanje poslova, iz stava 1. ovog člana, određuje neposredni rukovodilac pismenim nalogom, najduže na 30 radnih dana u periodu od šest meseci. S obzirom na navedeno, da li samo neposredni rukovidilac npr. šef Odseka ili Načelnik odeljenja može da izda takav nalog ili to može biti i Načelnik uprave ukoliko je potreba za povećanim obimom posla u drugom odeljenju? Ili je duh ove odredbe takav da se misli samo na povećan obim posla u postojećoj organizacionoh jednici gde je već zaposleni raspoređen? (odseku, odeljenju i dr.)
Saglasno članu 33. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023), službenik je dužan da, po pismenom nalogu neposrednog rukovodioca, radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta ako za njih ispunjava uslove, i to u slučaju: privremeno povećanog obima posla, zamene odsutnog službenika ili da na određeno radno mesto nije raspoređen nijedan službenik.
Vrstu i trajanje poslova koje će raditi službenik određuje neposredni rukovodilac pismenim nalogom, najduže na trideset radnih dana u periodu od šest meseci. Privremeni rad na poslovima koji nisu u opisu radnog mesta jeste jedna od posebnih situacija do kojih može da dođe u toku rada bilo kog poslodavca. Neposredni rukovodilac može, da zbog privremeno povećanog obima posla, zamene odsutnog službenika ili u slučaju da na određeno radno mesto nije raspoređen nijedan službenik, pismenim nalogom naloži službeniku da radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta ako za njih ispunjava uslove, a najduže na trideset radnih dana u periodu od šest meseci (dakle, radnih dana, ne kalendarskih).
Uzimajući u obzir navedeno, nalog koji službeniku izdaje neposredni rukovodilac u skladu sa članom 33. zakona može se ticati izdavanja naloga za obavljanja poslova koji nisu u opisu njegovog radnog mesta ako za njih ispunjava uslove u okviru organizacione jedinice kojom rukovodilac rukovodi. Što se tiče privremenog obavljanja poslova na radnom mestu u drugoj organizacionoj jedinice, smatramo da je potrebno koristiti institut privremenog premeštaja u skladu sa članom 115. zakona, koje je u nadležnosti rukovodioca organa