Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se Pravilnikom o radu za zaposlene u gradskoj upravi mogu dati povoljniji uslovi za isplatu otpremnine zaposlenima za odlazak u penziju, odnosno u iznosu većem od dve prosečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem konačnom objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan isplate i da li bi takva odredba bila u suprotnosti sa odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave i Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika?
U skladu sa članom 8. Zakona o radu kolektivni ugovor i pravilnik o radu, tj. opšti akt i ugovor o radu ne mogu da sadrže odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni zakonom. Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova utvrđenih zakonom, kao i druga prava koja nisu utvrđena zakonom, osim ako zakonom nije drukčije određeno.
Članom 4. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave predviđeno je da se kolektivnim ugovorom kod poslodavca utvrđuju veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni zakonom i ovim ugovorom, kao i prava koja nisu utvrđena zakonom, ukoliko zakonom nije određeno drukčije. Kolektivni ugovor kod poslodavca zaključuju u ime poslodavca predsednik opštine, odnosno gradonačelnik i reprezentativni sindikat kod poslodavca u skladu sa zakonom.
Dakle, kolektivnim ugovorom kod poslodavca, opštim aktom i ugovorom o radu mogu se utvrditi veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni zakonom i posebnim kolektivnim ugovorom.
Međutim, treba imati u vidu i ograničenja koje postavljaju propisi u oblasti budžetskog sistema. Naime, Uputstvom za pripremu odluke o budžetu lokalne vlasti za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu u delu - Planiranje mase sredstava za plate u odlukama o budžetu za 2023. godinu kaže se između ostalog da je potrebno ostale ekonomske klasifikacije u okviru grupe 41 - Rashodi za zaposlene, u okviru koje su i otpremnine, planirati krajnje restriktivno (414300 - Otpremnine i pomoći).
Da li pravo na minuli rad koji se ostvaruje za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene imaju samo zaposleni u trenutku preuzimanja ili to pravo ostvaruju i zaposleni koji trenutno rade u državnom organu ali su nekada u prethodnom periodu ostvarili radni staž kod poslodavca od koga je državni organ preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.
Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene.
Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
Pravo na minuli rad u skladu sa ovim članom, ostvaruju zaposleni počev od 22. marta 2019. godine.”
Dakle, kada se kaže da se pravo na minuli rad ostvaruje i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene, pod organom se misli na sve organe kod kojih je zaposleni bio u radnom odnosu a za koje ima pravo da mu se prizna minuli rad – organ jedinice lokalne samouprave, organ autonomne pokrajine ili državni organ.
Da li Savet za zdravlje može da formira Veće kao svoje radno telo ili Savet formira Skupština opštine?
Zbog obima zadataka i poslova, kao i ovlašćenja koja Savet za zdravlje ima prema Zakonu o javnom zdravlju, iako je praksa različita u opštinama, gradovima i gradskim opštinama, mišljenja smo da, je u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Savet za zdravlje posebno radno telo skupštine, te ga shodno formira odnosno obrazuje Skupština gardske opštine.
Kada rukovodilac organa donese odluku o izboru kandidata, a u pitanju je javni konkurs za namešteničko radno mesto, kao pouka o pravnom sredstvu se upućuje na žalbenu komisiju ili na sud?
Članom 6. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalnih samouprava je utvrđeno da se na prava i dužnosti iz radnog odnosa nameštenika primenjuju opšti propisi o radu i kolektivni ugovori, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Članom 195. Zakona o radu, koji predstavlja lex generalis, je propisano:
„Protiv rešenja kojim je povređeno pravo zaposlenog ili kad je zaposleni saznao za povredu prava, zaposleni, odnosno predstavnik sindikata čiji je zaposleni član ako ga zaposleni ovlasti, može da pokrene spor pred nadležnim sudom.
Rok za pokretanje spora jeste 60 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava“.
Dakle, uputstvo o pravnom sredstvu bi glasilo da zaposleni može protiv konkretnog rešenja da pokrene radni spor pred nadležnim sudom u roku od 60 dana od dana njegovog dostavljanja.
U radu gradske IRK praksa je da mišljenje IRK važi sve do donošenja novog mišljenja/izmene mišljenja. Da li komisija pravilno postupa u stavu da jedno mišljenje važi sve do donošenja novog, pa i mere koje su u njemu predložene, ili je potrebno da roditelj za svaku radnu godinu podnosi zahtev IRK radi predlaganja subvencije za narednu radnu godinu u Predškolskoj ustanovi?
U skladu sa članom 50. stav 3. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/2010, 101/2017, 113/2017 – dr.zakon, 95/2018 - dr. zakon, 10/2019, 86/2019 – dr. zakon, 157/2020 – dr.zakon , 123/2021 - dr. zakon i 129/2021) propisano je da roditelj odnosno drugi zakonski zastupnik deteta ne učestvuje u obezbeđivanju sredstava za ostvarivanje delatnosti predškolske ustanove u celodnevnom ili poludnevnom boravku u slučaju kada su deca sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ili deca iz materijalno ugroženih porodica. Zakonski osnov za ovu odluku predstavlja član 35. Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom („Sl. glasnik RS“, br. 113/2017, 50/2018, 46/2021 – odluka US, 51/2021 – odluka US, 53/2021 – odluka US, 66/2021 i 130/2021) koji propisuje da deca predškolskog uzrasta sa smetnjama u razvoju i invaliditetom imaju pravo na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi.
S obzirom da interresorna komisija može u svom mišljenju da preporuči ostvarivanje subvencija za pohađanje programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja za decu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom smatramo da je dovoljno da na osnovu prvog mišljenja roditelj može da ostvari pravo na subvenciju bez podnošenja ponovnog zahteva.
Subvencija se ne može ostvariti ukoliko je za to dete ostvareno pravo na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta, i u tom smislu potrebno je da interresorna komisija prati realizaciju i ostalih preporučenih mera.