Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li nadležni organ podnosi prijavu Komisiji za kontrolu državne pomoći, u smislu odredbi člana 7. stav 5. Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, kada utvrdi da postoje uslovi za umanjenje tržišne vrednosti neizgrađenog građevinskog zemljišta, a radi se o građevinskom zemljištu izvan građevinskog područja, koje se nalazi na teritoriji jedinice lokalne samouprave za koju je utvrđeno da se radi o nedovoljno razvijenoj JLS, odnosno o JLS sa izuzetno niskim životnim standardom ili visokom stopom nezaposlenosti (član 7. stav 2. Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu)?
U praksi, zahtev se podnosi Komisiji za kontrolu državne pomoći, s tim da se umanjenje po ovom osnovu ne vrši, imajući u vidu da se pomenuta Uredba iz 2015. godine odnosila samo na zahteve za konverziju koji su podneti do 31.12.2015. godine.
Do donošenja nove Uredbe, mišljenje Stručne službe SKGO je da umanjenje ne treba vršiti po ovom osnovu.
Da li može da se vrši konverzija neizgrađenog građevinskog zemljišta izvan građevinskog područja?
Prema odredbama Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu iz naknadu, predmet konverzije je izgrađeno ili neizgrađeno građevinsko zemljište. Zakon ne govori o zemljištu unutar ili izvan građevinskog područja, već samo i izgrađenom i neizgrađenom građevinskom zemljištu.
S tim u vezi, prema mišljenju Stručne službe SKGO, uz ispunjenje svih drugih zakonskih uslova moguća je konverzija građevinskog zemljišta izvan građevinskog područja.
U otvorenom postupku javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija, izabrani ponuđač je odbio da zaključi ugovor (fizički je bio prisutan), sledeći ponuđač ispunjava uslove i njegova ponuda je iznad procenjene vrednosti. Ako se pozove sledeći ponuđač da li treba da se donese odluka o dodeli ugovora, gde se bira sledeći ponuđač i da li ponuđač koji je odbio da potpiše ugovor ima aktivnu legitimaciju u daljem postupku?
Članom 152. stav 2. Zakona o javnim nabavkama je predviđeno da ako ponuđač odbije da zaključi ugovor o javnoj nabavci, naručilac može da zaključi ugovor sa prvim sledećim najpovoljnijim ponuđačem.
Stavom 3. istog člana je propisano da će naručilac ponovo izvršiti stručnu ocenu ponuda i doneti odluku o dodeli ugovora ako je zbog metodologije dodele pondera potrebno da se utvrdi prvi sledeći najpovoljniji ponuđač.
Iz navedenog proizilazi da u situaciji kada ponderisanje nije predviđeno konkursnom dokumentacijom, dakle kada je najniža cena jedini kriterijum za dodelu ugovora, tada naručilac nema obavezu da donosi novu odluku o dodeli ugovora, već poziva sledećeg najpovoljnijeg ponuđača da zaključi ugovor, odnosno obaveštava ga o razvoju događaja, proverava rok važenja njegove ponude, sve dokaze i sredstva obezbeđenja (ukoliko su tražena) i šalje mu potpisan ugovor.
Ponuđač koji je odbio da zaključi ugovor iz neopravdanih razloga mora da trpi posledice, tj. ako je zahtevano sredstvo obezbeđenja za ozbiljnost ponude ono mora da bude aktivirano prema tom ponuđaču.
Taj ponuđač ne može ništa da preduzme po novom ugovoru, jer se ne donosi nova odluka o dodeli ugovora, već naručilac postupa po postojećoj odluci iz koje se jasno vidi rangiranje ponuđača.
Uvek je potrebno sačiniti dopis kojim se objašnjava takvo postupanje naručioca, koji postaje sastavni deo predmeta i dokumentacije ovog postupka, za slučaj kontrole.
Ko je zastupnik javnih preduzeća čiji je osnivač JLS i osnovnih škola, u postupcima pred sudom?
U skladu sa članom 26. stav. 1 tačka 1) Zakona o javnim preduzećima direktor javnog preduzeća predstavlja i zastupa javno preduzeće.
U skladu sa članom 126. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 - dr. zakon, 10/2019, 27/2018 - dr. zakon, 6/2020 i 129/2021) zakonski zastupnik ustanove je direktor te ustanove.
U skladu sa članom 11. stav 2. Zakona o pravobranilaštvu („Sl. glasnik RS“, br. 55/2014) državno pravobranilaštvo pred sudovima, arbitražama, organima uprave i drugim nadležnim organima zastupa državne organe i posebne organizacije koji nemaju svojstvo pravnog lica, državne organe i posebne organizacije koji imaju svojstvo pravnog lica, a čije se finansiranje obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije i javne ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, a čije se finansiranje obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije, u pravnim postupcima u kojima ovi subjekti učestvuju kao stranke ili umešači o čijim imovinskim pravima i obavezama se odlučuje u tom postupku.
Takođe, mišljenje Stručne službe SKGO je da se odredbe čl. 11. st. 2. Zakona o pravobranilaštvu (zastupnik i punomoćnik), mogu shodno primeniti i na javna preduzeća, te u skladu sa navedenim je moguće zastupanje pravobranilaštva lokalne samouprave koja je osnovala javno preduzeće, ali isključivo na osnovu punomoćja koje bi bilo dato od strane zastupanog javnog preduzeća.
Da li je potrebno tražiti saglasnost Komisije za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje za zapošljavanje lica sa invaliditetom na neodređeno vreme, ukoliko je poslodavac (opštinska uprava) već zaposlio maksimalan broj lica na neodređeno vreme u ovoj godini predviđen članom 27k stav 1. Zakona o budžetskom sistemu?
U članu 27k Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020 i 118/2021) kaže se:
„U periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan.
Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.
Počev od 1. januara 2021. godine ukupan broj zaposlenih na određeno vreme (izuzev u svojstvu pripravnika), lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge, kao i posredstvom agencije za privremeno zapošljavanje i lica angažovanih po drugim osnovama, kod korisnika javnih sredstava, ne može biti veći od 10% ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme, osim izuzetno, uz saglasnost tela Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
U ograničenje iz stava 4. ovog člana ne ubrajaju se lica u radnom odnosu na određeno vreme radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka, lica radno angažovana posredstvom Nacionalne službe za zapošljavanje u cilju sprovođenja mera aktivne politike zapošljavanja u skladu sa propisima koji uređuju oblast zapošljavanja (javni radovi i dodatno obrazovanje i obuke), lica angažovana radi realizacije projekata koji se finansiraju sredstvima Evropske unije ili sredstvima donacija, ukoliko se naknade za njihov rad, sa pripadajućim porezima i doprinosima, finansiraju iz ovih izvora, kao i lica angažovana od strane korisnika programa obuke, akreditovanih realizatora obuke koji su upisani u Stalnu listu predavača i drugih realizatora obuka koju vodi Nacionalna akademija za javnu upravu.
Izuzetno od stava 4. ovog člana, korisnik javnih sredstava koji ima manje od 50 zaposlenih na neodređeno vreme može da ima najviše do sedam zaposlenih, odnosno angažovanih lica u smislu stava 4. ovog člana.
Aktom Vlade bliže će se urediti postupak za pribavljanje saglasnosti iz st. 1, 2. i 4. ovog člana.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na sudije, javne tužioce i zamenike javnih tužilaca, nastavno osoblje visokoškolske ustanove i naučno i istraživačko osoblje naučnoistraživačke organizacije akreditovane u skladu sa zakonom, na izabrana, postavljena i imenovana lica u državnim organima i organima jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i na direktore javnih preduzeća, društava kapitala, ustanova i javnih agencija čiji su osnivači Republika Srbija ili jedinice teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave, kao i na osobe sa invaliditetom u skladu sa propisima koji uređuju oblast profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom.
O zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vreme i radnog odnosa na određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad procenta iz stava 1. ovog člana u službama Narodne skupštine, Zaštitnika građana, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Državne revizorske institucije, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Agencije za sprečavanje korupcije, Komisije za kontrolu državne pomoći, Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Komisije za zaštitu konkurencije, Komisije za hartije od vrednosti, Fiskalnog saveta, Regulatornog tela za elektronske medije i Agencije za energetiku Republike Srbije, kao i o tome da ukupan broj zaposlenih, odnosno radno angažovanih iz stava 4. ovog člana kod tih korisnika bude veći od procenta, odnosno broja iz st. 4. i 6. ovog člana odlučuje odbor Narodne skupštine nadležan za administrativno-budžetska pitanja.“
Iz navedenog zaključujemo da se ograničenja predviđena navedenim članom Zakona o budžetskom sistemu ne odnosi na zapošljavanje invalida u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 32/2013 i 14/2022 - dr. zakon).