Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKako se može unaprediti učinak zaposlenih u oblasti LER-a?
Od 2016. godine do danas, sa stupanjem na snagu Zakona o zaposlenima u AP i JLS, značajno je unapređen okvir za merenje učinka zaposlenih u JLS, a dobro definisani radni ciljevi su preduslov za ocenjivanje, odnosno, merenje učinka zaposlenih. Po ovom zakonu, postoji obaveza utvrđivanja individualnih radnih ciljeva na početku kalendarske godine za svakog od ocenjivanih. Svaki zaposleni treba da bude ocenjen za ostvarene rezultate u odnosu na te radne ciljeve.
Potrebno je imati u vidu da se ciljevi ne pripremaju za radna mesta, već za konkretne osobe koje rade na tim radnim mestima, u skladu sa praksom, koje poslove LER-a obavljaju i koje su kompetencije neophodne za to radno mesto.
Radnih ciljeva može biti najviše pet. Poslovi LER-a su po svojoj prirosi visoko složeni i za njih je moguće definisati i više od pet ciljeva, ali se, za potrebe ocenjivanja, ograničava na pet najvažnijih u toj kalendarskoj godini. Bitno je da se kroz definisanje radnih ciljeva službenika za LER ne definiše samo forma, već da bude obuhvaćena i suština.
Radne ciljeve priprema ocenjivač za svakog službenika kome je on ocenjivač, a na osnovu svrhe i opisa radnog mesta, kao i strateških tj. operativnih ciljeva u oblasti LER. U tom smislu, dokumenta na osnovu kojih se formulišu radni ciljevi su Pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta ili konačni opis radnog mesta, strateški planovi, operativni planovi i slična dokumenta.
Radni ciljevi treba da proizlaze iz onoga što službenik radi na datom radnom mestu i u tom smislu ocenjivač nema slobodu da, po sopstvenom nahođenju i proizvoljno unosi poslove u radne ciljeve, već radni ciljevi treba da „govore” o očekivanjima koje on kao rukovodilac ima od službenika u pogledu onoga što su njegove glavne dužnosti na poslu. U tom smislu ciljevi mogu da se razlikuju od godine do godine za istog službenika, zavisno od konteksta posla i izmenjenih očekivanja koje rukovodilac ima, a sve radi ostvarivanja potrebnih rezultata u radu.
Kako unaprediti organizaciju i sistematizaciju poslova LER-a?
Način na koji su poslovi LER-a organizovani razlikuje od JLS do JLS. Gradovi po prirodi stvari imaju potrebu za većim brojem ljudi koji su organizovani u Odeljenja, službe ili odseke. Većina manjih JLS ima samo po jednog službenika sa punim ili nepunima radnim vremenom. Nažalost, ovi službenici četo uz poslove podsticanja privrednog razvoja i podršku privredi obavljaju i sijaset drugih poslova, kao što je priprema projekata, pisanje izveštaja za druge oblasti, upravljanje kapitalnim investicijama, itd. Potrebno je da JLS preispitaju i revidiraju postojeću organizaciju i opise poslova LER-a.
Izmenama i dopunama Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, broj 114/2021) uveden je pojam kompetencija u proces upravljanja ljudskim resursima, sa ciljem unapređenja upravljanja kadrovima u organima AP i JLS, a koje su neophodne za kvalitetno i efikasno obavljanje poslova. U ovom kontekstu su načinjene izmene zakonskih odredbi u pogledu toga da se Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, pored radnih mesta službenika, uslova za rad na njima i broja izvršilaca, određuju i potrebne kompetencije za obavljanje poslova radnog mesta. Pored navedenog, vrši se i dodatno preciziranje obaveznih elemenata Pravilnika u pogledu radnih mesta, opisa zvanja u kojima su radna mesta razvrstana, uslova za rad na svakom radnom mestu koji se odnose na vrstu i nivo obrazovanja, državni stručni, odnosno poseban stručni ispit i potrebno radno iskustvo u struci, kao i potrebne kompetencije za obavljanje poslova radnog mesta. Predviđeno je da se kompetencije za rad utvrđuju za svako radno mesto u posebnom Obrascu kompetencija, čiji su sadržaj i izgled propisani Uredbom o određivanju kompetencija za rad službenika u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave. Obrazac kompetencija je sastavni deo pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, što je utvrđeno članom 35. ove Uredbe. Navedene izmene su imale za posledicu donošenje novih, odnosno izmene i dopune postojećih podzakonskih akata. Konkretnije:
Uvođenjem sistema kompetencija, poslovi LER-a bi se mogli značajno urediti.
Koje su posledice za JLS ako nema donesen plan razvoja sporta, a stari im je istekao?
Prema čl. 142. stav 4. Zakona o sportu, jedinica lokalne samouprave, u roku od godinu dana od usvajanja Nacionalne stategije razvoja sporta, utvrđuje program razvoja sporta na svojoj teritoriji, u skladu sa Strategijom, i dostavlja ga Ministarstvu omladine i sporta u roku od 15 dana od dana usvajanja. Zakon o sportu nije utvrdio prekršajnu odgovornost za JLS zbog nedonošenja programa razvoja sporta na svojoj teritoriji. Treba, međutim, voditi računa da je članom 138. stav 8. Zakona o sportu propisano da JLS vrši odobravanje godišnjih i posebnih programa u skladu sa Zakonom o sportu, Nacionalnom strategijom razvoja sporta, nacionalnim kategorizacijama u sporti i Programom razvoja sporta u jedinici lokalne samouprave.
Da li operativni sportski trener ima pravo da bude trener reprezentaciji?
Prema čl. 6. Pravilnika o nomenklaturi sportskih zanimanja i zvanja, trener u sportu je zanimanje lica koja učestvuju u demonstriranju sportskih veština, programiranju, planiranju i realizaciji stručno-vaspitnog i stručno-pedagoškog rada u određenoj sportskoj grani, za sportiste svih uzrasta. Karakteristični poslovi trenera u sportu jesu: tehničko-taktičko obučavanje sportista, planiranje trenažnog procesa, vođenje treninga, kontrola pripremljenosti i selekcija sportista, analiza i korekcija trenažnog procesa i takmičenja, vođenje nastupa na takmičenjima; vođenje dokumentacije rada i postignutih rezultata, pripremanje izveštaje o radu; obezbeđivanje materijalno tehničkih uslova za izvođenje vežbanja i trenažnog procesa (čl. 7. Pravilnika o nomenklaturi sportskih zanimanja i zvanja). Operativni sportski trener je jedno od sportskih zvanja u okviru zanimanja trener u sportu (čl. 8. tač. 1) Pravilnika o nomenklaturi sportskih zanimanja i zvanja). U skladu sa navedenim, operativni sportski trener može da bude trener reprezentacije.
Da li postoji zakonska ograničenje u vezi sa godinama starosti funkcionera u organima upravljanja udruženja za lica koja su starija od 65 godina?
Ne postoje, osim ako nisu propisana statutom sportskog udruženja. Prema čl. 40. stav 3. Zakona o sportu, statutom sportskog udruženja se uređuju organi, njihova ovlašćenja, način izbora i razrešenja, trajanje mandata i način odlučivanja.