Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOd kog datuma se računa amortizacija osnovnog sredstva? Da li od datuma kada je osnovno sredstvo zaista stvaljeno u upotrebu (datum pravosnažnosti rešenja o upotrebnoj dozvoli, datum potpisivanja zapisnika o primopredaji osnovnog sredstva i dr.) i da li se tada radi korekcija početnog stanja ispravke vrednosti ukoliko je sredstvo stavljeno u upotrebu u prethodnim godinama?
Po pravilu, obračun amortizacije obračunava se od dana stavljanja osnovnog sredstva u upotrebu.
S obzirom na situaciju da nije na vreme dobijena dokumentacija, a takođe i Popisna komisija na kraju godine nije konstatovala da je osnovno sredstvo iz pripreme stavljeno u upotrebu, na osnovu čega bi se knjigovodstveno isknjižila iz pripreme, kao i s obzirom na to da je kao što se u pitanju navodi – danom dostavljanja dokumentacije od strane nadzornog organa, osnovno sredstvo preneto iz pripreme u upotrebu (potrebno je i u finansijskom knjigovodstvu i u pomoćnoj knjizi osnovnih sredstava), obračun amortizacije potrebno je obračunati od dana stavljanja osnovnog sredstva u upotrebu i izvršiti korekciju početnog stanja.
Kako se obračun amortizacije, po pravilu radi na kraju godine, postoji mogućnost da se ručno obračuna amortizacija za prethodnu godinu, odnosno od dana stvarnog stavljanja u upotrebu i unese u kolonu ispravka vrednosti, a zatim da se za taj iznos izvrši korekcija početnog stanja u finansijskom knjigovodstvu. Možda je jednostavnije da se prilikom prebacivanja iz pripreme u upotrebu stavi datum 01.01.2022. godine i kada se na kraju godine uradi amortizacija, biće urađena za celu 2022. godinu, neće biti obračunata samo za deo iz prethodne godine.
Da bi se izbegle ovakve situacije najbolje je da sa popisnom komisijom na kraju godine, izvrši provera svih osnovnih sredstva u pripremi, da komisija tačno navede šta je ostalo u pripremi, a šta je stavljeno u upotrebu.
Na koji način se može urediti sistem naplate kazni za parkiranje na javnoj površini, s obzirom da nema formirane komunalne policije?
Zakonom o komunalnim delatnostima utvrđene su komunalne delatnosti i to su:
Tako se pod upravlјanjem javnim parkiralištima podrazumeva usluga održavanja javnih parkirališta i prostora za parkiranje na obeleženim mestima (zatvoreni i otvoreni prostori), organizacija i vršenje kontrole i naplate parkiranja, usluga uklanjanja nepropisno parkiranih, odbačenih ili ostavlјenih vozila, premeštanje parkiranih vozila pod uslovima propisanim ovim i drugim posebnim zakonom, postavljanje uređaja kojima se po nalogu nadležnog organa sprečava odvoženje vozila, kao i uklanjanje, premeštanje vozila i postavlјanje uređaja kojima se sprečava odvoženje vozila u slučajevima predviđenim posebnom odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave kojom se uređuje način obavlјanja komunalne delatnosti upravlјanja javnim parkiralištima, kao i vršenje naplate ovih usluga.
Naime, jedinice lokalne samouprave, na osnovu zakonskog ovlašćenja, svojim odlukama propisuju način obavlјanja komunalnih delatnosti, kao i opšta i posebna prava i obaveze vršilaca komunalne delatnosti i korisnika usluga na svojoj teritoriji, uklјučujući i način plaćanja cene komunalne usluge.
Takođe, odredbama Zakona o komunalnim delatnostima propisane su dve vrste inspekcijskog nadzora. Prva, predstavlјa nadzor nad izvršavanjem odredaba tog zakona i republičkih propisa donetih na osnovu tog zakona, koji vrši ministarstvo nadležno za komunalne delatnosti, preko republičkih komunalnih inspektora, u okviru delokruga utvrđenog zakonom, a druga, predstavlјa inspekcijski nadzor nad sprovođenjem odredaba tog zakona i republičkih propisa donetih na osnovu tog zakona, kao i propisa, odnosno odluka jedinice lokalne samouprave donetih na osnovu tog zakona, koji vrši jedinica lokalne samouprave, preko opštinskih, odnosno gradskih komunalnih inspektora.
Iz izloženog nesporno proizilazi da jedinica lokalne samouprave može urediti svojom odlukom upravljanje javnim parkiralištima i u istoj u kaznenim odredbama urediti pitanje sistema naplate kazni za parkiranje na javnoj površini i oderditi da inspekcijski nadzor nad izvršavanjem odredbi te odluke vrši komunalna inspekcija.
Sproveden je postupak javne nabavke za uslugu hlorisanja vode za piće u rezervoarima, doneta je odluka o dodeli ugovora i ugovor je poslat ponuđaču na potpisivanje, međutim, poniđač je odustao od potpisivanja ugovora. Kako je u postupku pristigla samo jedna ponuda, kako postupiti u navedenoj situaciji, tj. koji je pravni osnov za obustavu postupka koji se odnosi na ovu situaciju?
U konkretnoj situaciji, mora se primeniti odredba člana 94. stav 1. tačka 1) Zakona o javnim nabavkama, naravno, jedino ukoliko je konkursnom dokumentacijom predviđeno dostavljanje sredstva obezbeđenja za ozbiljnost ponude.
Ukoliko je zahtevano dostavljanje sredstva obezbeđenja za ozbiljnost ponude, isto se aktivira ukoliko ponuđač neosnovano odbije da zaključi ugovor.
Takođe, navedeno postupanje ponuđača predstavlja prekršaj ponuđača iz člana 237. stav 1. tačka 4) Zakona o javnim nabavkama (kao posledica postupanja suprotno odredbi člana 152. Zakona), u kome je propisano da će se kazniti ponuđač novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara (odnosno 30.000 do 80.000 dinara za odgovorno lice) ako po pozivu naručioca ne zaključi ugovor o javnoj nabavci, osim ukoliko postoje razlozi na koje ponuđač nije mogao da utiče niti je mogao da ih predvidi, spreči, otkloni ili izbegne, a zbog kojih zaključenje ili izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz dokumentacije o nabavci i izabrane ponude nije moguće.
Za navedeni prekršaj izriče se zaštitna mera zabrane učestvovanja u postupcima javnih nabavki, kojom se tom ponuđaču zabranjuje da učestvuje u postupcima javnih nabavki u periodu koji ne može biti duži od dve godine. O navedenoj zaštitnoj meri odlučuje sud, u skladu sa Zakonom o prekršajima. Sud je dužan da u roku od tri dana od pravnosnažnosti presude o tome obavesti Kancelariju za javne nabavke (obaveštenje sadrži puno ime i registarski broj ponuđača, kao i datum do koga je taj subjekt isključen iz postupaka javnih nabavki), a podatke o tome Kancelarija za javne nabavke objavljuje na svojoj internet stranici.
Dakle, potrebno je obratiti se ovlašćenom podnosiocu zahteva za pokretanje prekršajnog postupka – Kancelariji za javne nabavke, u smislu člana 179. stav 1. tačka 3) Zakona o javnim nabavkama.
Takođe, imajući u vidu da je prema odredbi člana 236. stav 1. tačka 16) ZJN, prekršaj naručioca ukoliko Kancelariji za javne nabavke ne dostavi podatke o zaključenom ugovoru u smislu člana 181. ZJN, kao i obaveza da se u roku od 30 dana od zaključenja ugovora pošalje na objavljivanje obaveštenje o dodeli, potrebno je obratiti se Kancelariji za javne nabavke i objasniti zbog kojih okolnosti nije moguće da se objavi obaveštenje o zaključenom ugovoru na Portalu javnih nabavki, te da se na taj način okonča ovaj postupak i na samom Portalu, po smernicama Kancelarije za javne nabavke.
Svakako je preporuka da se u vidu službene beleške konstatuju nastale okolnosti, uz dokumentovanje istih (odustanak od zaključenja ugovora, obraćanje Kancelariji inicijativom da se pokrene prekršajni postupak, aktiviranje sredstva obezbeđenja za ozbiljnost ponude), da ta službena beleška postane sastavni deo dokumentacije o nabavci, da služi u svrhu potencijalne revizije sprovedene procedure i objašnjenja postupanja, u skladu sa zakonskim mogućnostima.
Jedino na opisani način može se okončati sprovedena procedura, jer ne postoji zakonski osnov za obustavu postupka (postupka u ovoj fazi više nema, on je okončan donošenjem odluke o dodeli ugovora koja je postala konačna), ali ni uslova za raskid ugovora (jer ugovor nije zaključen).
Da li je moguće da se postojeća sredstva (sredstva Ministratva i tekuće rezerve) koja su raspoređena po različitim ekonomskim klasifikacijama vrate u tekuću budžetsku rezervu, a zatim da se iz tekuće budžetske rezerve aproprijacijom vrate na jednu ekonomsku klasifikaciju i poziciju i to na primer 5122 – elektronska oprema?
Prilikom planiranja sredstava u Odluci o budžetu opštine, neophodno je poštovati sve budžetske klasifikacije tako da ona budu raspoređena u skladu sa namenom, prema Pravilniku o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem.
Sa stanovišta javnih nabavki jedino je relevantno da li sva oprema koju bi nabavljali predstavlja celinu – odnosno tehničku, tehnološku, funkcionalnu i drugu objektivno odredivu celinu, prema odredbi člana 29. stav 3.n Zakona o javnim nabavkama.
Pozicije sa kojih se vrši plaćanje sa stanovišta pokretanja postupka javne nabavke i uopšte određivanja predmeta javne nabavke nisu od uticaja, a pogotovo nisu od uticaja na podelu predmeta javne nabavke na partije.
Dakle, prema Zakonu o javnim nabavkama, ukoliko hardver, softver, mrežna komponenta, audio i video oprema zaista predstavljaju tehničku, tehnološku, funkcionalnu celinu, odnosno ako je svaki od navedenih delova opreme tehnički i funkcionalno uslovljen drugim delom opreme, tada nema prepreka da se pokrene i sprovede postupak javne nabavke sa jedinstvenim predmetom, bez podele na partije.
Međutim, skrećemo pažnju na „uslovljenost“ hardvera, audio i video opreme sa jedne strane i softvera i mrežne komponente sa druge strane – proceniti da li zaista potencijalno ponuđeni hardver jednog dobavljača može da ne podrži ponuđeni softver drugog dobavljača, u kontekstu celovitosti predmeta. Kako bi se izbegla ova situacija, mora se opisati detaljno specifikacija za hardver, audio i video opremu kao i funkcionalnost softvera koji taj hardver i oprema mora da podrži, te da se na taj način izbegne potencijalni problem u slučaju da se ipak odluči na podelu na partije.
Budući da su, u konkretnom slučaju, za raspoloživa sredstva sprovedene zakonske procedure i da je Odeljenje za budžet i finansije rasporedilo sredstva na 8 različitih ekonomskih klasifikacija – ako su to budžetske klasifikacije ispravno ciljane u smislu namene sredstava i dovoljna za planiranu nabavku – na osnovu navedenog proizilazi da nema potrebe da se u cilju sprovođenja predmetne javne nabavke vrši izmenu finansijskog plana.
Možete li da objavite model rešenja o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu objekta i formiranje građevinske parcele, kada postojeća katastarska parcela na kojoj je objekat sagrađen predstavlja samo zemljište ispod objekta (tzv. objekat parcela). U pitanju je rešenje koje donosi imovinsko pravna služba po članu 70. stav 10. alineja 1. Zakona o planiranju i izgradnji.
Pogledaj/preuzmi:
Model rešenja o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu objekta.docx
Podsećanja radi, u postupku utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta utvrđuje se uvek zemljište ispod objekta i oko objekta u pоvršini potrebnoj za formiranje građevinske parcele, a u skladu sa planskim dokumentom. Za predmetni postupak je bitno, da prilikom utvrđivanja ZRU vodite računa da katastarska parcela koja se formira, ispunjava uslove planom predviđene za formiranje građevinske parcele. Ako je u skladu sa važećim planskim dokumentom zemljište za redovnu upotrebu objekta u konkretnom slučaju samo zemljište ispod objekta, možete koristiti model za utvrđivanje ZRU koji Vam šaljemo u prilogu, s tim što ćete ga modifikovati u skladu sa konkretnom situacijom. Ova situacija može se javiti ukoliko se radi o otvorenom stambenom bloku, kada je po pravilu zemljište za redovnu upotrebu objekta samo zemljište ispod objekta.