Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li u budžetu opštine indirektne korisnike Centar za kulturu i Biblioteku treba prikazati pod jednom glavom, rashode zbirno u okviru aktivnosti funkcionisanje lokalnih uslova kulture ili mogu ovi korisnici da budu prikazani odvojeno po glavama?
Članom 2. stav 1 tačka 31. Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 - ispr., 108/13, 142/14, 68/15 - dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19, 72/19 i 149/20) propisano je da se aproprijacije za indirektne korisnike budžetskih sredstava iskazuju zbirno po vrstama indirektnih korisnika i namenama sredstava u okviru razdela direktnog korisnika koji je, u budžetskom smislu, odgovoran za te indirektne korisnike budžetskih sredstava. U skladu sa navedenim, ustanove kulture kao što su centar za kulturu i biblioteka treba u odluci o budžetu iskazati zbirno u okviru jedne glave.
Da li odbornik u skupštini jedinice lokalne samouprave istovremeno može da obavlja i poslove sekretara Mesne zajednice?
Prema članu 30. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/2007, 83/2014 – dr. zakon, 101/2016 – dr. zakon i 47/2018) propisano je da odbornik ne može biti zaposleni u opštinskoj upravi i lice koje imenuje, odnosno postavlja skupština opštine.
S obzirom da za obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe mesne zajedničke ona može da zaposli lice koje zasniva radni odnos u mesnoj zajednici i da odluku o prijemu zaposlenog donosi Savet mesne zajedničke, smatramo da to lice može da bude odbornik u skupštini te jedinice lokalne samouprave.
U slučaju da su poslovi sekretara MZ sistematizovani u upravi i da ih obavljaju zaposleni uprave, u tom slučaju ne bi mogao da ih obavlja odbornik u skupštini te jedinice lokalne samouprave, jer je to u suprotnosti sa odredbama člana 30. Zakona o lokalnoj samoupravi.
Da li je moguće u toku godine uvećati ukupan budžet zbog dobijenih namenskih sredstava bez rebalansa ili se samo mogu raditi preusmerenja između pozicija i povlačenja iz budžetske rezerve?
Odgovor na pitanje sadržan je u članu 5. stav 6. Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019 i 149/2020), kojim je propisano da "u slučaju da jedan nivo vlasti svojim aktom opredeli drugom nivou vlasti namenska transferna sredstva, kao i u slučaju ugovaranja donacije, čiji iznosi nisu mogli biti poznati u postupku donošenja budžeta, odnosno finansijskog plana organizacija za obavezno socijalno osiguranje, organ uprave nadležan za finansije na osnovu tog akta otvara odgovarajuće aproprijacije za izvršavanje rashoda i izdataka po tom osnovu."
Shodno navedenom članu, dozvoljeno je otvoriti nove aproprijacije u trenutku transfera namenskih sredstava, na osnovu akta kojim su ta sredstva opredeljena korisniku budžetskih sredstava i u definisanom iznosu.
Dobijena su namenska sredstva po Konkursu za dodelu bespovratnih sredstava zadrugarima. U okviru kog programa, aktivnosti i na kojoj ekonomskoj klasifikaciji planirati aproprijaciju?
U slučaju da se radi o sredstvima dobijenim po konkursu Ministarstva za brigu o selu, za podršku razvoju zadrugarstva, u Odluci o budžetu ova sredstva u skladu sa Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem ("Sl. glasnik RS", br. 16/16, 49/16, 107/16, 46/17, 114/17, 20/18, 36/18, 93/18, 104/18, 14/19, 33/19, 68/19, 84/19, 151/20, 19/21 i 66/21) i Uputstvom za izradu programskog budžeta (ažurirano u julu 2021. godine), treba planirati novi projekat u okviru Programa 5 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, funkcionalne klasifikacije 421 – Poljoprivreda, sa ekonomskom klasifikacijom 454 – Subvencije privatnim preduzećima, a sredstva planirati iz izvora 07 – Transferi od drugih nivoa vlasti.
Neophodno je razrešenje u vezi primene člana 60 stav 1 tačka 1) Posebnog kolektivnog ugovora za socijalnu zaštitu ("Sl. glasnik RS", br. 29/19 i 60/20): Zaposleni ima pravo na dodatak na platu za vreme provedenog u radnom odnosu (za minuli rad) - 0,4% od osnovice za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu u ustanovama socijalne zaštite. Naime, jedno lice je duži niz godina bilo angažovano u više navrata kod istog poslodavca na osnovu ugovora o delu. S obzirom da u istom periodu nije imao radni odnos, da su mu uplaćivani svi doprinosi iz socijalnog osiguranja, te godine angažovanja, na osnovu njegovog zahteva "pretočene" su u radni staž. S obzirom da je isto lice od skoro u radnom odnosu na određeno vreme kod istog poslodavca, da li se godine provedene van radnog odnosa (a koje su mu upisane kao radni staž naknadno) računaju u minuli rad prilikom obračuna plate?
Članom 60. stav 1 tačka 1) Posebnog kolektivnog ugovora za socijalnu zaštitu u Republici Srbiji (“Sl. glasnik RS”, br. 29/19 i 60/20) se kaže da zaposleni ima pravo na dodatak na platu za vreme provedenog u radnom odnosu (za minuli rad) - 0,4% od osnovice za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu u ustanovama socijalne zaštite.
S obzirom da PKU kao uslov za dodatak na platu za minuli rad postavlja vreme provedeno u radnom odnosu, radno angažovanje po osnovu ugovora o radu se ne može računati u minuli rad, bez obzira što je lice bilo angažovano u toj ustanovi socijalne zaštite.
Ovde naročito treba imati u vidu i to da Zakon o radu predviđa da poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.