Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li lice koje je raspoređeno na radno mesto u čijem opisu poslova stoji da vodi evidenciju nepokretnosti u javnoj svojini opštine može biti član popisne komisije za popis finansijske imovine i obaveza? Načelnik opštinske uprave je rešenjem imenovao i posebnu komisiju za popis nefinansijske imovine, odnosno nepokretnosti, kao i posebnu komisiju za popis obaveza?
Članstvo u komisijama koje osniva lokalna samouprava definisano je lokalnim odlukama.
Nadležni organ lokalne samouprave (Opštinska uprava/načelnik OU) donosi odluku o osnivanju komisija i određuje delatnost rada komisije, lica koja učestvuju u radu komisije, dnevnice za rad članova i sl.
Prirodno je da član komisije bude neko ko radi na poslovima iz tog delokruga.
Isto tako je uobičajeno da član komisije za popis imovine bude neko ko radi na poslovima evidencije nepokretnosti u javnoj svojini ili rukovodi Odeljenjem koje tu oblast pokriva.
Kada za javnu nabavku nije pristigla ni jedna ponuda, da li se nakon odluke o obustavi postupka (147. stav 1. tačka 4) mora čekati 10 dana žalbenog roka ili se može ponovo npr. sledeći dan pokrenuti javna nabavka?
Članom 147. stav 1. tačka 4) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 91/2019, u daljem tekstu: Zakon), propisano je da naručilac donosi odluku o obustavi postupka ako nije dostavljena nijedna ponuda, odnosno prijava.
Zbog razloga obustavljanja postupka, naručilac nije dužan da čeka da protekne rok od 10 dana za podnošenje zahteva za zaštitu prava, budući da nije podneta nijedna ponuda, jer u fazi nakon isteka roka za podnošenje ponuda samo ponuđači, dakle oni koji su podneli ponudu, mogu podneti zahtev za zaštitu prava (aktivna legitimacija nakon isteka roka za podnošenje ponuda).
Naručilac može već sledećeg dana da pokrene novi postupak javne nabavke, a to može biti npr. otvoreni postupak ili pregovarački postupak bez objave javnog poziva iz člana 61. stav 7. Zakona, kojim je propisano da javni naručilac može da sprovodi pregovarački postupak bez objavlјivanja javnog poziva ako u otvorenom postupku, odnosno restriktivnom postupku nije dobio nijednu ponudu ili su sve ponude neodgovarajuće, odnosno nijednu prijavu ili nijednu odgovarajuću prijavu, pod uslovom da početni uslovi javne nabavke nisu bitno izmenjeni.
Reč je o ozakonjenju objekta koji delom u površini od 6 m2 pada na parcelu koja je u javnoj svojini opštine, u pitanju je ulica koja je isto u javnoj svojini opštine, a koja je deo državnog puta (IIa). Pribavljenja je saglasnost upravljača javnog puta. Šta je potrebno da se pribavi od dokumenata da bi se nastavio postupak ozakonjenja objekta? Da li je moguće ozakonjenje ovakvih objektata? Kako postupiti kad deo objekta, koji treba ozakoniti, u površini od 10 m2 pada na parcelu na kojoj je kao nosilac prava državne svojine upisana Republika Srbija, korisnik opština? Šta je potrebno pribaviti i da li je moguće ozakonjenje ovakvog objekta?
U skladu sa članom 5. Zakona o ozakonjenju objekata, predmet ozakonjenja ne mogu biti objekti izgrađeni na površinama javne namene, odnosno na zemljištu planiranom za uređenje ili izgradnju objekata javne namene za koje se, u skladu sa odredbama posebnog zakona, utvrđuje javni interes i koji su u obaveznoj javnoj svojini u skladu sa odredbama drugih posebnih zakona.
Shodno navedenom, u svim navedenim slučajevima neophodno je utvrditi namenu parcele u skladu sa urbanističkim planom. Ukoliko je zauzeće nelegalno izgrađenim objektom na zemljištu koje je planom utvrđeno kao javna namena, mišljenja smo da postupak ozakonjenja nije moguć. Ukoliko se radi o ostalom zemljištu u svojini Republike Srbije ili opštine, organ uprave po zahtevu stranke može sprovesti postupak određivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta.
Ukoliko postoji više podnetih zahteva za ozakonjenje objekata koji su delom izgrađeni na površinama javne namene, najbolji način je pristupiti izmeni ili izradi odgovarajućeg urbanističkog plana (PGR ili PDR) kojim bi se, u skladu sa faktičkim stanjem, izvršilo razdvajanje javnog i ostalog zemljišta. Nakon usvajanja takvog plana bilo bi, verujemo, omogućeno ozakonjenje većeg broja objekata koji su delom izgrađeni na površinama javne namene.
Da li opština, kao imalac javne svojine na posebnom delu, ima obavezu da učestvuje u troškovima održavanja i upravljanja zgradom?
U članu 63. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada („Sl. glasnik RS“, br. 104/2016 i 9/2020 - dr. zakon) je propisano da su vlasnici posebnih delova zgrade dužni da učestvuju u troškovima održavanja zajedničkih delova zgrade i zemljišta za redovnu upotrebu zgrade i upravljanja zgradom.
Ukoliko je Jedinica lokalne samouprave vlasnik posebnog dela zgrade (stana, poslovnog prostora), ona ima prava i obaveze jednako kao i ostali vlasnici posebnih delova, vezano za upravljanje i održavanje zgrade, kako je to definisano u članovima 12-14, 15. i članu 60. pomenutog Zakona. U tom smislu, JLS je dužna i da učestvuje u troškovima održavanja i upravljanja zgradom, u skladu sa Odlukom koju donosi skupština konkretne stambene zajednice.
U pitanju je parcela koja je predmet eksproprijacije, a vlasnik je u listu nepokretnosti upisan kao držalac, a svojina privatna. Kako se tretira ta parcela, da li će po rešenju o eksproprijaciji katastar opštini upisati pravo javne svojine obzirom da je prethodnik bio držalac i da li za držaoca sledi naknada za eksproprisanu nepokretnost kao i vlasniku? Kako završiti postupak kada je veliki broj vlasnika parcela preminulo i ne znaju se naslednici ili isti nisu preneli na svoje ime, da li se određuje privremenog zastupnika da se izjasni o postupku eksproprijacije i naknadi?
U slučaju da je na parceli neko upisan kao držalac, a svojina privatna, postupak se sprovodi prema tom licu.
Činjenica da je upisan kao držalac ne bi bila smetnja, jer on mora imati osnov državine te parcele i u predmetima eksproprijacije on se može smatrati ranijim sopstvenikom nepokretnosti.
Katastar je u obavezi da takva rešenja sprovede do kraja, s tim da je važno da se u dispozitivu rešenja naznači da će pravosnažno rešenje o eksproprijaciji biti osnov za uknjižbu prava svojine opštine na predmetnoj parceli.
U pogledu drugog pitanja: Kako sprovesti postupak ako je lice preminulo, a naslednici nepoznati?
Postupak eksproprijacije se sprovodi na osnovu podataka iz katastra. Licu koje je u listu nepokretnosti upisano sa nekim pravom se dostavlja poziv za usmenu javnu raspravu, u skladu sa članom 29. stav 5. Zakona o eksproprijaciji. U slučaju da se poziv za javnu raspravu vrati sa zabeležbom poštonoše "preminuo", takvom licu se postavlja privremeni zastupnik za sve vreme trajanja postupka pred prvostepenim organom, u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku.
Naime, član 48. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku propisuje, pored ostalog, da organ rešenjem postavlja stranci privremenog zastupnika ako radnju treba preduzeti prema stranci čije prebivalište ili boravište nije poznato, a nema punomoćnika – sve pod uslovom da je stvar hitna, a postupak mora da se sprovede.
Stavom 7. istog člana propisano je da privremeni zastupnik učestvuje samo u postupku u kome je postavljen i preduzima samo radnje za koje je postavljen i dok ne prestanu razlozi zbog kojih je postavljen, stavom 8. je propisano da žalba protiv rešenja kojim se postavlja privremeni zastupnik ne odlaže izvršenje rešenja.
Obaveza prvostepenog organa je da isto rešenje objavi na internet stranici organa i na oglasnoj tabli.
Imajući u i vidu da su postupci eksproprijacije uglavnom hitni, i ne trpe neko veće odlaganje obzirom da se radi od postupcima koji su od javnog interesa za širu društvenu zajednicu licima koja su preminula, a čiji naslednici nisu poznati ili ostavinski postupak nije okončan, takvim licima se postavlja privremeni zastupnik.
Napominjemo da se privremeni zastupnik postavlja do okončanja postupka donošenja resenja o eksprprijaciji, ali ne i za postupak utvrđivanja naknade.
Privremeni zastupnik ne može biti ovlašćen da potpisuje sporazume o naknadi niti da prima naknadu.
U slučaju da se u roku od dva meseca od okončanja postupka eksproprijacije naslednici ne pojave, prvostepeni organ, u skladu sa članom 61. Zakona o eksproprijaciji spise predmeta prosleđuje nadležnom sudu na dalji postupak i odlučivanje.